Engleski punokrvni galoper

dobrodol

Član
Učlanjen(a)
25 Dec 2010
Poruka
4.258
Lokacija
opština Irig , Srem
Ova rasa nastajala je u Velikoj Britaniji tokom 17. i 18. veka.Reč je o toplokrvnom konju poznatom po svojoj agilnosti, temperamentu i pre svega po brzini...



Domaće kobile (brojka varira od 40 a po nekima i preko 50) su ukrštane sa pastuvima arapskog, turskog i berberskog odgoja (sever Afrike,potez Atlasa).Mnogi tvrde da je sve počelo od tri priplodna pastuva: Byerley Turk, Darley Arabian i Godolphin Arabian.

U daljem odgoju se pored tri gore pomenuta, sreću i : Matchem, Herod i Eclipse.Ubrzo po nastanku rase na Ostrvu, počinje njen izvoz i dalji napredak širom sveta: u Severnu Ameriku 1730. godine, a u Australiju, Evropu, Japan i Južnu Ameriku u 19. veku.

U pogledu telesne gradje, Engleski punokrvnjak treba da ima glavu srednje veličine sa malo dužim delom lica, uši srednje i pokretljive, vrat prav i dugačak, greben visok i dobro izražen, lopaticu dugačku i čvrsto postavljenu, grudi duboke i srednje široke, leđa prava, kratka i snažna, slabine srednje dužine, a sapi blago oborene. Noge treba da su "suve" sa dobro razvijenim zglobovima i tetivama. Kopita treba da su čvsta. Uglovi i stavovi korektni.



Što se boje tiče, preovladava smeđa (DORAT- otvoreni/svetli i zatvoreni/tamni, bay - dorat sa crnim nogama), crna (VRANAC - letnji i zimski), riđa (ALAT), siva (ZELENKO), bela, kao i roan (mešavina smeđe i bele ili riđe i bele).
Odnedavno je priznat i prvi tzv. "dvobojni" Englezer, pastuv po imenu I Was Framed.





Osnovna namena ove rase je upotreba u galopskom sportu (trke na ravnom i preko prepreka), preponskom jahanju, dresuri, endjuransu (trke izdržljivosti), kao i polu na konjima i tradicionalnom lovu na lisice kao ponos Engleske nacije.



Kao jedna od rasa sa velikim genetskim potencijalom, kao takva se neretko koristi za unapredjenje drugih rasa ili za dobijanje određenih željenih osobina, ukrštanjem sa Hanover, Trakener i Donskim konjem, a imao je i uticaja u kreiranju Kvotera, Anglo-Arabera i mnogih drugih rasa konja....

Pošto željene osobine često prevazilaze genetske predispozicije rase, u odgoju često dolazi do "inbreeding-a" - pojavljivanja istih grla u rodoslovlju u više navrata, pa ova praksa uzima svoj danak kroz povrede koje su česte, a zdravstvenih problema ima napretek: krvoliptanja iz pluća, smanjena plodnost, česti pobačaji, abnormalno malo srce i kopita u odnosu na veličinu grla......
 
to Brate.....prava Rasa Konja....kaze se:ko jednom jase punokrvnjaka ne sada vise ni na jednog drugog konja...
 
Nazad
Vrh