Zasnivanje zasada oraha i združena sadnja

bojan65

Novajlija
Učlanjen(a)
26 Jul 2007
Poruka
19
Lokacija
kikinda
Oras je kod nas veoma popularna voćka. Jedini problem mogu da prave komšije jer im zaklanja sunce, to jeste njihovim zasadima. To je zato jer ima zaista razgranatu krošnju, pa sam se malo raspitivao koliki razmak da se postavi između voćaka i čuo sam dosta različitih predloga. Za uzgoj orasa ma najnelogičnije zvuči razmak 18 x 18 metara što je po meni jako puno. U poslednje vreme se koristi razmak 10x8 metara što mi zvuči sasvim OK, ali mi je napomenuto da to zavisi i od kvaliteta zemljišta na kojem se sadi.
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

Bliži se vreme sadnje voćaka,pa me zanima u vezi oraha ali nešto slično.
Htela sam da ga posadim u dvorištu ali sam čula da se ne valja saditi blizu kuće
zbog jakog korenja koje se može zavući pod temelje.
Da li neko zna,koliko rastojanje je preporučljivo izmedju kuće i oraha?

Vi momci to sigurno znate :D
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

Ja imam orah pored radionice na 50cm, što znači da mu je dobar deo korena ispod, i do sada nism primetio nikakvih promena na objektu, orah je star 20 i neku godinu. Mislim da si pogrešno čula.
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

vodi racuna da ce ti oluci biti puni lisca.
inace, kolko znam orah pusta korenje u dubinu a ne u sirinu.
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

bojan65 je napisao(la):
Oras je kod nas veoma popularna voćka. Jedini problem mogu da prave komšije jer im zaklanja sunce, to jeste njihovim zasadima. To je zato jer ima zaista razgranatu krošnju, pa sam se malo raspitivao koliki razmak da se postavi između voćaka i čuo sam dosta različitih predloga. Za uzgoj orasa ma najnelogičnije zvuči razmak 18 x 18 metara što je po meni jako puno. U poslednje vreme se koristi razmak 10x8 metara što mi zvuči sasvim OK, ali mi je napomenuto da to zavisi i od kvaliteta zemljišta na kojem se sadi.
kajsije sam posadio na 6 metara i krosnje im se dodiruju vec posle 7 godina. orah je najmanje 3x veci od kajsije.
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

Jednom prilikom sam slušao nekog profesora koji je selekcionisao par sorti oraha. Preporuka za te sorte je bila 10x10 m u dijagonalnom rasporedu tako da se dobija nekih 116-117 (nisam baš siguran) stabala po ha. Naravno izmedju idu kajsije...
Što se tiče korena neznam kako se prostire ali meni je u dvorištu podigao staze 10 cm. Imao je 23 godine i 80-90 u precniku. I da naravno puni oluci lišća, i moji i komšijski :haha:
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

Čugi je napisao(la):
Ja imam orah pored radionice na 50cm, što znači da mu je dobar deo korena ispod, i do sada nism primetio nikakvih promena na objektu, orah je star 20 i neku godinu. Mislim da si pogrešno čula.
Čekaj još neku godinu pa ćeš da vidiš. Šalu na stranu stvarno predstavlja opasnost na poroznim zemljištima gde nema kamena i peskovito je tlo. Mojim rodjacima je izazivao pucanje plafona i pukotine u zidovima, bio je na 2m od kuće. Kod mene je kamen i ne pravi probleme a mislim da bliže od 5-6 m ne bi trebalo od objekta da se sadi. Ko je imao priliku da vadi orah razumeće o čemu pričam.
Inače mislim da mu je ponekad i 10x10 malo. Razmak može da se smanji ako su npr dva reda i on ima drugu stranu da se širi ali opet mislim da je bolji veći razmak.
 
Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

Unapred se izvinjavam ako sam u startu promašio temu, pošto sam nov na forumu.

Ovako stoje stvari... imam veliko imanje koje je uglavnom neiskorišćeno, tj. zalivadilo (pretvoreno u livade :osmeh:).
Razmišljao sam sa ostalim članovima porodice da investiramo ulaganje u kupovinu sadnica oraha.
Pre 3 godine samo posadili oko 250 sadnica čačanske lepotice, kupljene u institutu za voćarstvo u jednom delu Srbije (da ne reklamiram koja je firma), i vrlo samo zadovoljni kako su se sadnice pokazale. Poučeni tim iskustvom, hteli bismo da na istom mestu gde smo kupili sadnice šljiva, kupimo i sadnice oraha, koje su ipak za >20% skuplje nego što mogu da se pronađu kod nekih privatnika ili manjih firmi itd, ali kod njih imamo punu "tehničku podršku" za bilo koji problem ako bi se eventualno prijavio, a sa druge strane, ipak je to zvanična institucija, koja iza sebe ima i rezultate i stručni kadar.

Elem... šta mene interesuje.
Želeo bih pre nego što odem u institut, da mi neko kaže na koje sve probleme mogu da naletim ili da im se nadam ako se odlučim da zasadim orase. Znači, verovatno od lokalnih lopova do prirodnih štetočina koje bi mogle da predstavljaju eventualnu opasnost.

Ако ima neko ko je upućen u ovo, bio bih mu zahvalan :veseljak::

Pozdrav
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

Zanimljivu temu si pokrenuo, samo sam ja malo dopunio naslov, da ipak bude ljudima u startu jasnije o čemu se radi. Ja baš i nemam puno toga reći, tek sam ove godine posadio orahe i to samo 4 sadnice. Dve su novosadski, a dve su bugarski orah, bar mi je tako rečeno na pijaci.
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

I ja mislim daje tema zanimljiva , a interesuje me dali te orahe planiras da sadis za orahe -ciscene pa da prodajes ili sadis dabi prodao stabla za 20god? i ako ti nebude problem samo da pitas kad budes kupovao sadnice , da pitas dali ima razlike u sadnicama za orahe i ovima za stablo , jabi to sadio , a orahe ce pokrasti komsije , :haha: i pitaj koja je cena sadnice i na koliko idu u redu i izmedju redova .
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

Tvrd je orah vocka cudnovata
Ako u tvom okruzenju nema oraha sigurno postoje razlozi,(kasni mrazevi,priroda tla...) ne sadi ni ti! :ppozdrav:
Od prirodnih stetocina je lako sacivati,ali... :zli:
Popuni u profilu oklen si jer je bitno za ovaj tip saveta :cao:
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

novii je napisao(la):
Zanimljivu temu si pokrenuo, samo sam ja malo dopunio naslov, da ipak bude ljudima u startu jasnije o čemu se radi. Ja baš i nemam puno toga reći, tek sam ove godine posadio orahe i to samo 4 sadnice. Dve su novosadski, a dve su bugarski orah, bar mi je tako rečeno na pijaci.

Koliko si platio sadnice (ako nije tajna :bravo:) ? :)
Ove koje ja gledam su 1.500 din.
I imaju tri vrste:
- Ibar ("Izdvojen tip klonskom selekcijom iz prirodne populacije u dolini reke Ibar, u selu Progorelici, 1969. godine");
- Ovčar ("Izdvojeni tip klonskom selekcijom iz prirodne populacije u selu Pakovraću na padini planine Ovčar, čije ime nosi. Selekcionisan je 1969. godine.");
- Vujan ("Ovaj tip je izdvojen klonskom selekcijom iz prirodne populacije u selu Prislonici ispod planine Vujan, čije ime i nosi. Selekcionisan je 1969. godine.").

Koliko je potrebno godina da prođe da bi počeo da daje plodove?
Na kojoj razdaljini si ih zasadio?

Inače, planirao sam da se bavim samo plodovima, a što se tiče drveta, od toga zavisi mnogo faktora, neki drugi put o tome ::namigivanje::
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

Kao sto rece Ivanhoe treba ispitati prvo zemlju 0/30 i 30/60 da vidis kakve te sve izmene zemljista cekaju ,da li je podvodno ili ne .Covek blizu mene se zanosio dreniranjem tla ,dao je silnu lovu i sada mu orasi na jedno 15 ha nisu veci od 6 metara a imaju sigurno vise od 12 godina .Katastrofa . Zemljiste je cudo.
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

Zemljište je, od kad se ja sećam, jedno vreme bilo šljivik, drugi put pšenica, sad je neka vrsta stočne hrane. Nalazi se na padini, pored je zemlja gde su nekad bile maline, kupine, detelina, krompir... sad su tu mlade šljive. Na zemlji ispod ove koju sam odmerio za sadnju, nalazi se livada u sred šume, a dosta blizu je i jedan izvor vode (za slučaj možda navodnjavanja itd.). A na imanju iznad nas, rastu smokve :cool:.
Jasno mi je, raspitaću se malo.
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

obavezno imaj u vidu da zatvoreni tereni,a meni se po opisu čini da je tvoj takav(livada usred šume),nisu preporučljivi iz više razloga.po meni su najbitnija dva.ako nema čestih povetaraca naročito u vreme cvetanja imaš problem sa oprašivanjem.takođe su češća i obolenja oraha.naročito gljivična.ja ovo nisam izpoštovala pa se evo već 4 godine patim.inače od oraha imam rasnu,srem i nekoliko stabala bugarskog šejnova koji je čini mi se i najotporniji na bolesti.razmak između sadnica je 8,5m :cao:
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

10zboqv.jpg


Ovako izgleda zemlja.
Nije baš na samom vrhu brežuljka, ima jedno domaćinstvo iznad nas.
_________________________________________________Post je spojen: [time]1241614048[/time]_________________________________________________
Evo jedan zanimljiv tekst koji sam našao o orahu.
(nedostaju naša slova, mrzi me da ispravljam :spavam:).

_________________________________________________

UPUTSTVO ZA SADNJU I ODR@AVANJE SADNICA ORAHA

BIOMORFOLO[KE OSOBINE: Orah je drvo koje dosti`e visinu do 20, pa ~ak i 25 metara. Kro{nja mu je jako {iroka i razgranata, naj~e{}e kupastog oblika i dosti`e {irinu 15-20 i vi{e metara. Deblo je pravo i sna`no i dosti`e debljinu od 100-150 cm u pre~niku. Korenov sistem je razgranat, a glavna `ila prodire 3-5 metra u dubinu.

FIZIOLO[KE OSOBINE: Rodnost i visina prinosa oraha zavisi od vi{e ~inilaca, medju kojima posebnu va`nost imaju vreme cvetanja i opodjavanje.

Vreme cvetanja: Cvetanje oraha se odvija od po~etka tre}e dekade aprila pa do kraja prve dekade maja, {to zavisi od osobine sorte, tj. tipa oraha, nadmorske visine i temperaturnih uslova pri kraju zime, na po~etku prole}a i u vremenu koje prethodi cvetanju.

Opra{ivanje i oplodjavanje oraha: Opra{ivanje oraha se vr{i isklju~ivo vetrom. Rese su specijlane gradje, tako da ih vetar lako pokre}e i iz njih istresa polen koji je pode{en da ga vetar lako nosi. Radi bolje rodnosti i dobijanja visokih prinosa sigurnije je gajiti po nekoliko sorti ili tipova oraha.

Zrenje oraha: Plodovi oraha, obi~no, sazrevaju u toku septembra. U nekih sorti i tipova plodovi sazrevaju i ranije ( krajem avgusta ) ili kasnije ( po~etkom oktobra ), {to zavisi od biolo{ke osobenosti sorte.

Vek oraha: Odredjena starost stabala oraha do kojih mogu da radjaju nije ustanovljena ( postoje primeri i da orah starosti preko 300 godina radja normalno ).

Prinos oraha: Orah razmno`en iz semena, po~inje da radja posle osme ili ~ak dvanaeste godine, mada ima primera i da mogu proroditi u petoj godini. Okalemljen orah radja mnogo ranije, u drugoj ili tre}oj godini. Prinos oraha se kre}e od 40-50 i od 60-70 kgr po stablu, odnosno 4.000 - 7000 kgr po hektaru.

SORTE ORAHA: Orah je vo}na vrsta sa relativno malim brojem sorti, svega stotinak. Kao najbolje pokazale su se slede}e sorte, svrstane u dve grupe: 1) za vinogradarsku zonu i 2) za ne vinogradarsku - kontinentalnu zonu.

Sorte za vinogradarsku zonu:

[ejn - Bugarska je sorta. Odlikuje se prili~no kratkom vegetacijom. Plod je srednje krupan, prose~no 11 gr, ovalnog oblika, tanke ljuske, puna i kvalitetna jezgra. Randman jezgra iznosi 54,25 %. Drvo je srednje bujno i otporno na zimske tempreature i biljne bolesti. Ako se obezbede opra{iva~i, radja obilnije.

[ampion - Srpska sorta, selekcionisana od strane « Poljoprivrednog fakulteta « u Novom Sadu. Ima kratku vegetaciju. Plod je srednje krupan do krupan, prose~no 13 gr, sa randmanom jezgra do 58%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Ova sorta zahteva opra{iva~e.

Rasna - Srpska sorta, selekcionisana od strane « Poljoprivrednog fakulteta « u Novom Sadu. Ima kratku vegetaciju. Plod je srednje krupan do krupan, prose~no 12-13 gr, sa randmanom jezgra do 55%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno.

Tisa - Srpska sorta, selekcionisana od strane « Poljoprivrednog fakulteta « u Novom Sadu. Plod je krupan, prose~no 15 gr, sa randmanom jezgra do 52%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Okruglog je oblika.

Sorte za nevinogradarsku - kontinentalnu zonu:

Gazenhajmski 139 - Nema~ka sorta, sa relativno kratkom vegetacijom. Plod je krupan, prose~no 14 gr, sa randmanom jezgra do 50%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Oblik je izdu`eno - ovalni, sa tankom i glatkom ljuskom, svetle boje. Kasnija vegetacija.

Gazenhajmski 251 - Nema~ka sorta, kasnije vegetacije. Kasnije cveta, izbegava prole}ne mrazeve. Plod je krupan, prose~no 15 gr, sa randmanom jezgra do 50%.

PODIZANJE ZASADA ORAHA: U pogledu klimatskih uslova, orah ne postavlja neke posebne zahteve. Najurednije radja na toplijim - vinogradarskim rejonima. Kriti~na niska temperatura za orah je od - 29 do -300. Pozni prole}ni mrazevi o{te}uju mladare, rese i plodnike oraha. Stoga, sorte i tipovi oraha koji kasnije kre}u, listaju i cvetaju manje su izlo`eni ovim o{te}enjima. Za uspevanje oraha tra`e se osvetljena, sun~ana mesta. Prema vodenim talozima orah je veoma skroman, pa se mo`e gajiti u su{nijim rejonima.

Zemlji{te: Nije probira~ zemlji{ta, ali ipak bolje radja na dubokom, rastresitom zemlji{tu, mada mo`e podneti i peskovita i kamenita zemlji{ta, pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva.

Priprema zemlji{ta: Orah ostaje na jednom mestu od 50-100, pa i vi{e godina, u zavisnosti od prirodnih uslova za njegovo uspevanje. Priprema se sastoji u ~i{}enju terena, zatim djubrenju zemlji{ta i na kraju rigolovanju i kopanju jama.

Djubrenje: Orah je vo}ka koja zahteva dosta fosfora i kalijuma, jer mu ova dva sastojka poja~avaju otpornost prema mrazu. Ako se rigoluje cela povr{ina zemlji{ta, prvo, po 1 hektaru treba prosuti 1.000-1.800 kgr kompleksnog PK djubriva ~iji je odnos 0:15:30, radi pove}anja plodnosti zemlji{ta.

Rigolovanje zemlji{ta: Po rasturanju djubriva, obavlja se rigolovanje zemlji{ta na 50-70 cm, u zavisnosti od njegove dubine i rastresitosti. Te`a, zbijenija i pli}a zemlji{ta, se rigoluju dublje, a rastresitija i dublja rigoluju pli}e.

Kopanje jama: Ukoliko se ne sadi u grupama, ve} pojedina~no, onda se umesto rigolovanja, praktikuje kopanje jama. Dubina jame treba biti tolika da pokrije koren sadnice (oko 50 cm ili vi{e, po potrebi ). Potrebno je dodati 1 kgr kompleksnog NPK djubriva 0:15:30, zatim ovo djubrivo pome{ati sa zemljom, pa tek onda saditi orah.

Sadjenje oraha: Optimalno vreme za sadnju je jesen, mada se mo`e saditi i u rano prole}e. Kada se zasadi u jesen potrebno je oko svake sadnice napraviti humku ( nagrnuti sadnicu zemljom ), koja }e sadnicu {tititi od izmrzavanja.

Rastojanje za sadjenje oraha: Sadnice proizvedene iz semena saditi na 10 * 8 m ( 123 sadnica / ha ), a sadnice proizvedene kalemljenjem 9 * 7 metara ( 158 sadnica/ha ) .

Priprema sadnica za sadjenje: Pre sadnje `ile treba orezati. Tom prilikom voditi ra~una da se {to vi{e `ila sa~uva. Po{to se ore`u `ile, ceo korenov sistem potopiti u ka{astu smesu napravljenu od ilova~e, govedje balege i vode, da bi se sadnice {to pre primile.

NEGA - GAJENJE ORAHA: Nega oraha se sastoji u orezivanju i nezi krune, odr`avanju zemlji{ta, gajenju potkultura, djubrenju zemlji{ta i za{titi od bolesti {teto~ina.

Orezivanje i nega krune: S orezivanjem se kre}e u prole}e, prve godine po zasadjivanju. Orezivanje se izvodi tako {to se sadnica skrati na `eljenu visinu, pri ~emu se ispod preseka ostave 4-5 dobro razvijenih pupoljaka. U toku prole}a i leta iz ovih pupoljaka }e se razviti mladari. Narednih godina formiranje krune se sastoji u tome, {to se prema potrebi, skra}uju ja~e razvijene ramene grane, radi ubrzavanja rasta voditeljice.

Odr`avanje zemlji{ta: Odr`avanje zemlji{ta u vidu ledine je najnepovoljnije, zato {to trave izvla~e dosta vode, pa orah kr`lja i sporije raste. Najpovoljnije je gajenje potkultura i to: pasulj, bob, tikve, krastavci i bostan, jagode, maline, breskva.

Djubrenje oraha: Orah povoljno reaguje na djubrenje kompleksnim djubrivima, posebno na fosfor i kalijum, zato {to mu ova dva elementa poja~avaju otpornost prema mrazu. S jeseni, posle pada li{}a rasturiti i zaorati po 400-480 kg po hektaru, ili 4 kg po stablu djubriva NPK, ~iji je odnos 0:15:30. Rano s prole}a, pre kretanja vegetacije, rasturiti i zaorati po 200-250 kg po hektaru, ili 2 kg po stablu kompleksnog djubriva NPK, ~iji je odnos 20:5:5. Krajem prole}a - u maju, rasturiti po 300 kg po hektaru ili 3 kg po stablu 27% KAN-a. Ovakvim djubrenjem orah }e redovno i obilno radjati svake godine.

Za{tita oraha od bolesti i {teto~ina: Orah, u odnosu na druge vo}ne vrste manje napadaju bolesti i {teto~ine, ali ipak postoje izvesne bolesti koji mu mogu umanjiti rodnost i plod, ukoliko se blagovremeno ne suzbiju. Sve bolesti se uspe{no suzbijaju zimskim i letnjim prskanjem. Zimsko prskanje izvodi se u martu, i to kreozanom ili rumesanom, u koncentraciji 1-1.5%. Letnje prskanje - prvo prskanje se izvodi pred sam po~etak listanja oraha i to sa 0.6 % ortocidom, cinebom ili ditanom, radi suzbijanja flekavosti i pegavosti oraha. Drugo prskanje se izvodi po zavr{etku cvetanja oraha, i to istim preparatom kao kod prvog prskanja. Tre}e prskanje se izvodi u prvoj dekadi juna, i to sa 0.3% ortocida ili cineb, sa dodatkom 0.1% sistemina ili 0.2% dijazonona. Ovim prskanjima orah }e se u potpunosti za{tititi od naj~e{}ih bolesti i {teto~ina, koje ga napadaju u uslovima na{e zemlje.

BERBA ORAHA: Berba oraha se vr{i kad se na ve}ini plodova, zeleni omota~ raspukne i plodovi po~nu da ispadaju iz nje. Pucanje omota~a ubrzavaju ki{a, magla i uop{te vla`nije vreme.

^uvanje oraha: Za ~uvanje oraha najpodesnija su hladna, suva i provetrena skladi{ta. Manje koli~ine se mogu ~uvati u obi~nim skladi{tima, ali se moraju razastrti u tankom sloju. Pod ovakvim uslovima orah se mo`e ~uvati u dobrom stanju 7-8 meseci. Jezgre oraha se ~uvaju pod istim uslovima, kao i orasi u ljusci, ali se mogu kra}e vreme odr`ati u ispravnom stanju, jer se isu{uju i na njih ja~e deluje svetlost, vazduh i drugo. Ako su pakovane u hermeti~ku ambala`u, mogu se du`e o~uvati, jer se time spre~ava isu{ivanje i dejstvo drugih nepo`eljnih faktora. Po{to orasi lako primaju strane mirise iz spoljne sredine, ne treba ih skladi{titi zajedno sa proizvodima koji odaju mirise kao {to su limun, pomorand`a, jabuka krompir i sl.

PLASMAN ORAHA: Njave}i otkupljiva~i oraha na teritroiji Srbije su firme koje se bave prodajom konditorskih proizvoda ( « PIONIR «, « SWISLION - TAKOVO « ...).
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

@ krcko oraščić

nisi naveo izvor odakle si preuzeo tekst, a to je veoma poželjno na ovome forumu. A što se tiče slova, pa snaći ćemo se već nekako. :cao:
 
Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)

Pozdrav svima,
Moj cale se bavi kalemljenjem oraha tako da znam po nesto. Nije zbog reklame, ali kome se zalite kada nesto nije kako je obecano u drzavnoj istiticiju kakav je istitut ili sl.
Razmislite malo kad kupis od privatnika on stoji iza tog proizvoda i znas koga da juris ako si prevaren. Odavno nije "Jugo" sto je bio. Pritom odvojite registrovana preduzeca od preprodavaca.
Nije problem razlika u ceni ako je kvalitet u pitanju ali jednostavno ako neko zeli da podize zasad neka ne stedi na repromaterijalu a ni na strucnjaku koji ce mu sigurno za sitan novac objsniti kako izgleda kvalitetna sadnica. Pritom nema potebe placati nesto sto je samo ime.
 
Odg: Koliko rastojanje prilikom sađenja orasa među voćkama

nebojsa je napisao(la):
Jednom prilikom sam slušao nekog profesora koji je selekcionisao par sorti oraha. Preporuka za te sorte je bila 10x10 m u dijagonalnom rasporedu tako da se dobija nekih 116-117 (nisam baš siguran) stabala po ha. Naravno izmedju idu kajsije...
Što se tiče korena neznam kako se prostire ali meni je u dvorištu podigao staze 10 cm. Imao je 23 godine i 80-90 u precniku. I da naravno puni oluci lišća, i moji i komšijski :haha:
TO JE PRAVI ODGOVOR ::svaka cast::svaka cast imenjace
 
Nazad
Vrh