Energetska samoodrzivost poljoprivrednog gazdinstva.

Pozdrav svima

Kako ne mogu da sam pokrenem novu temu a ovo je iskrslo u temi HHO zahvaljujem na otvaranju teme od kolege iz Krupnja!

Posto se danas preganjam oko interneta sa ljudima iz SBB-a i to nesto ide sporo jedva se ucitavaju strane sad samo par reci: ovo nema veze sa sistemima HHO ili bilo kakvim overunity izvorima energije vec sa alternativnim izvorima energije koji mogu pomoci poljoprivrednom gazdinstvu da iz sopstvenih proizvodnih kapaciteta sami sebe energetski opskrbe. Tu mislim na gorivo i elektricnu energiju.

Kako sam se nasao u tim vodama: ove godine sam poceo sa sredjivanjem imanja u opstini Crna Trava (bice cista organska proizvodnja - svi uslovi su tu: izvorska voda, zapusteno zemljiste koje nije korisceno 30-tak godina i komsije koje ne postoje ili su 3-4 km daleko). Glavni problem su mi dve stvari: struja nikada nije prosla tuda - niskonaponska mreza a da bih od prvih komsija doveo struju tu ima dosta kroz sumu ali je problem i jaruga od kojih 100 m dubine a druga stvar je udaljenost od Beograda gde trenutno zivim (300 km) a to su veliki troskovi puta cak i na plin.

Zato sam to morao da resavam pa sam dosta istrazivao i tu ima radova koji su radjeni dosta davno a dosta i sada. Za struju sam poceo izradu kotla za pirolizu drveta (strucno) iliti drvni gas. Stacionarno bih koristio motor iz Juga ili neki Pinto iz starijih fordova do 1300 cm sa agregatom od 10-tak kw. Kako je to vise snage nego sto treba za taj agregat na kardan bih nakacio secku za drva koja ce mi sluziti za kompostiranje a i kao gorivo posle dosusivanja. Drvo ne bih sekao jer po sumi koja okruzuje imanje ima na 100-tine kubika onoga sto se tu zove "suvari" - grane i debla koja sama padaju i stoje vec osusena.

Medjutim drvni gas nije dobar za pogon automobila po gradu zbog rezima rada samog kotla (mogu ga iskoristiti za pogon kombija auto-putem ali ne bih da se u to upustam zbog tehnickih propisa) a i za motokultivator to ne mogu da koristim. Zato sam resio da za to koristim etilen (etil alkohol) koji se na karburatorskim sistemima moze koristiti bez ikakvih prerada. Etil alkohol se mesa sa benzinom u odnosu 96:4% u korist etil alkohola (moze se koristiti i cist etil alkohol ali samo leti jer za zimu treba predgrevanje).

Ostaje proizvodnja etil alkohola - tu ce pomoci struja koje ima u suvisku za grejanje kotla a kako mi je zao da koristim dzanariku i voce koje postoje na delu cu saditi cicoku koja daje dovoljno ktola za ovu proizvodnju - tj pecenje "rakije".

Samo da napomenem da se pre 2 rata kod Amerikanaca a negde i u Evropi na benzinskim pumpama potpuno ravnopravno trosio i etilen i benzin ali je onda prodorom naftne industrije zamrla proizvodnja i konoplje (ovo samo usput) a i etilena kao goriva. Inace etilen se moze koristiti i u dizel masinama.

Oko proizvodnje i jedne i druge stvari malo kasnije jer imam posla da zavrsim a spreman sam da podelim sva svoja razmisljanja o ovome sa vama jer sam u poljoprivredi pocetnik pa samo citam sve sa foruma i sta stignem.

Tema je poprilicna ali i u diskusijama oko ovoga covek moze da razbistri sve nedoumice koje ima (normalno ako pridje celom problemu ozbiljno).
 
Pre par godina sam citao o nekoj fabrici BMW-a koja je sagradjena na nekadasnjoj deponiji.Osim sto su spasili zelene povrsine od unistenja time sto je fabrika na bivsoj deponiji,dosli su i do izvora energije.Naime od tog smeca kojeg ima u enormnim kolicinama oslobadja se metan,ako se ne varam.Oni kasnije taj gas koriste za proizvodnju energije i ne znam tacno u kom procentu ta energija ucestvuje u proizvodnji,ali nije zanemarljivo.
Nema veze sa poljoprivredom,ali eto pokazuje kako su se ljudi dosetili da dodju do besplatne energije i da nafta,ugalj i druga cuda nisu jedini izvori energije.Medjutim naftasi su jos uvek dovoljno jaki da potiskuju druge,alternativne izvore energije.
Cukar jel si se ti mozda na nekom forumu raspitivao o seci par hektara bukove sume u Crnoj Travi?
 
Pozdrav svima

Samo ukratko, nismo danas resili problem sa SBB-om pa ide sporo ovaj internet - kukuruz se koristi za proizvodnju etilena najvise jer je najlakse doci do "komine" od samlevenog kukuruza a ja bih cicoku jer daje veliki prinos po jedinici povrsine krtola. E za cicoku mora prvo da se razbije inulin da bi se vrsilo vrenje ali je to jednostavno pa cu postaviti kako se radi.

Ono sto meni treba je lako i jednostavno dobijanje energije na licu mesta sa minimumom ulaganja pa su mi ove dve stvari najjednostavnije. Za pirolizu se moze koristiti i kukuruzovina ali bi se morala napraviti masina za pravljenje briketa ili pelata da bi bilo isplativo.

Sumu imam svoju i nemam nameru da je secem sem breza koje rastu po livadi i pasnjaku za sopstvene potrebe mnogo je korisnija za sve ostalo nego za drva koja odu i onda kraj...

Ako nekog interesuje mogu postaviti linkove za ove dve stvari.
 
Ima nas mnogo nebrini i svi smo zainteresovani za te zaboravljene stvari koje bi nam u mnogome olaksale zivot u ovim kriznim situacijama. a i uopste jer energetska nezavisnost znaci mnogo manje izdataka i jedno radno mesto vise.
 
Ovo je donekle moja struka i ne zamerite ali rećiću vam svoje skromno mišljenje. Pre nego što krenete u realizaciju navedenog treba dobro razmotriti ekonomske aspekte isplativosti takvog jednog projekta. Alternativni ili obnovljivi izvori energije jesu budućnost, i njihovo vreme svakako dolazi, i na tome ćemo moja i naredne generacije svakako raditi. Ali postoji jedna druga stvar koja nas trenutno muči, a to je cena takve energije. Trenutno energija iz alternativnih izvora nije konkurentna klasičnim, tako da proteći će još mnogo vode dok to ne zaživi(zbog toga država subvencioniše takvu proizvodnju, ali ti je ne bi ostvaario pošto proizvodiš za sopstvene potrebe i sitan si)
Mi kada govorimo o alternativnim izvorima(u struci) uvek kažemo kako je to budučnost i kako treba ulagati u to, ali je to ipak samo dobar marketinški trik kako bi se prodala oprema i tako prooverila u praksi i naravno zaradilo. Opravdano je ulagati jedino u sisteme kojima je potrebna velika pouzdanost u radu i gde nema čovekovog nadzora, ovde pre svega mislim na bazne stanice, repetitore,...U tvom slučaju mislim da ti je najisplativije mali generator od 2-3KVA(mada bi mogao i 1-2KVA) koji može da zadovolji sve potrebe i najvećeg domaćinstva, a i potrošnja goriva nije velika, početno ulaganje zanemarivo.
Ono što je trenutno isplativo i o čemu se možda malo govori po medijim jeste proizvodnja toplotne energije iz biljnih i ostataka(sojina i kukuruzna slama, okomci,...), jer niko nema interesa da o temo priča jer te kotlove prave svi živi i jeftini su :D

Dobra je tema i treba diskutovati o tome
 
Drvo ne bih sekao jer po sumi koja okruzuje imanje ima na 100-tine kubika onoga sto se tu zove "suvari" - grane i debla koja sama padaju i stoje vec osusena.

Ovako su radili i američki Indijanci. Čak su i za gradnju i izradu drvenih predmeta koristili mrtvo drvo. Nije svako mrtvo deblo odmah trulo i neupotrebljivo, nađe se i po koje zdravo. Osim što njegovom eksploatacijom ne sakatiš "pluća" Majke Zemlje prednost je i u tome što takvo drvo ne treba da čekaš da se osuši već može odmah da se obrađuje.

Ja bih se ipak složio sa autorom prethodnog posta da su nafta i plin još uvek zakon, a kada je ponestane(postane preskupa) moj izbor bi bio eksploatacija ljudske i životinjske potezne sile za obradu zemlje i kratke transporte(zaprežna kola, bicikli, zaprežna i ručna oruđa...) Za duže staze moj izbor je železnica. U budućnosti će se valjda više i ulagati u elektrifikaciju i u opšte usavršavanje železnice.

Što se tiče proizvodnje električne energije za domaćinstvo, ne znam za šta ti treba, ako je samo za rasvetu, kompjuter i televizor onda je dovoljna i ona daleko jeftinija varijanta oprobana na vojvođanskim salašima - jedan ogromni akumulator ili čak dva, komplet uređaji(rasveta, tv, frižider...) iz autobusa i još povežeš te akumulatore sa jednim alternatorom, kaiševi, remenice, bla, bla jedan dobar stub i propeler na njega, čisto malo vetar da dopunjava te akumulatore kad ga ima. Za kuvanje šporet "Smederevac", "Slavonac", "Susler" itd... a leti plinski rešo ili kotlić na sred dvorišta.

Pre nepunih sto godina naši stari su bili energetski nezavisni, pa nisu koristili ni drvoplin ni druge fensi zajebancije. Bojim se da je to preveliko ulaganje u startu i skupo održavanje. Ne znam za dole, ali u Vojvodini je znoj ljudski i konjski oduvek bio pogonsko gorivo No 1. U Kikindi su mlinovi radili na konjsku vuču jer ovde nema vodotokova za vodenice, a i vetrovi u ovoj obešumljenoj ravnici imaju u glavnom rušilačku snagu. U Padini su duboki bunari izvlačili vodu na konjsku ili volovsku vuču jer vode nema na dubinama manjim od 60 metara... U tom pravcu bih i ja prvo pogledao u potrazi za osnovnom pokretačkom silom budućnosti.
Pre dve nedelje smo u Severnom i Srednjem Banatu imali totalni saobraćajni kolaps do te mere da u nekim selima nisu mogli ni mrtve da sahranjuju jer pogrebnikov auto ne može da priđe groblju. Sve to zbog snega koji bi pre samo pedesetak godina bio sasvim normalna pojava koja ne bi imala uticaja na svakodnevnicu običnih ljudi.
Mi smo glupa civilizacija. Prvo trošimo ogromne količine skupih fosilnih goriva da očistimo sneg sa puteva da bismo mogli da se tim putevima vozikamo smešnim vozilima, točkašima koji troše skupa fosilna goriva i koji tom prilikom svakako ne idu brže od zaprege umesto da jednostavno koristimo konjske sanke u takvim prilikama.
Kako Rusi nemaju tih problema sa snabdevanjem u snežnim mećavama? Zato što još uvek nisu potpuno izbacili iz upotrebe životinjsku vuču. Za vreme drugog svetskog rata su dobili bitku za Moskvu tako što su doveli sibirsku diviziju u pojačanje. Tada su kosooki Samojedi, Tunguzi i ostali na sankama sa psećim zapregama sa pepeškama i karabinima u rukama isprašili nemačke tenkove koji su tada bili poslednja reč tehnike.
Sanke na konjsku vuču su odigrale ključnu ulogu u Snabdevanju Lenjingrada preko smrznutog jezera Ladoga tokom opsade.
 
Poslednja izmena:
Moja razmisljanja idu u istom tom pravcu. Sami smo svedoci da ce klasicni energenti u buducnosti biti sve skuplji pa sam ove godine resio da uvedem centralno grejanje na biomasu. Izbalirao sam 600 bala kukuruzovine koja mi je oko kuce pa sam troskove sveo na minimum. U bojler sam ugradio tkz. IZMENJIVAC tako da dok god mi traje grejna sezona ne ukljucujem ga a usteda je vise nego ocigledna , racunam oko 600 kw godisnje. Ono sto takodje planiram su solarni paneli. Kad sam prolazio kroz AUSTRIJU I NEMACKU 90 posto farmi ima ih na krovovima . Cuo sam da su dosta skupi pa me interesuje da li neko ima iskustva sa njima
 
Imam i ja kotao za grejanje na bale, takođe od ove jeseni, ali ne grejem vodu za kupanje na njega. Dobra ideja, razmotriću to.
Solarni paneli su skupo početno ulaganje, ali verujem da se vremenom isplate. Za početak solarnu energiju možeš da koristiš ako imaš uslova da na zapadnu stranu postaviš jedno crno bure, povežeš ga na vodovod baštenskim crevom i rešiš zatvaranje dotoka vode na principu vodokotlića pa da imaš jeftinu toplu vodu i leti, ako ne za kupanje, onda makar za pranje posuđa.
Turska ima odlične uslove za eksploataciju sunčeve energije. Njihovi krovovi se svi crne od bojlera i solarnih panela. Bogataši ređaju solarne panele, a sirotinja bojlere.
 
Početno ulaganje u solarnu elektranu se isplati za 9-10 godina i to po subvencionisanim cenama koje plaća država(subvencije se isplaćuju 12 godina) odnosno po tržišnim za oko 25 godina. Ko ima para i voli da bude moderan neka se slobodno javi, napravićemo mu šta želi:ppozdrav:
 
Kako Rusi nemaju tih problema sa snabdevanjem u snežnim mećavama? Zato što još uvek nisu potpuno izbacili iz upotrebe životinjsku vuču. Za vreme drugog svetskog rata su dobili bitku za Moskvu tako što su doveli sibirsku diviziju u pojačanje. Tada su kosooki Samojedi, Tunguzi i ostali na sankama sa psećim zapregama sa pepeškama i karabinima u rukama isprašili nemačke tenkove koji su tada bili poslednja reč tehnike.
Sanke na konjsku vuču su odigrale ključnu ulogu u Snabdevanju Lenjingrada preko smrznutog jezera Ladoga tokom opsade.

Problem je nastao sa tenkovima ,jer zbog brzine izrade istih izbacili su klinove na osovinama i isli su na presovani sklop ,to jeste ok za normalne uslove ali -40 je nesto drugo e tu je sve to njihovo palo u vodu.
 
Pricali ste o solarnom grejnju vode,pa sam se setio da sam gledao kako se pravi solarni paneli od limenke.
rbz6mg.jpg

ifmxee.jpg
 
Evo ovako: za pocetak jedan link americke agencije Fema:

FEMA_emergency_gassifer.pdf (application/pdf Object)

Inace vrlo jednostavno za izradu a prema kubikazi motora se odredjuje precnik lozista. Samo loziste bi trebalo da bude debelo bar 2-3 mm a dobijeni gas se pre ulaska u motor mesa sa vazduhom i ide direktno u karburator (nikakva elektronika). Sad moj plan je konkretno 1.3 motor Pinto iz starijih fordova sa 4-stepenim menjacem i agregatom od 10-tak kW - ustvari trofazni elektromotor. Da bi lepo radilo motor bi trebalo da bude bar 2* jaci od agregata a kako drvni plin ima manju "kalorijsku" moc od benzina sa ovim motorom to mu izadje oko 40 ks na radilici. Zasto ovaj motor - jer je prilagodjen za zadnju vucu pa sve ide u liniju - na kraju kardan koji cu da "sperujem" (narodski da zavarim da bude sperovan 100% pa na jednom dobosu agregat a na drugom secka za drvo zbog komposta).

Zasto ovo radim - jeftinije mi je nego da uvodim struju jer imam skoro 500 metara kroz sumu i jednu jarugu sa skoro 80 m visinske razlike - Prikljucak 40000 din + bandere krcenje terena pa privatne sume - nikad nije dovedena struja do kuce.

Drvo iseckati po mogucstvu pa u nekom tunelu prosusiti ako nije suvo, za slamu i kukuruzovinu bi bilo potrebno praviti brikete ali mislim ko ima neku kolicinu da se isplati ja imam u sopstvenoj sumi dovoljno otpalog drveta i smatram da mi je to dovoljno za struju.

Drugi problem je pogonsko gorivo ...

Pozdrav Miodrag
 
Svaka čast! Detaljno i nesebično. Zadnja vuča, znači može i Žiguli(Lada), PZ, Tristać ili Moskvič. Gorivo dakle ako sam dobro razumeo je gruba strugotina ili pelet(sićušni briketići). Deluje kao zanimljivo rešenje za stacionarne mašine. Kao pogonsko gorivo za samohodne mašine, ne bih mnogo da pametujem oko tehničkih stvari jer nedovoljno poznajem materiju, ali meni se kao laiku prvo pitanje nameće oko problema rezervoara goriva kad bi takvo jedno vozilo i onako bilo uskraćeno za prostor i nosivost zbog ložišta koje je kabasto. Po meni ovo može da bude primenjivo i efikasno u beznaftonosnoj budućnosti jedino u železničkom transportu. Opet nam za kratke relacije ostaju elektromobili, dok za obradu zemlje opet preostaje samo humano-animalna potezna sila.

U glavnom Bio-etanol i bio-dizel su čista smejurija za one koji imaju pojma o fizici, hemiji, matematici i logici. Ne treba se previše uzdati ni u drvoplin jer je i drvo(bio-masa) iako obnovljiv takođe i ograničen resurs. Čovečanstvo treba polako da počne da izbija iz glave rasipničke manire dvadesetog veka. Da se počne već juče sa učenjem mladih generacija novom modelu ponašanja.
 
...
Cuo sam da su dosta skupi pa me interesuje da li neko ima iskustva sa njima
imam ja iskustvo sa solarnim grejanjem vode za domaćinstvo. od maja od septembra boljer se ne uključuje osim ako nema sunca više od dva dana. kolektori su iz samogradnje, stari 30 godina, bez troškova ako se izuzme cev koja je pukla jer voda nije na vreme ispuštena iz sistema i jesen.

vidim da si iz subotice, evo ti link: http://www.emnel.com/. kod njih imaš kompletan sistem sa automatikom za 650e.

od svih alternativnih izvora energije solarni kolektori i grejanje na biljne ostatke su najjednostaviji i najdosupniji za uvođenje.

- - - - - - - - - -

Pricali ste o solarnom grejnju vode,pa sam se setio da sam gledao kako se pravi solarni paneli od limenke.
...
ovo nije kolektor za grejanje vode nego vazduha. može da se koristi za dogrevanje prostorija.
 
Nazad
Vrh