Odg: Mladi orašdžija - (kako početi sa gajenjem oraha)
Ovako izgleda zemlja.
Nije baš na samom vrhu brežuljka, ima jedno domaćinstvo iznad nas.
_________________________________________________
Post je spojen: [time]1241614048[/time]_________________________________________________
Evo jedan zanimljiv tekst koji sam našao o orahu.
(nedostaju naša slova, mrzi me da ispravljam
).
_________________________________________________
UPUTSTVO ZA SADNJU I ODR@AVANJE SADNICA ORAHA
BIOMORFOLO[KE OSOBINE: Orah je drvo koje dosti`e visinu do 20, pa ~ak i 25 metara. Kro{nja mu je jako {iroka i razgranata, naj~e{}e kupastog oblika i dosti`e {irinu 15-20 i vi{e metara. Deblo je pravo i sna`no i dosti`e debljinu od 100-150 cm u pre~niku. Korenov sistem je razgranat, a glavna `ila prodire 3-5 metra u dubinu.
FIZIOLO[KE OSOBINE: Rodnost i visina prinosa oraha zavisi od vi{e ~inilaca, medju kojima posebnu va`nost imaju vreme cvetanja i opodjavanje.
Vreme cvetanja: Cvetanje oraha se odvija od po~etka tre}e dekade aprila pa do kraja prve dekade maja, {to zavisi od osobine sorte, tj. tipa oraha, nadmorske visine i temperaturnih uslova pri kraju zime, na po~etku prole}a i u vremenu koje prethodi cvetanju.
Opra{ivanje i oplodjavanje oraha: Opra{ivanje oraha se vr{i isklju~ivo vetrom. Rese su specijlane gradje, tako da ih vetar lako pokre}e i iz njih istresa polen koji je pode{en da ga vetar lako nosi. Radi bolje rodnosti i dobijanja visokih prinosa sigurnije je gajiti po nekoliko sorti ili tipova oraha.
Zrenje oraha: Plodovi oraha, obi~no, sazrevaju u toku septembra. U nekih sorti i tipova plodovi sazrevaju i ranije ( krajem avgusta ) ili kasnije ( po~etkom oktobra ), {to zavisi od biolo{ke osobenosti sorte.
Vek oraha: Odredjena starost stabala oraha do kojih mogu da radjaju nije ustanovljena ( postoje primeri i da orah starosti preko 300 godina radja normalno ).
Prinos oraha: Orah razmno`en iz semena, po~inje da radja posle osme ili ~ak dvanaeste godine, mada ima primera i da mogu proroditi u petoj godini. Okalemljen orah radja mnogo ranije, u drugoj ili tre}oj godini. Prinos oraha se kre}e od 40-50 i od 60-70 kgr po stablu, odnosno 4.000 - 7000 kgr po hektaru.
SORTE ORAHA: Orah je vo}na vrsta sa relativno malim brojem sorti, svega stotinak. Kao najbolje pokazale su se slede}e sorte, svrstane u dve grupe: 1) za vinogradarsku zonu i 2) za ne vinogradarsku - kontinentalnu zonu.
Sorte za vinogradarsku zonu:
[ejn - Bugarska je sorta. Odlikuje se prili~no kratkom vegetacijom. Plod je srednje krupan, prose~no 11 gr, ovalnog oblika, tanke ljuske, puna i kvalitetna jezgra. Randman jezgra iznosi 54,25 %. Drvo je srednje bujno i otporno na zimske tempreature i biljne bolesti. Ako se obezbede opra{iva~i, radja obilnije.
[ampion - Srpska sorta, selekcionisana od strane « Poljoprivrednog fakulteta « u Novom Sadu. Ima kratku vegetaciju. Plod je srednje krupan do krupan, prose~no 13 gr, sa randmanom jezgra do 58%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Ova sorta zahteva opra{iva~e.
Rasna - Srpska sorta, selekcionisana od strane « Poljoprivrednog fakulteta « u Novom Sadu. Ima kratku vegetaciju. Plod je srednje krupan do krupan, prose~no 12-13 gr, sa randmanom jezgra do 55%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno.
Tisa - Srpska sorta, selekcionisana od strane « Poljoprivrednog fakulteta « u Novom Sadu. Plod je krupan, prose~no 15 gr, sa randmanom jezgra do 52%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Okruglog je oblika.
Sorte za nevinogradarsku - kontinentalnu zonu:
Gazenhajmski 139 - Nema~ka sorta, sa relativno kratkom vegetacijom. Plod je krupan, prose~no 14 gr, sa randmanom jezgra do 50%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Oblik je izdu`eno - ovalni, sa tankom i glatkom ljuskom, svetle boje. Kasnija vegetacija.
Gazenhajmski 251 - Nema~ka sorta, kasnije vegetacije. Kasnije cveta, izbegava prole}ne mrazeve. Plod je krupan, prose~no 15 gr, sa randmanom jezgra do 50%.
PODIZANJE ZASADA ORAHA: U pogledu klimatskih uslova, orah ne postavlja neke posebne zahteve. Najurednije radja na toplijim - vinogradarskim rejonima. Kriti~na niska temperatura za orah je od - 29 do -300. Pozni prole}ni mrazevi o{te}uju mladare, rese i plodnike oraha. Stoga, sorte i tipovi oraha koji kasnije kre}u, listaju i cvetaju manje su izlo`eni ovim o{te}enjima. Za uspevanje oraha tra`e se osvetljena, sun~ana mesta. Prema vodenim talozima orah je veoma skroman, pa se mo`e gajiti u su{nijim rejonima.
Zemlji{te: Nije probira~ zemlji{ta, ali ipak bolje radja na dubokom, rastresitom zemlji{tu, mada mo`e podneti i peskovita i kamenita zemlji{ta, pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva.
Priprema zemlji{ta: Orah ostaje na jednom mestu od 50-100, pa i vi{e godina, u zavisnosti od prirodnih uslova za njegovo uspevanje. Priprema se sastoji u ~i{}enju terena, zatim djubrenju zemlji{ta i na kraju rigolovanju i kopanju jama.
Djubrenje: Orah je vo}ka koja zahteva dosta fosfora i kalijuma, jer mu ova dva sastojka poja~avaju otpornost prema mrazu. Ako se rigoluje cela povr{ina zemlji{ta, prvo, po 1 hektaru treba prosuti 1.000-1.800 kgr kompleksnog PK djubriva ~iji je odnos 0:15:30, radi pove}anja plodnosti zemlji{ta.
Rigolovanje zemlji{ta: Po rasturanju djubriva, obavlja se rigolovanje zemlji{ta na 50-70 cm, u zavisnosti od njegove dubine i rastresitosti. Te`a, zbijenija i pli}a zemlji{ta, se rigoluju dublje, a rastresitija i dublja rigoluju pli}e.
Kopanje jama: Ukoliko se ne sadi u grupama, ve} pojedina~no, onda se umesto rigolovanja, praktikuje kopanje jama. Dubina jame treba biti tolika da pokrije koren sadnice (oko 50 cm ili vi{e, po potrebi ). Potrebno je dodati 1 kgr kompleksnog NPK djubriva 0:15:30, zatim ovo djubrivo pome{ati sa zemljom, pa tek onda saditi orah.
Sadjenje oraha: Optimalno vreme za sadnju je jesen, mada se mo`e saditi i u rano prole}e. Kada se zasadi u jesen potrebno je oko svake sadnice napraviti humku ( nagrnuti sadnicu zemljom ), koja }e sadnicu {tititi od izmrzavanja.
Rastojanje za sadjenje oraha: Sadnice proizvedene iz semena saditi na 10 * 8 m ( 123 sadnica / ha ), a sadnice proizvedene kalemljenjem 9 * 7 metara ( 158 sadnica/ha ) .
Priprema sadnica za sadjenje: Pre sadnje `ile treba orezati. Tom prilikom voditi ra~una da se {to vi{e `ila sa~uva. Po{to se ore`u `ile, ceo korenov sistem potopiti u ka{astu smesu napravljenu od ilova~e, govedje balege i vode, da bi se sadnice {to pre primile.
NEGA - GAJENJE ORAHA: Nega oraha se sastoji u orezivanju i nezi krune, odr`avanju zemlji{ta, gajenju potkultura, djubrenju zemlji{ta i za{titi od bolesti {teto~ina.
Orezivanje i nega krune: S orezivanjem se kre}e u prole}e, prve godine po zasadjivanju. Orezivanje se izvodi tako {to se sadnica skrati na `eljenu visinu, pri ~emu se ispod preseka ostave 4-5 dobro razvijenih pupoljaka. U toku prole}a i leta iz ovih pupoljaka }e se razviti mladari. Narednih godina formiranje krune se sastoji u tome, {to se prema potrebi, skra}uju ja~e razvijene ramene grane, radi ubrzavanja rasta voditeljice.
Odr`avanje zemlji{ta: Odr`avanje zemlji{ta u vidu ledine je najnepovoljnije, zato {to trave izvla~e dosta vode, pa orah kr`lja i sporije raste. Najpovoljnije je gajenje potkultura i to: pasulj, bob, tikve, krastavci i bostan, jagode, maline, breskva.
Djubrenje oraha: Orah povoljno reaguje na djubrenje kompleksnim djubrivima, posebno na fosfor i kalijum, zato {to mu ova dva elementa poja~avaju otpornost prema mrazu. S jeseni, posle pada li{}a rasturiti i zaorati po 400-480 kg po hektaru, ili 4 kg po stablu djubriva NPK, ~iji je odnos 0:15:30. Rano s prole}a, pre kretanja vegetacije, rasturiti i zaorati po 200-250 kg po hektaru, ili 2 kg po stablu kompleksnog djubriva NPK, ~iji je odnos 20:5:5. Krajem prole}a - u maju, rasturiti po 300 kg po hektaru ili 3 kg po stablu 27% KAN-a. Ovakvim djubrenjem orah }e redovno i obilno radjati svake godine.
Za{tita oraha od bolesti i {teto~ina: Orah, u odnosu na druge vo}ne vrste manje napadaju bolesti i {teto~ine, ali ipak postoje izvesne bolesti koji mu mogu umanjiti rodnost i plod, ukoliko se blagovremeno ne suzbiju. Sve bolesti se uspe{no suzbijaju zimskim i letnjim prskanjem. Zimsko prskanje izvodi se u martu, i to kreozanom ili rumesanom, u koncentraciji 1-1.5%. Letnje prskanje - prvo prskanje se izvodi pred sam po~etak listanja oraha i to sa 0.6 % ortocidom, cinebom ili ditanom, radi suzbijanja flekavosti i pegavosti oraha. Drugo prskanje se izvodi po zavr{etku cvetanja oraha, i to istim preparatom kao kod prvog prskanja. Tre}e prskanje se izvodi u prvoj dekadi juna, i to sa 0.3% ortocida ili cineb, sa dodatkom 0.1% sistemina ili 0.2% dijazonona. Ovim prskanjima orah }e se u potpunosti za{tititi od naj~e{}ih bolesti i {teto~ina, koje ga napadaju u uslovima na{e zemlje.
BERBA ORAHA: Berba oraha se vr{i kad se na ve}ini plodova, zeleni omota~ raspukne i plodovi po~nu da ispadaju iz nje. Pucanje omota~a ubrzavaju ki{a, magla i uop{te vla`nije vreme.
^uvanje oraha: Za ~uvanje oraha najpodesnija su hladna, suva i provetrena skladi{ta. Manje koli~ine se mogu ~uvati u obi~nim skladi{tima, ali se moraju razastrti u tankom sloju. Pod ovakvim uslovima orah se mo`e ~uvati u dobrom stanju 7-8 meseci. Jezgre oraha se ~uvaju pod istim uslovima, kao i orasi u ljusci, ali se mogu kra}e vreme odr`ati u ispravnom stanju, jer se isu{uju i na njih ja~e deluje svetlost, vazduh i drugo. Ako su pakovane u hermeti~ku ambala`u, mogu se du`e o~uvati, jer se time spre~ava isu{ivanje i dejstvo drugih nepo`eljnih faktora. Po{to orasi lako primaju strane mirise iz spoljne sredine, ne treba ih skladi{titi zajedno sa proizvodima koji odaju mirise kao {to su limun, pomorand`a, jabuka krompir i sl.
PLASMAN ORAHA: Njave}i otkupljiva~i oraha na teritroiji Srbije su firme koje se bave prodajom konditorskih proizvoda ( « PIONIR «, « SWISLION - TAKOVO « ...).