Bolesti paradajza u plastenicima

S

Sladjan

Guest
[url=http://fotkica.com/slike.php?slika=1_713342553_Corbis-42-27851563.jpg][/URL]







Pozdrav svima na forumu. Da li neko od zastitara moze da mi kaze sta je sa ovim mojim paradajzom i cime da ga lecim? Cini mi se da prvi boluje od jedne bolesti a drugi od druge. Da malo pripomognem za drugu sliku, malo su mu dlacice pri vrhu nakostesene sjaje se i lepljive su. U koliko je neko raspolozen da pomogne unapred hvala.
 
Bolesti paradajiza u plastenicima

koliko se meni cini na prvoj slici moze da bude neki nedostatak u ishrani ili neka viroza ali nekako mi vise lici na nedostatak , ako nema drugih takvih biljaka pratiti je pa na kraju krajeva i iscupati je kako ne bi doslo do moguceg sirenja ( za viroze nema lecenja). A druga ... mogu reci da bolest gljivicnog porekla i bakterijskog nije a najpre da je to fizioloski poremecaj. A okojim je sortama rec?
 
Bolesti paradajiza u plastenicima

Na prvoj slici je sorta mondijal i takvih poremecaja ima na jos dve tri biljke ali na sorti Amati. Te biljke nekih dvadesetak komada su rasadjene nesto ranije od ostatka u plasteniku. Na njima je postojao nedostatak Magnezijuma, konstatacija zastitara iz Pozarevca nosio sam uzorak na uvid. Oni su imali u polju lista bledu boju dok je nervatura bila tamnije zelena. Dodao sam Mg folijarno pre 4-5 dana i bledilo sa lista je nestalo ali su listovi pri vrhu ostali nerazvijeni moguce da je zbog toga jer na biljkama koje su rasadjene kasnije nema takve pojave. Na drugoj slici je sorta Monro. Zvao sam zastitara iz Pozarevca i po simptomima mi je rekao da je u pitanju biljna vas mada nisam bas primetio neku veliku kolicinu bubica na biljkama cak sta vise bukvalno ih i nema. Inace simptomi kao na drugoj slici su u celom plasteniku, a sorte su Monro, Amati i Buran. Danas popodne sam gledao i nisam primetio nista. Po savetu sam biljke tretirao sa Talstarom mada su biljke i dalje sklone tome da obore vrh, uvijaju lisce i lepljive su doduse juce su tretirane insekticidom. Jos samo jedno pitanje za Magnezijum da li treba da nastavim da ga dodajem biljkama i u kom vremenskom intervalu. Inace trenutno od djubriva dodajem 16:11:24 Fito fert i Kalcijum-nitrat.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Odvojio sam ovu temu iz dela o isplativosti gajenja u plastenicima. :cao:
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Da li je neko od vas cuo za medinjak ili tako nesto u paradajzu i kako se toga resiti? Trebalo bi da je vrsta biljne vasi koja ipusta lepljivu sluz a medinjak ili tako nesto je narodni naziv bar tako mislim. Postoji za to i strucni naziv ali ga ja neznam. Ako neko zna nesto o tome zamolio bih ga za odgovor, unapred hvala.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

ovo sto je na slici iz mog licnog iskustva je ostecenje izazvano upotrebom srestva za oplodjavanje i to tomatina ili kaprina i slicnih.Prema tome ako ih oplodjavas pumpicom obavezno prestani i pocni da ih namaces cvetove iz nekih konzervi jer je to jedino spas a ako nesto nije jasno slobodno se obrati.Po mogucstvu korisi neko djubrivo folijarno sa naznacenim borom.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Da, i ja mislim da je problem nasato upotrebom hormona...

A to sto si pitao za medinjak.. To se zove medna rosa.. Biljne vasi se hrane tako sto sisaju sokove iz lisca i to sa nalicja, i pri tom proizvode mednu rosu koja pada na listove i plodove i stvara idealnu podlogu za razvoj čađavice..
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Jeste koristio sam kaprin ali sam prestao ima vec neko vreme. Sto se tice medne rose kako je resiti? Biljke sam tretirao kombinacijom talstar+antrakol pre dva dana i juce popodne sam pratio situaciju. Sve biljne vasi koje su bile na biljkama su uglavnom mrtve sto znaci da to deluje mada mi je paradajz i dalje neveseo i ima mednu rosu. Ima oboren vrh i uvijene listove pa me interesuje da li ce se i to povuci. E sada da li postoji nacin spreciti vecu pojavu cadjavosti i cime tretirati biljke, kojim preparatima? Ali u svemu tome postoji i problem sto, po mojoj proceni, za max 15ak dana ce prvi plodovi poceti sa zrenjem pa tako da ne smem vise koristiti preparate sa duzom karencom. Cime ga isprskati sledeci put i za koliko vremena? Uh koliko ja pitanja imam :) pocetnik sam u plastenickoj proizvodnji ali nista na veliko vec za svoje potrebe pa ako ste raspolozeni za pomoc unapred hvala! Takodje se zahvaljujem Igoru i Topalovicu na odgovorima.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Pom nekom mom iskustvu ako ti se vec pojavila cađavica (medna rosa) koristi preparate koje imaju svojstvo da lece i deluju preventivno a to su ti ridomil,akrobat,qvadris,skor i drugi.Sto se mene tice najbolji je skor ide ga oko 15 ml na 10 l vode, mada kod nas nije registrovan za paradiz za sadaje ne prevaziđen.Ujedno tretiranjem sprecices i crnu pegu koja voli ovako suvo vreme,karenca je neki 7-10 dana po iskustvu iz inostranstva.Nemoj ubacivati folijarna đubriva tipa sal ili wuksal jer su ona slatka i privlace insekte vec koristi preko sistema kap po kap ako ga imas.
_________________________________________________Post je spojen: [time]1242217099[/time]_________________________________________________
sad sam bolje se zagledo u ovu gornju sliku i primetio da na rubu lista ima zutilo ono nastaje i ako preforsiras biljku azotom,da znas neces nista dobiti ako budes samo đubrio anom ili urejom,ishrana mora da bude umerena kao kod coveka
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Aha, znaci tako. Sto se tice Skora neznam da li mogu da ga nadjem ali imam Quadris tako da mogu da nastavim sa njime. Sto se tice folijarnog prihranjivanja radio sam ga samo jednom ali nisam koristio ni Sal ni Wuxal. Posto su mi u Pozarevcu u zavodu rekli da mu je nedostajalo Magnezijuma odradio sam folijarno Sifertov Kalcijum+Magnezijum jer nisam nasao Wuxal Mg ali sam u to dodao Ferti Care 10:5:26 i tu napravio gresku jer sam dva dana pre togao kroz kap po kap vec ubacio djubre u proporciji 14:11:25. Malo sam vise citao po netu i gledao slike pa sam utripovao da mu fali Kalijuma i napravio gresku. No u svakom slucaju to sam odradio samo jednom i vise ne radim djubrim ga samo kroz sistem za zalivanje. I ne koristim AN, KAN i UREA-u vec Ferti Care djubriva za sistem kap po kap uz postovanje kolicine i vremenskog intervala. Interesuje me samo jos kada bi trebao sledeci put da primenim Quadris jer neznam koliko se u biljci zadzava Antrakol. Da li bi bilo pametno u skorije vreme ponoviti fungicid ili sacekati da jedan zavrsi svoje dejstvo pa prskati ponovo? Pitam zato jer biljke i dalje boluju zbog zadrzavanja cadjavice na sebi. Unapred hvala.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

sladjane tebi je bolje da taj paradajz bacis a kupis drugi brate mili ako je to za tebe neznam zasto se toliko trujes prsko sam ovim pa onda ovim dao mu ovo pa onda ovo , sve je to sa KARENCOM prijatelju , to sto oni kazu karenca 15 dana to znaci da ti nebi trebao da jedes to u roku od 15 dana da se nebi otrovao ali to neznaci da ce ta hemija nestati posle 15 dana , ne nece nestati samo se nece pojaviti nikakve trenutne posledice ali razmisljaj malo duze to ostaje u plodovima ta hemija , ja moj paradajz prihranjujem koprivom i neprskam nicim uopste , dali ti mozes da uberes paradajz sa biljke i da ga pojedes bez pranja? dali smes? posle tolikog tretiranja svim i svacim?
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Moram da se nadovezem na ovu gore konstataciju da je proslo vreme neprskanja to sto ti prskas koprivom za ozbiljne povrtare mozes da okacis macku o rep.Pitam se samo koliko je neko pojeo paradajiza i ostalog povrca iz marketa a nezna im se ni poreklo ni dekleracija odakle je uvezeno,ako nemci kontrolisu nasu posiljku malina jabuka i bresaka da li mi kontrolisemo turski,jordanski i mnoge druge paradaize koji stizu kod nas.Ako se bavis ozbiljno i ako imas uzgred i malo savesti i radis po preporuku proizvodjaca pesticida nemoj da se bojis hemije jel biljke kao i covek nemoze bez nje.Dacu ti primer da smo poceli da se priblizavamo toj pustoj evropi (i jako smo u njoj)se koriste tako zvani zeleni preparati sa karencom od 3-7 dana i razgradnjom u zemljistu oko 10-15 dana.Pa fala bogu vec ti preparati mogu da se nalaze i kod nas u apotekama
_________________________________________________Post je spojen: [time]1242311090[/time]_________________________________________________
qvadris mozes ponoviti za 7 dana a ako imas vec odmetnut paradaiz naj bolje koristi kemirinu 3 ili neko djubrivo koje ima u sebi vise kalijuma zbog pigmentacije ploda.Mozes ga koristiti i folijarno oko 50 gr u 10 l vode,a antrakol je preventivni preparat pa prema tome on stiti bilju samo tamo gde si ga naneo prskanjem
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

@jhona DERU

Da sam ga prskao brate jesam i ostao je ziv ali da ga nisam prskao sigurno bih odavno kupovao drugi a mozda i treci. Cenim i postujem alternativne nacine lecenja i preventive ali mislim da mi to ne bi bilo od velike koristi u svakom slucaju hvala na ideji razmisljacu i u tom pravcu i mozda odvojiti par struka paradajza na kojima cu to i da primenim ako bi bio raspolozen da mi kazes kako da pripremim tecnost sa kojom bih prskao. Unapred hvala!

@topalovic

Po ponasanju biljaka sam i sam zakljucio da bi bolji efekat imao sa Quadris-om ali ne znam da li se mesa sa insekticidima pa sam zbog toga koristio Antrakol sa kojim nemam nikakvog iskustva jer ga nisam koristio nikada. Mozda nije bitno ali sam do ove godine gajio paradajz na otvorenom naravno sve za svoje potrebe mada nisam koristio nista od ovih djubriva i nisam imao kap po kap. Tako da sa prihranom i prskanjima u plastenickoj proizvodnji nemam iskustva, naravno sve se nauci uz malo dobre volje. Sto se tice djubriva u apoteci gde sam ga kupio rekli su mi da trojku koristim kada pocne berba prvog zameta mada i 14:11:25 ima dosta kalijuma. No u svakom slucaju za 3-4 dana cu promeniti kada dodje vreme za ponovno djubrenje. E sada ako bih dodavao i folijarno kada to da radim u medju koraku nadjubrivanja kroz sistem za zalivanje sto mi deluje logicki ili mozda ipak gresim. Hvala na odvojenom vremenu i savetima do sada su mi bili od koristi.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Ma tu sad postojje razne kombinacije jer svaki zastitatar ima neke svoje metode.Ja koristim haifinu dvojku i cim imam odmetke na prvoj cvetnoj grani odmah prelazim na cist kalijum koji doziram zavisno od vremenskih uslova i stanja biljaka obicno 2 puta nedeljno.Po potrebi moze i folijarano kada se vrsi zastita.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Paradajz, prema mnogim podacima, potice iz Perua ( Južna Amerika ). U Evropu su ga preneli Španci u 15. veku. U Evropi je doživeo slicnu sudbinu kao i krompir, jer sve do 19. veka nije bio prihvacen u ishrani zbog verovanja da je otrovan. Kod nas se paradajz gaji od sredine 19. veka kada je nauka uspela da dokaže da zreli plodovi paradajza ne samo da su ukusni vec zdravi i veoma hranljivi. Paradajz se od davnina gaji na otvorenom prostoru, ali zbog zahteva tržišta sve više se gaji i u zatvorenom prostoru. Proizvodnju paradajza kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru prati prisustvo veceg broja bolesti kao i štetocina koje u znatnoj meri smanjuju prinose i kvalitet proizvoda.

Plamenjaca paradajza je jedna od najznacajnijih bolesti paradajza koju prouzrokuje fitopatogena gljiva Phytophtora infestans. Gljiva prezimljava u zaraženim krtolama krompira. Inokulum se sa krompira vazdušnim strujama prenosi na biljke paradajza. Plamenjaca se javlja na svim nadzemnim delovima biljke. Na listovima se javljaju maslinasto-zelene pege nepravilnog oblika. U uslovima povecane vlažnosti po ivici pega sa nalicja lista javlja se belicasta prevlaka od reproduktivnih organa gljive. U povoljnim uslovima za razvoj bolesti, toplo i vlažno vreme, bolest se brzo širi, zahvata celu biljku koja izgleda kao da je vatrom spaljena, pa se zato bolest i naziva plamenjaca. Slicne pege javljaju se i na stablu, posebno u središnjem delu biljke gde je velika vlažnost.

Na zelenim plodovima javljaju se sivozele vodenaste pege koje kasnije postaju mrke, a zaraženo tkivo ploda je tvrdo. Propadanje plodova, u vidu truleži, je brzo posebno ako je toplo i vlažno vreme.

U zaštiti paradajza od plamenjace preventivne mere borbe nisu dovoljne pa je hemijska zaštita neophodna. Zaštita protiv plamenjace mora biti preventivna sa dobrom pokrivenošcu svih nadzemnih delova biljke, primenom preventivnih fungicida kao što su: Polyram DF, Prevent 80 WP i Cuproxat. Polyram DF je preventivni fungicid, visoko selektivan za gajene biljke, ne ometa rast i cvetanje vec naprotiv pospešuje razvoj zdravih listova. Kvalitetna formulacija omogucava da se Polyram DF dobro rastvara u vodi, dobro se meša sa drugim pesticidima, nema taloženja preparata, nema prašine...Primenjuje se u dozi od 2 kg/ ha, kolicina vode zavisi od velicine biljaka krece se od 600-800 l/ha.

Cuproxat je tecni bakarni preparat, izuzetno finih, sitnih cestica. Sitne cestice omogucavaju bolju pokrivenost istretiranih biljnih delova, teže spiranje preparata kišom, sporije oslobadanje bakarnih jona, samim tim duže delovanje preparata. Cuproxat se primenjuje u dozi od 2 kg/ha. Za uspešno suzbijanje plamenjace preporucuje se primena preventivnih fungicida na pocetku vegetacije kada je sporiji porast biljaka. U vreme intezivnog porasta biljaka preporucuje se primena sistemicnih fungicida, a u vreme plodonošenja i zrenja plodova treba primeniti fungicide sa kracom karencom, kao što je preparat Quadris. Quadris ima visoku selektivnost za gajene biljke i nisku otrovnost za životnu sredinu. Dobro se održava na površini lista, slabo se ispira pod uticajem padavina, deo preparata postepeno prodire u list, dok ostatak ostaje na površini lista. Na taj nacin omogucena je zaštita i površine lista i unutrašnjeg tkiva lista. Quadris je lokal sistemik treba ga primenjivati u fazama sporijeg porasta lisne mase, narocito u toku berbe plodova zbog njegove izrazito kratke karence: 3 dana za paradajz. Primenjuje se u dozi od 0.75 – 1.0 l/ha.

Plamenjaca paradajza se uglavnom javlja u kišnim godinama, u godinama sa manje padavina i višim temperaturama znacajnije se jav-lja crna pegavost paradajza ciji je prouzrokovac gljiva Alternaria solani.

Bolest se može javiti rano još pri proizvodnji rasada. Na starijim biljkama prvi simptomi javljaju se na donjem lišcu u vidu crnih okruglih pega i u njima se isticu zone u vidu koncentricnih krugova, što je karakteristicno za ovu bolest. Oko pega na lišcu javlja se hloroticna zona zbog razgradnje hlorofila.

Na plodovima pege se javljaju oko peteljke, crne boje sa ugnutim središnjim delom. Cesto tkivo u okviru pega puca što omogucava naseljavanje saprofitnih gljiva i bakterija koje izazivaju trulež plodova. Efikasna zaštita se postiže primenom preparata Signum. Signum je sistemicni fungicid sa preventivnim i kurativnim delovanjem. Sadrži dve aktivne materije: piraklostrobin i boskalid zbog cega ima izuzetno širok spektar delovanja. Signum ima dobro delovanje na gajenu biljku, prodire u epidermis lista i pospešuje zelenu boju kod istretiranih biljaka. Pored izuzetnog delovanja na prouzrokovaca crne pegavosti odlicno deluje i na prouzrokovaca sive truleži paradajza. Primenjuje se preventivno pre ostvarenja uslova za zarazu u kolicini 0.4 – 1.0 kg/ha. Pored Signuma svi preparati koji se koriste za suzbijanje plamenjace paradajza izuzetno dobro delovanje imaju i na prouzrokovaca crne pegavosti, pa se zaštitom protiv plamenjace istovremeno vrši zaštita i protiv ove bolesti.

Plesnivost lista - je bolest koja se uglavnom javlja u proizvodnji paradajza u zatvorenom prostoru. Prouzrokovac je parazitna gljiva Fulvia fulva. Simptomi se javljaju na lišcu i to prvo na starijem, retko se javljaju na stablu, plodu i cvetovima. Na licu lista se javljaju svetlozelene i žute zone sa nejasnim rubovima, zahvaceno tkivo nekrotira, a sa nalicja lista se javlja sivo-mrka prevlaka od reproduktivnih organa gljive. Nekrozom zahvaceno lišce se uvija, suši i opada. Pored preventivnih mera borbe kao što su uništavanje biljnih ostataka, dezinfekcija supstrata, regulacija vlage i temperature potrebno je primeniti i preparat Signum u dozi 0.7 kg/ha. Signum treba primeniti preventivno najkasnije po pojavi prvih simptoma, a drugo tretiranje nakon 7-10 dana.

Siva trulež – prouzrokovac je parazitna gljiva Botrytis cinerea. Gljiva u biljno tkivo prodire kroz prirodne otvore ili preko povreda prouzrokovanih negom ili insektima. Posebno su štetne infekcije spojnog mesta peteljke i ploda zbog cega dolazi do truleži i opadanja plodova. Pored smanjenja temperature i vlažnosti redovnim provetravanjem plastenika preporucuje se i redovna zaštita fungicidom Ronilan DF. Ronilan DF je nesistemicni fungicid sa protektivnim delovanjem koji sprecava klijanje spora i zaustavlja rast micelije. Poseduje ograniceno dubinsko delovanje. Koristi se u dozi 1.5 l/ha. Primenjuje se prvi put posle zalamanja zaperaka, zatim pocetkom cvetanja i u fazi precvetavanja.

Trulež korena i prizemnog dela stabla je bolest koja se sve cešce javlja pri proizvodnji paradajza u zatvorenom prostoru. Prouzrokovac je gljiva Phythophtora nicotianae. Parazit se održava u zemljištu u zaraženim biljnim ostacima. Gljiva prodire u stablo mladih biljaka u prizemnom delu. Prvi simptom je uvelost biljaka, zatim dolazi do truleži prizemnog dela stabla, a ubrzo i do propadanja cele biljke. Preventivne mere su znacajne, ali je neophodna i hemijska zaštita, koja podrazumeva primenu preparata Rival 607 SL. Preporucuje se zaliva-nje biljaka 2.3 dana pred rasadivanje i jedno do dva zalivanja biljaka nakon rasadivanja u razmaku 7-10 dana, jer preparat Rival 607 SL smanjuje stres i poboljšava ukorenjavanje presadenih biljaka. Primenjuje se u koncentraciji 0.15% – 0.20% u utrošak 0.2 l pripremljenog rastvora po biljci.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Citam ovo za zastitu paradajza i kosa mi se dize na glavi.Ja tek sad a krajem marta treba da preuzmem rasad od rasadnicara za ceri paradajz za gajenje u plasteniku. Prvi pu se susrecem sa povrtarstvom. S obzirom da sam ostala bez posla ai suprug mi je na birou, resili smo da se vratimo prirodi. Jedan plaste nik smo postavili( 24 x 5 x 2,7) gde cemo saditi ceri paradajz. Na ostatku njive se mislim da li da sadim papriku i ljutu papricicu ili nesto drugo. Njiva je oko 60 ari. Molim vas za avet. Svaka sugestija ce mi dobro doci s obzirom da sam pocetnik. Veliki pozdrav svim poljoprivrednim proizvodjacima. Olja.
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

ako nemas unapred ugovorenu prodaju cery paradajiza neces se usreciti sa njim,jedino ti ostaje krcma na nekoj tezgi a neznam dali ce ti se isplatiti samo njega da prodajes jer on po jedinici povrsine manje rodi od klasicnih hibrida.Moja preporuka je bar 2-3 plastenika ako mislis ozbiljnije da pocnes da radis
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

olgica popov je napisao(la):
Citam ovo za zastitu paradajza i kosa mi se dize na glavi.Ja tek sad a krajem marta treba da preuzmem rasad od rasadnicara za ceri paradajz za gajenje u plasteniku. Prvi pu se susrecem sa povrtarstvom. S obzirom da sam ostala bez posla ai suprug mi je na birou, resili smo da se vratimo prirodi. Jedan plaste nik smo postavili( 24 x 5 x 2,7) gde cemo saditi ceri paradajz. Na ostatku njive se mislim da li da sadim papriku i ljutu papricicu ili nesto drugo. Njiva je oko 60 ari. Molim vas za avet. Svaka sugestija ce mi dobro doci s obzirom da sam pocetnik. Veliki pozdrav svim poljoprivrednim proizvodjacima. Olja.
u svakom slucaju probaj jesenski karfiol,pa brokolija,kelja i prokelja
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

da nesirimo temu bezpotrebno ima otvorena tema http://poljoinfo.com/plastenici-staklenici-i-visoki-tuneli/isplativost-i-zarada-gajenja-povrca-u-plastenicima!!!/
pa tamo mozemo da nastavimo :cao:
 
Odg: Bolesti paradajiza u plastenicima

Zasadio sam paradajz u plasteniku posle svake oplodnje cveta isti se susi i opdne molim za pomoc
pocetnik sam u svemu ovome. Hvala unapred. Sasa:
 
Nazad
Vrh