Prodaja na tezgi samo za one koji imaju STR ?

Slav

Član
Učlanjen(a)
28 Dec 2011
Poruka
230
Lokacija
Bgd
Otac već više godina ima svoju tezgu, svoje višegodišnje mušterije kojima zna i decu i unučiće.
Prodaje svoje proizvode i ni jedan kilogram robe nije prodao a da ga pre toga nije proizveo.

Najavljeno je da će od početka ove godine na tezgi moći da prodaju samo oni koji imaju registrovanu STR.

Da li je moguće da proizvođačima neće biti omogućeno da prodaju SVOJE proizvode na tezgama sa papirima o registrovanom gazdinstvu i potvrdom o posedovanju zemljišta u svojini?

To bi značilo verovatno da će 100% prodavaca na tezgama biti preprodavci robe i da ovde kod nas u zemlji smetaju samo proizvođači.

Zna li neko nešto o ovome, konkretan slučaj je u Beogradu. Možda je u drugim gradovima drugačije.
 
Voleo bih da ovo što napišem pročita što više vas.

Bilo je puno malverzacija sa papirima o posedovanju zemljišta posebno na gradskim pijacama u Beogradu. Nakupci su sa papirom za kućno dvorište- građevinsko zemljište dobijali tezge, pa onda lepo na Kvantaš kupovali banane i pomorandže od uvoznika i prodavali na tezgi kao i ovi iz STR-a i takvim postupcima ugrožavali poštene STR-ovce koji podjednako pravo imaju da prodaju na pijaci. Druga strana je da dugo vremena poljoprivredna- tržišna inspekcija uopšte nije kontrolisala stanje prodavaca i proizvođača na pijacama i sad tvoj otac (pošteni proizvođač) ima problem sa (ako je to uopšte tačno) ukidanjem pojave gazdinstava na pijacama. Po nekom mom viđenju stvari ja bih na pijacu pored STR i SZR-a puštao samo one poljoprivredne proizvođače sa papirom o registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu i ni sa jednim drugim papirom.

Dakle, nakupci koji se po papirima predstavljaju kao poljoprivrednici podjednako ugrožavaju i STR i SZR kao i registrovane individualne poljoprivredne proizvođače-kao što je tvoj otac a njih treba da bude najviše na pijaci. Lako je po papirima provaliti ko je nakupac, al neko svoj posao neće da radi.

Al to je sve već svima poznato, zato je bolje da pišem o primerima sa kojima sam se susreo od jula 2010 do jula 2011 na Gradskim Pijacama.

Znam primer gde čovek (Crnogorac ga zovu) ima tezgu na Kalenić pijaci koju je dobio na ime svog oca kao IPP, a na njoj prodaje donji veš, i ne plaća nikakve poreze državi, a okreće ogromnu lovu. A oko njega postoje 3-4 SZR ili STR-a koje država ubija sa firmarinom, recimo. Uzgred taj Crnogorac maltretira, urla i bije svakog ko dođe pre njega na tezgu ukoliko je on zakasnio do 8h, jer je on "pobogu zakupac-individualni poljoprivredni proizvođač" te tezge, iako ne zna za osnovni pijačni red, a to je da je on rezervant i ako ne dođe do 8h na pijacu prvi koji se nađe na toj tezgi ima pravo da je površinski zakupi za taj dan.
Na kraju su se SZR-ovci i STR-ovci dosetili da prijave firmu dok ne obnove ugovor za tezgu sa Gradskim Pijacama, pa je odmah ugase do sledeće nove godine i isto tako rade na crno.
Ovi iz pijaca se prave ludi koliko i ovi iz tržišne inspekcije, a tu ima toliko materijala za hapšenje da mi obični građani nismo svesni!

Mislim da je stanje po ispravnosti papira na Kaleniću, Vidikovcu, Cvetku i Zelenom Vencu najgore, a to sve verno prati i korumpirana pijačna uprava sa sedištem na pijaci Đeram.

Ja ću dati nekoliko primera zašto cenim da su Gradske Pijace pored GSP-a i PKB-a jedno od teže korumpiranih javnih preduzeća u Beogradu. 1996. godine Gradske pijace su imale oko 170 zaposlenih, naplaćivača, domaćina, higijeničara i ostalih u upravi. Od te godine došlo je do smene vlasti kao što znate pa su se smenjivali SPO, DSS, G-17 i slični koji su do danas u upravi Gradskih pijaca zaposlili još oko 130 novih stranačkih radnika i rođaka. U međuvremenu u pijacama su uvedene nove tehnologije računari, mobilne fiskalne kase (umesto račun blokova), a iz pijaca su isključene pijaca Lazarevac i od skoro Kvantaš (u cilju pravljenja Veletržnice ovo je delo bivšeg direktora Gradskih Pijaca gosn. Pušare iz G-17). Međutim i pored svog tehnološkog napretka i olakšanja u pijacama- čitaj državnoj sisi je ostalo 300 radnika i njihovih porodica, koji za razliku od nas običnih smrtnika, vrlo lepo žive! Poseban osvrt bih napravio na to kako su svi čistači (oni su pored naplaćivača jedini nešto i radili) iz pijaca otpušteni tokom "demokratskih" promena i ceo posao je na vrlo sumnjiv način predat privatnoj firmi (tenderašici)- Mopex koja se ponaša kao zadruga te svakom čistaču mesečno daje 19 000 dinara bez osiguranja, a pijace uplaćuju na račun Mopex-a više od 50 000 dinara (negde sam čuo cifru i od 80 000) po jednom čistaču.

Uzmimo onda stručnu spremu zaposlenih u pijačnim upravama. Među upravnicima- domaćinima pijaca ima najviše onih sa srednjom stručnom spremom (bravar, električar, konobar...) koji su napredovali sa pozicije naplaćivača. Realno na tim pozicijama bi trebalo da su zaposleni doktori veterine, inženjeri tehnologije, polj. inženjeri ratarstva, povrtarstva, voćarstva, zaštite bilja, stočarstva, sanitarni inženjeri i slični koji bi nadležnim institucijama ukazali na povredu higijensko sanitarnih uslova pri prodaji poljoprivrednih proizvoda. Jok, na tim pozicijama se nalazi gomila koja ne može u potpunosti da odgovara za uslove kapaciteta koje izdaju i koja je u većini slučajeva u dilu sa "istaknutim" prodavcima sa pijace. U poslednje vreme sam upoznat sa činjenicom da Gradske pijace omogućavaju doškolovavanje svojih domaćina na istaknutim univerzitetima kao što su Union, Megatrend i slično kako bi sa svojih 50 godina i dobro ispečenim zanatom stekli "odgovarajuću" diplomu.

Ajmo dalje.
Kalenić pijaca je najveća pijaca na Balkanu verovatno i najpoznatija. Tu kupuju stranci, ambasadori, beogradska elita... To je pijaca koja ima ogromnu mlečnu halu. Ta mlečna hala je relativno skoro renovirana. Svake godine u toj mlečnoj hali oklizne se, padne i slomi se oko 20 građana-posetilaca. Naime dok se renovirala na pod su postavljene pločice (vrlo glatke bele pločice) koje su namenjene postavljanju na zidove. Rashladne vitrine su horor, što higijenski što tehnički. Jednom prilikom sam otvorio sanduk jedne rashladne vitrine u kojoj je ostalo "nešto" i zatekao gomilu buđi, buba i nepodnošljiv smrad! Svaka druga vitrina ne hladi kako treba neke čak i greju, a svaka ima razbijeno najmanje jedno staklo. Bez obzira na loše higijensko sanitarne uslove nove mlečne hale, dežurna veterinarska inspektorka (čija se kancelarija nalazi u mlečnoj hali-uljuljkana debelom guzicom u svoj državni posao) bez problema dopušta rad hale. Koliko sam shvatio i u nekom je dilu sa većinom prodavaca verovatno i sa direkcijom Gradskih Pijaca. Prodavci po prirodi žele da sve prodaju, pa se neretko u potrošačkoj torbi građana nađe nešto čiji je rok trajanja odavno prošao. Mnogo penzionera umre na miru kod kuće od starosti, ali starosti hrane koju su konzumirali.

Na platou Kalenić pijace ima 1000 tezgi. Od tog broja na nekih 200 tezgi se prodaje stara roba i roba iz kontejnera i to je najviše izraženo ponedeljkom, kada se IPP odmaraju posle napornog vikenda. Dakle, na tezgama na kojima ste juče kupovali voće i povrće danas možete da nađete stare cipele, odeću, porno časopise, stare električne uređaje i sve ono što Romi većinom sakupljaju po kontejnerima. Oni dođu, plate lepo zakupninu i ako bi hteli i govno bi tu prodavali! Kad sam malopre spomenuo beogradsku elitu mislio sam upravo na one koji kupuju na spornih 200 tezgi. Jedna prodavačica se na sav glas hvali kako je kod nje kupovala, a sad joj i duguje novac naša poznata pevačica Bebi Dol i ista ta beogradska elita će stati na stranu "ugnjetavanih" prodavaca i neće dopustiti da se isteraju sa pijace po zakonu, koji je vrlo jasan: ZABRANJENA JE PRODAJA STARIH STVARI NA PIJAČNOJ POVRŠINI. To i piše na ulasku u svaku pijacu, al džaba.
U okviru objekata na pijaci postoji jedan lokal koji ima ogroman dug prema Gradskim pijacama, Vodovodu, Eps-u valjda nisam ni sam više siguran. Taj lokal je zatvoren i nalazi se ispod mlečne hale. Gradske pijace očekuju da taj dug plati sledeći zakupac tog lokala! To mi nikad neće biti jasno, al tako stoji i u pijačnom pravilniku o zakupu kapaciteta. Verovali ili ne pravilnik se samo u tom slučaju poštuje - kad treba nešto da se naplati.

Namerno nisam spomenuo malverzacije na Kvantaškoj pijaci kojih su poljoprivredni proizvođači najviše svesni jer svoj proizvod jako jeftino prodaju upravo nakupcima. Svi znamo da na Kvantašu postoji zelena mafija i dva tri imena koja se provlače već duži niz godina...Veletržnicom bi se to kao sprovelo u legalne tokove, al ponovo na štetu poljoprivrednika.

A sad da biste shvatili težinu problema Gradskih Pijaca okačiću fotografiju koju sam napravio dok sam jednom prolazio kroz pijacu- vidi se stari pločnik Kalenića, pa vi sad sami procenite gde je kraj našem ludilu.

JfcY6.jpg
 
Poslednja izmena:
Moje iskustvo.Imam registrovano poljoprivredno gazdinstvo,drzimo tezgu na Cvetkovoj pijaci 50 godina i kada je otac umrao,prvo nisu hteli da prebace na mene tezgu iako je gazdinstvo uredno preslo na mene ,moralo je da ude u ostavinsku raspravu gde me je sudija bledo gledala kad sam joj rekao za tezgu,Posle milion peripetija napokon je nekako i to reseno ali sam morao da kupim Sholleksovu vagu koja kosta 17000 hiljada i sad sam jedan od retkih koji je ima na pijaci U pitanju je Cvetkova pijaca ,a znam licno Roma sa Uba koji kod cvetka ima 10 tezgi na svoje ime.I da nas proizvodaca je oko 10 posto na pijaci
 
Ko ti je kriv bratac što se ne zoveš Ramadan i što nemaš vezetine po pijačnoj upravi! :osmeh: Kažu svi smo jednaki, ali na pijaci Romi su jednakiji.
E kad bi Srbin mogao da se pozove na ljudska prava i socijalnu službu, pa da meri trulo voće sa starim kantarom sa duplim olovnim dnom. Gde bi mu kraj bio!
 
Mi smo proizvodjaci i nemamo svoju tezgu zbog obima posla u proizvodnji.
Iskreno receno to je pored proizvodnje naporan posao.
Skidam kapu ljudima koji proizvode i prodaju SVOJU robu.
Sto se tice ovih drugih koje mi nazivamo svercerima, preprodavcima o takvim ljudima nemam neko posebno misljenje.
Slusao sam kakvim se malverzacijama sluze da bih dosli do tezgi.
Ti isti uzimaju zemlju pod zakup, a ne znaju kako izgleda njiva, registruju na druge,,, znaci da covek ne poveruje cime se sve sluze.

Povrh svega na ulozen 1 dinar imaju zarade jos 1 dinar, jer kako kazu ne isplati se raditi za manje.
Moje neko misljenje je ako se taj sljam ne protera sa pijaca najbolje bih bilo da se iste zatvore i kupci preusmere u strane markete.
Koliko vidim sve se radi da se sa pijaca oteraju proizvodjaci.
 
Ja sam tonu tresanja prodavao po 150 dinara i to erc namerno zbog Roma i uspeo sam da ih nateram da ne rade tresnje vise zbog nekog konflikta sa njima
 
I kupci su u velikoj meri slicni nakupcima.
Trce kod njih kao da dele za dz, a proizvodjaci od takve bagre ne mogu da plasiraju svoju robu.
 
Poslednja izmena:
Meni nikad nije bilo jasno to koliko kupci-Beograđani ne poznaju robu koju kupuju. Pre 2 godine sam kolegi sa fakulteta pravio društvo dok je na Zelenom Vencu prodavao svoj kukuruz šećerac, ali pravi kukuruz šećerac, živog ga jedeš koliko je bio dobrog ukusa-sladak. 80 % kupaca nas je zaobilazilo jer im se nije sviđao oblik! Još je jedan momak pametovao nešto tipa: "Ako je ovo šećerac, ovde sam najtanji" (pokazujući na vrat) odmah potom se uputio kod nekog nakupca koji mu je uvalio žut zuban.
 
@panonac :osmeh: ne znam, tad nisam imao sve već samo šećerac.

Više puta sam bio svedok da se na istom tom Kaleniću diluje droga. Kad bi policija otišla i otvorila svih 1000 tezgi našla bi najmanje 10 u kojima je "namirnica" sumnjivog porekla. Kao što znamo pijaca je mesto na kom se pored prodavaca i kupaca često nađu i svakojaki dileri, lopovi, prevaranti. U mom kraju živi lik koji šeta malog kera, bleji po ceo dan i uvaljuje klincima marihuanu za 1000 dinara ili mobilni telefon. E sad kako su i narkomani sirotinja obično založe telefon, pa diler taj isti telefon vrlo brzo unovči na Kaleniću. A zašto na Kaleniću?! Zato što mu je dopušteno! Apsolutno niko ne kontroliše sumnjiva lica na pijaci! Ako je dopušteno da se prodaje alkohol, stara roba, roba iz kontejnera, kradena i švrecovana roba, trulo voće i povrće, pa može valjda i droga!
To je posledica čega? Lošeg obezbeđivanja pijaca. Isto kao što sam u prvom komentaru spomenuo firmu Mopex koja vrši uslugu čišćenja pijacama tako isto postoji firma koja vrši uslugu obezbeđivanja pijačnih površina i objekata. Ta firma, valjda se zove Soko sekjuriti plaća radnike 11000 mesečno za 12-o satnu smenu. Mislim tu se tek mlati novac od GP ni za šta. Ti radnici su većinom stariji ljudi- penzioneri koji realno ne mogu da obezbede ni svoj stan, a kamoli 1000 tezgi i 50 lokala. Šta to povlači povrh svega? Često obijanje tezgi, krađu iz rashladnih komora, krađu sa tezgi, otimanje tašni, novčanika, česte konflikte između konkurenata zakupaca, kao i kupaca i prodavaca. Oni malo iskvareniji radnici tog obezbeđenja (verovatno ih muka natera) uzimaju neukim prodavcima po 100, 200 dinara da im nađu dobro pozicioniranu tezgu. Posle naleti kontrola naplate tezgi pa se sve otkrije pa se onda zataškava jer nikome nije stalo da neko izgubi posao. Jedno opšte haotično stanje!
 
Poslednja izmena:
Gde je kraj našoj gluposti ni sami niste svesni.
Pa kod mene u selu već godinama su sve isti prodavci ima svega npr Limun je u gomeksu bio 50 dinara jeftiniji a opet ljudi naučili da kupe na pijaci jel je domaći.
Ko da ne mogu da shvate da Srbija ne proizvodi limun.A pasulja gradištanca ima više nego šta ga ima u Gradištu...itd.
Najviše volim kad vidim 3 "mesara" koje nako na pokretnoj tezgi drže razne trajne i polutrajne proizvode a muve lete na sve strane.
Ili jedem što proizvedem ili od poznatih firmi .Radio sam u Subotičkoj mlekari a po struci sam preh. tehnolog pa sam malo upućen kakve se kontrole vrše.
Oduševljava me kada komšinica dođe sa pijace i kaže kupila sam salatu od tu neke babe prava prirodna ne prskana.Nije ni svesna da baš ti proizvođači svašta ali baš bukvalno stavljaju u špric i prskaju.Za njih ne važi ni karenca niti šta drugo.Bolje kupiti salatu iz velikog plastenika valjda imaju tehnolog ili nekog ko je bar zainteresovan i poštuje pravila zaštite.
 
Dobro da nije rekla: "Kupila sam :svinja:, znaš kako je pravo prirodno, neprskano."
 
Talian

Ufff
da ima opcija ne zahvali se veruj mi da bih je rado upotrebio na tvoj post. ::jako_besan::

Ti isti veliki proizvodjaci skoro svakodnevno tretiraju hemijom svoje proizvode. Firma koja ima par ha pod plastenicima je zasticena od strane svih,
da zasticenija nemoze biti. Mali proizvodjac gleda da sto jeftinije prodje u proizvodnji i sto manje ulozi. Tj da sto manje kupi hemije.
Problem je sto na tezgi, marketu ,,, nemozemo ustanoviti poreklo i kolicinu upotrebljene hemije.
Neko vise, neko manje tretira.
Svi ovi veliki proizodjaci kojima pise na ambalazi prirodno, ekoloski itd, itd,,, tretiraju naj vise.
 
Potpuno si u pravu ali valjda iz znanja i prakse poštuju bar karencu.A da ti ne kažem kako se prskaju kod mene u selu bašte.
Nemam ja lično ništa protiv malih proizvođača (i sam sam jedan od njih) ali kada vidim šta ljudi sve trpaju u špric jeza me hvata.
 
Kod vas mozda ali kod nas nema sanse da se ne postuje karenca ,licno meni iz traktora su tri puta uzimali tresnje i to Fitosanitarna ispekcija:
 
Hvala svima na odgovoru, sa svima se u po nečemu slažem pa bih da iznesem svoje zaključke nakon svega. Ako samo pišemo i od toga ne bude ništa ništa nismo radili.

Moj osnovni zaključak je da svako treba da radi svoj posao najbolje što može: i inspekcija, i prouzvođači, i str-ovci, i szr-ovci, i mnogi drugi, i policija, i pijačne uprave...

Sve to je vrlo malo verovatno na žalost. Pa rešenje svakako ne može biti da voće i povrće kupujemo u supermarketima jer smo u tom slučaju tek propali. Zašto ? Pa zato što na "trulom" zapadu i u americi (namerno malim slovima) je sasvim uobičajno da je cena robe u supermarketima i do 3-4 puta veća nego što tu istu robu supermarketi plaćaju proizvođačima.

Zašto moj otac prodaje SVOJU robu na pijaci, pa zato što NEĆE da je proda nakupcima koji će je prodati po mnogo većoj ceni nego je kupe, zato što svoje mušterije posmatra kao svoje PRIJATELJE, zato što je svaki kilogram prozveden tako da se poštuju sve karence i mnogo više od toga i da on sam i svi mi ostali jedemo to isto tako što samo obrišemo plodove.

E zato nam je bitno da to on može da radi kao i do sada a ne da otvara neku STR ili šta već zato što mnogi drugi ne rade svoj posao. Još nemamo pravu informaciju ali kada je dobijemo podeliću to ovde sa vama jer se ipak treba držati teme.
 
Kod vas mozda ali kod nas nema sanse da se ne postuje karenca ,licno meni iz traktora su tri puta uzimali tresnje i to Fitosanitarna ispekcija:

Ja o kruškama ti o jabukama.
Poštujem ja karencu i sve što treba ali pričam za male proizvođače(domaćinstva) koji uglavnom sami koriste sopstvene proizvode a višak iznose na pijacu ili prodaju komšijama.
 
Znam da ću ovde izgovoriti jeres ali činjenica je da se kod nas uglavnom sve svodi na profit, "poverenje" i priču.
Mene kao nakupca ne interesuje karenca i tsl već izgled i cena proizvoda.
Mene kao kupca interesuje zdravstvena bezbednost, izgled i cena a kao proizvođača cena i lojalnost kupaca.

Pošto ne postoji efikasan sistem kontrole, proizvođači su stimulisani da proizvode što više "lepih" proizvoda a nakupci da kupuju iste što jeftinije.
Potrošači mogu samo da gledaju ili da traže proizvođače "od poverenja" ili da traže one sa papirima (što kod nas nije dovoljno sigurno).
Sve u svemu, ne ulazeći u detalje, može se zaključiti da se u kriznim trenucima (npr kišna berba jagoda i tsl ) ne isplati biti pošten već treba razviti markentiške sposobnosti prodaje (poput riste) ... kao naše je najzdravije i tsl...a šta je i kada stvarno bacio u špric-Boga pitaj :sta:.

Ovde je zanimljiv i onaj marketing prodaje "ružnjikavih" proizvoda - kada prodavac kaže "Neprskano, pa je crvljivo" a ustvari - preprskano, ali pogrešno. Ovo je retko ali se dešava. Poenta je da bez kvalitetne kontrole u dobitku mogu biti samo oni koji krše zakon.
 
Poslednja izmena:
Zanima me sledece ,verujem da vi to dobro znate da mi pojasnite.Sta je potrebno da bi se neka vrsta mesa prodala na pijaci ili kako bi dosla u prodaju ,Zanima me konkretno za suvo meso i zecetina .Stvarno sam laik za ove stvai i nisam se mnogo do sad interesovo za ovakve stvari ,ali sad bih voleo da znam.
 
Nazad
Vrh