Vesti-novosti-obavestenja

North ARMY

Super Moderator
Urednik
Učlanjen(a)
14 Okt 2008
Poruka
30.415
Lokacija
Adasevci-Zapadni Srem
Pančevačka policija je uhapsila Slavka R. (31) iz sela Sakule, u opštini Opovo, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično delo ubijanja i mučenja životinja, saopšteno je iz Policijske uprave Pančeva.

On je u martu, pod izgovorom da otkupljuje stoku, ulazio u seoska domaćinstva čiji su vlasnici bili uglavnom stariji ljudi.

S obzirom na to da nije zaključio posao zbog niske cene koju je nudio, Slavko se u toku noći vraćao u ista domaćinstva i sekirom ubijao krave i junice. Sutradan bi se pojavio da se ponudi da za 50 evra ukloni uginulu stoku.

Policija tvrdi da je Slavko R. zatim meso dovozio do svoje kuće, gde ga je u improvizovanoj klanici obrađivao, a onda prodavao, za sada, nepoznatim kupcima.

Policija sumnja da je Slavko R. na isti način varao ljude i ubijao stoku i u susedom selu Farkaždinu.
 
Jedanaest osoba umrlo je u poslednje tri nedelje u Turskoj od trovanja ilegalno proizvedenim alkoholom, saopštilo je ministarstvo poljoprivrede u subotu.

Od trovanja alkoholom umrla su tri nemačka studenta u odmaralištu Kemer na Mediteranu, dok je sedam osoba umrlo u severoistočnoj provinciji Bursa, preneli su mediji.

Većina žrtava se otrovala rakijom od anisa domaće prozvodnje.

Ministarstvo je navelo da je uzrok smrti veća koncentracija metil alkohola.

Upućen je poziv potrošačima da pri kupovini alkoholnih pića provere da li su ona u originalnom pakovanju.

(Beta)
 
North ARMY je napisao(la):
Pančevačka policija je uhapsila Slavka R. (31) iz sela Sakule, u opštini Opovo, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično delo ubijanja i mučenja životinja, saopšteno je iz Policijske uprave Pančeva.

On je u martu, pod izgovorom da otkupljuje stoku, ulazio u seoska domaćinstva čiji su vlasnici bili uglavnom stariji ljudi.

S obzirom na to da nije zaključio posao zbog niske cene koju je nudio, Slavko se u toku noći vraćao u ista domaćinstva i sekirom ubijao krave i junice. Sutradan bi se pojavio da se ponudi da za 50 evra ukloni uginulu stoku.

Policija tvrdi da je Slavko R. zatim meso dovozio do svoje kuće, gde ga je u improvizovanoj klanici obrađivao, a onda prodavao, za sada, nepoznatim kupcima.

Policija sumnja da je Slavko R. na isti način varao ljude i ubijao stoku i u susedom selu Farkaždinu.
Jebote, pa to je ovde kod mene! Di si to procitao? Kako mi to nismo culi?
 
North ARMY je napisao(la):
Jedanaest osoba umrlo je u poslednje tri nedelje u Turskoj od trovanja ilegalno proizvedenim alkoholom, saopštilo je ministarstvo poljoprivrede u subotu.

Od trovanja alkoholom umrla su tri nemačka studenta u odmaralištu Kemer na Mediteranu, dok je sedam osoba umrlo u severoistočnoj provinciji Bursa, preneli su mediji.

Većina žrtava se otrovala rakijom od anisa domaće prozvodnje.

Ministarstvo je navelo da je uzrok smrti veća koncentracija metil alkohola.

Upućen je poziv potrošačima da pri kupovini alkoholnih pića provere da li su ona u originalnom pakovanju.

(Beta)

Turska Zozovača.
 
tako nesto je bilo i kod nas pre par godina,a i nek se truju kad nece da odu do nekog sela i kupe prave domace za 150-200din nego izmisljaju... :nono:
 
E zato ja pijem samo ono sto sam sam proizveo! Kad to 2 puta propustis kroz kazan mora da bude dobro!
 
Osnovni troškovi prosečne gradske sahrane u Srbiji, kada se sve sabere, dostižu visinu od čak tri prosečne plate!

Sume od 32.563 ili 31.896 dinara, koliko za troškove sahrane refundiraju Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih i Republički fond za penzijsko osiguranje samostalnih delatnosti, i dalje su nedovoljne da bi rodbina platila poslednji ispraćaj preminulom.
Do 2006. godine, deo troškova sahrane za “ostale“ sugrađane izdvajao se i iz Fonda za zdravstvenu zaštitu Srbije.

Ožalošćenoj porodici, pored emotivne boli, obavezno sledi i „čišćenje“ novčanika. Troškovi kremacije ili sahrane u Beogradu staju 18.360 dinara. Cena najjeftinijeg, topolinog sanduka kreće se od 8.500, u unutrašnjosti, do 10.500 dinara, u prestonici, plus kompletana posteljina (dušek, jastuk, pokrov, opšivka), koji koštaju 4.500 dinara. Međutim, ima i onih sanduka („amerikanci“) koji sa „dodatnom“ opremom dostižu cenu od 4.000 evra (napravljeni od mekog drveta, lišćara, više puta lakirani, sa zlatnim zavrtnjima). Bukov krst ili piramida sa slovima košta 1.950 dinara. Cena prevoza pokojnika kreće se od 30 do fantastičnih 55 dinara po kilometru unutar zemlje, dok se za inostranstvo plaća od 70 do 112 dinara po kilometru. Presvalačenje u kapeli ili kod kuće je od 2.100 do 3.200 dinara.

Brigu o organizaciji sahrane možete da prepustite nekoj od privatnih pogrebnih firmi kojih u Srbiji ima oko 400 registrovanih. Cena njihovih usluga se kreće od 32.000 do 80.000 dinara.

”Kada nas angažuje porodica, naš zadatak su zakazivanje sahrane, kupovina sanduka, presvlačenje pokojnika, objavljivanje čitulje, kao i prevoz od stana do mrtvačnice i, kasnije, do kapele na groblju”, kaže Rajko Puzović, jedan od privatnih pogrebnika.

Sam dan sahrane može biti najskuplji. Venci, suze, čitulja i sveće iziskuju oko 7.000 dinara. Po hrišćanskom običaju, posle pogreba organizuje se ručak. Oni s tanjim budžetom simbolično će to obeležiti na groblju, uz žito i vino, dok je za restoran po osobi potrebno od 10 do 15 evra. Međutim, tu troškovima nije kraj.

Grobno mesto u Beogradu godišnje se plaća 707 dinara, dok je u unutrašnjosti od 404 do 605 dinara. Najveća stavka je nadgrobno obeležje, koje, po nekom nepisanom pravilu, mora da se postavi do prve godišnjice. Prosečna cena najskromnijeg nadgrobnog spomenika od domaćeg granita iznosi oko 60.000, dinara, dok onaj od crnog ili crvenog granita staje od 90.000 dinara pa naviše. Privatni kamenoresci klasifikuju kamen po poreklu i kvalitetu, pa su tako "kineski“ nadgobni spomenici dva puta jeftiniji od "italijanskih“.

”Zbog aktuelne ekonomske krize, najviše se traže jeftiniji modeli, napravljeni od južnoameričke impale i domaćeg sivog venčaca. Prosečna cena za model dimenzija jedan puta 0,8 metara je od 45.000 do 60.000, a u to su uračunati prevoz i postavljanje ploče”, kaže Srđan Simić, jedan od aranđelovačkih kamenorezaca.
Naš narod, poznat po maštovitosti, zna da uveća cenu spomenika ako ima neku posebnu želju - traže da se ugraviraju automobil, kuća, bager, šporet, kafana...


Na Kragujevačkom gradskom groblju, prema cenovniku JKP “Gradsko groblje“, sahrana košta od 6.119 do 9.128, ukop urne je 2.266, a godišnji zakup za održavanje grobnog mesta je 455 dinara. Oblačenje umrlog je 2.532 dinara, koliko su i polaganje pokojnika u sanduk i opremanje. Prevoz pokojnika na teritoriji grada od sedam do 15 časova staje 1.504, od 15 do 22 časa cena je 2.258, do noćna vožnja je 3.011 dinara. Za prevoz u povorci treba izdvojiti 3.710 novčanica domaće valute.


(Novosti/MONDO)


Samo je smrt siguran posao
 
Moj poznanik koji proizvodi mesingane drške za sanduke sada je počeo i sanduke da prodaje.
Njegova parola zvuči otprilike isto.
Grozno.

I onda se čudimo što nam je ovako kako jeste, kada je u Srbiji kult mrtvih jači od vere u Boga.
 
Borska policija privela je Aleksandra Š. iz Bora, zbog sumnje da je skoro dve godine krio smrt svog oca Rame Š. kako bi podizao njegovu penziju, rečeno je danas agenciji Beta u policiji.

Telo Rame Š. koje je bilo u fazi raspadanja, nalazilo se u njegovom stanu u ulici Moše Pijade. Borska policija ga je pronašla kasno danas, nakon višednevne potrage za Ramom Š.

Istražni sudija Okružnog suda u Zaječaru Ljubinko Stanojević, izjavio je agenciji Beta da je naložio obdukciju tela Rame Š, kako bi se utvrdilo da li je umro prirodnom ili nasilnom smrću.

Stanari zgrade u kojoj je pronađeno beživotno telo Rame Š. rekli su novinaru Bete da nisu primetili ništa sumnjivo, i da im je sin umrlog rekao da je poslao oca u starački dom.

Kako Beta saznaje, Rami Š. je pre nekoliko godina amputirana noga, a prethodno mu je umrla žena.

Prema nezvaničnim saznanjima, o sudbini Rame Š. zainteresovala se banka, u kojoj je umesto njega, penziju podizao njegov sin.

Policija je Aleksandru Š. odredila zadržavanje do 48 sati.

(Beta/na slici Bor)
 
Jadnik bas migaje zao , nocima nespava sekirase ... itd pa ti pampersi joj kuku lele kako lice samo preziveti ?
 
Žitelji Beograda kupuju i konzumiraju hleb koji je uglavnom odličnog i vrlo dobrog kvaliteta, pokazalo je Deveto uporedno ispitivanje i ocenjivanje kvaliteta hleba, koje je sproveo Pokret za zaštitu potrošača Beograd u saradnji sa privrednim komorama Beograda i Srbije.
Na osnovu ispitivanja 38 uzoraka hleba različitih proizvođača, kupljenih u prodajnim objektima u Beogradu na osnovu slučajnog uzorka, samo je beli hleb "Sava" Zemunske pekare ocenjen je kao ekstra kvalitetan. Odličan kvalitet ima 34,2 odsto uzoraka hleba, dok je vrlodobrim i dobrim kvalitetom ocenjeno 42 odnosno 13,19 odsto hleba.
Predsednica stručne komisije za ocenjivanje kvaliteta hleba Zlatica Marković naglasila je da je to u odnosu na prošlu godinu, kada je 29 odsto uzoraka hleba ocenjeno ekstra kvalitetom, drastičan pad i precizirala da su uočeni i tehnološki nedostaci i greške u procesu proizvodnje.
"Hleb je često nedopečen i neadekvatnog oblika", rekla je Marković i dodala da privatni proizvođači često ne vode dovoljno računa o održavanju higijene plehova i modli za pečenje, što se odražava na ukus i miris hleba.
Marković je dodala da je u poređenju sa prošlogodišnjom ponudom hleba na tržištu Beograda, zapaženo povećanje ponude polubelog i crnog hleba, ali da se često u prodaji može naći hleb koji je sa spoljašnje strane "ukrašen" različitim žitaricama, dok u samom sadržaju tih žitarica nema.
Član komisije za ocenjivanje kvaliteta hleba Mira Demin objasnila je da je analizama utvrđeno da su stepen kiselosti, ukupna vlaga i procenat soli za ljudsku ishranu uglavnom u skladu sa propisanim normama kvaliteta, osim kod dva uzorka hleba koji su zbog neadekvatnih karakteristika eliminisani iz istraživanja.
Ona je građanima preporučila da kupuju polubeli i crni, koji imaju bolje nutritivne karakteristike od belog hleba.
Laboratorijska ispitivanja zdravstvene bezbednosti i kvaliteta hleba izvršena su na institutu za prehrambenu tehnologiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.

(Tanjug)
 
Cene polovnih automobila i dalje padaju i to uglavnom na auto-placevima, gde od početka godine nije bilo nikakvih sniženja. Na to ih je, kažu prodavci, nateralo povećanje poreza na automobile preko 2.000 kubika.

Tako su, na primer, luksuzni automobili nedavno pojeftinili i do 20 odsto. Ipak, izgleda da ni to ne pomaže jer sve manje ljudi kupuje.

"Mi smo na najavu povećanja poreza za luksuzne automobile snizili cene jer smo procenili da će to sigurno uticati na tražnju. Međutim, otkako je objavljeno u medijima da se povećava porez, nismo prodali nijedan takav automobil", kaže za "Alo" Vladimir Jovanović iz auto-kuće "Holidej" iz Šapca.

I u "Autokomercu" kažu da će povećanje poreza sigurno odbiti određen broj kupaca, ali da je još rano da se kaže u kojem procentu.

Kada je reč o polovnjacima sa manjom kubikažom, auto-placevi su dosad već nekoliko puta snižavali cene u poslednjih šest meseci i, kažu, to je kraj. Oni uglavnom prodaju manja 'gradska' vozila, između 3.000 i 6.000 evra, odnosno, ispod 2.000 kubika.

U toj kategoriji evidentno je jedino pojeftinjenje "Fijatovih" polovnjaka, pet do deset odsto, zbog početka proizvodnje "punta" u Kragujevcu.

Većina prodavaca kaže da je prodaja u aprilu skočila oko 25 odsto u odnosu na prva tri meseca ove godine, ali da je to i dalje 25 odsto slabije nego u aprilu prošle godine.

"Polovnjaci su mnogo pojeftinili u poslednjih šest meseci i sa tim cenama prodaja je tek u aprilu malo živnula. Prodaja automobila preko 2.000 kubika, zbog povećanja poreza na luksuzna vozila, ide veoma teško, i nema šanse da ih ponovo uvozimo", kaže vlasnik kuće "Auto Almi" Željko Alimpić.

Jovan Radić, vlasnik firme V8, kaže da je većina prodavaca polovnjaka snizila cene prvo u oktobru, pa u decembru, a potom u februaru ili martu, tako da sada više nema prostora za novo sniženje.

"Jedino što prodavci mogu još da urade je da daju povoljnosti za plaćanje, ili, kao naša kuća, da kupcima pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću garantuju da će im, ako neki od podataka u vezi sa vozilom nisu tačni, isplatiti nadoknadu 50 odsto veću od nabavne cene", kaže Radić.

Cene:

Audi A6 (2005), kubika: 3.000
Stara cena: 25.000
Nova cena: 18.900

BMW 530 (2005), kubika: 3.000
Stara cena: 26.500
Nova cena: 19.600

Kia karnival (2001.), kubika: 2.900
Stara cena: 6.900
Nova cena: 6.500

Mercedes C (2006), kubika: 2.150
Stara cena: 17.500
Nova cena: 15.900

Nisan primera (2002), kubika: 2.200
Stara cena: 11.000
Nova cena: 10.000

Opel omega (2002), kubika: 2.200
Stara cena: 9.600
Nova cena: 8.950

Reno laguna (1997), kubika: 2.183
Stara cena: 5,300
Nova cena: 4.800

Landrover (2001), kubika: 2.497
Stara cena: 5.500
Nova cena: 4.700

Saab 900 (199:cool:, kubika: 2.000
Stara cena: 5.600
Nova cena: 5.000

VW pasat B6 (2003), kubika: 2.496
Stara cena: 13.400
Nova cena: 12.500

(MONDO)
 
Registracija automobila i kombija u vlasništvu firmi, među koje spadaju i vozila koja građani kupuju na lizing, sa zapreminom motora do 2.000 kubika biće jeftinija zahvaljujući izmenama Zakona o porezu na upotrebu, držanje i nošenje dobara.

Za vozila do 1.150 kubika porez će biti 850, za vozila sa motorom od 1.150 do 1.300 kubika 1.650 dinara, za ona sa zapreminom motora između 1.300 i 1.600 kubika biće 3.650 dinara, a za automobile i kombije sa motorom zapremina od 1.600 do 2.000 kubnih centimetara porez će biti 7.500 dinara.

Ti iznosi su isti ili malo veći u odnosu na one koje su i do sada, od poslednjeg uskladivanja poreza u decembru prošle godine, plaćali građani. Porez je bio 820, 1.650, 3,630, odnosno 6.600 dinara, u zavisnosti od kubikaže.

Porezi za pravna lica, odnosno firme, do sada su bili znatno veći - u prvoj kategoriji - do 1.150 kubika 4.950 dinara, u drugoj 8.240 dinara, trećoj 13.190 dinara, a za vozila zapremine motora od 1.600 do 2.000 kubika bio je 19.790 dinara.

Od petka su porezi za fizička i pravna lica izjednačeni, s tim što će za vozila sa više od 2.000 kubika od sada i građani i firme imati znatno veće izdatke pri registraciji.

Za vozila zapremina motora od 2.000 do 2.500 kubika do sada su građani plaćali 24.730, a firme 32.980 dinara, a od sada će plaćati 37.000 dinara.

Od 2.500 do 3.000 kubika porez je bio 49.470 dinara za građane i 57.710 za firme, a sada će biti 75.000 i za jedne i za druge.

Najveće je povećanje za vozila sa motorom iznad 3.000 kubika - umesto 65.960 koliko su pri registraciji plaćali građani odnosno 82.440 koliko su plaćale firme, porez će od petka, 8. maja biti 155.000 dinara.

Porez se, kao i do sada umanjuje od 15 do 40 odsto za vozila starija od pet godina, i 80 odsto za vozila stara više od 20 godina.

Povećani su i porezi za motocikle zapremine veće od 250 kubika.

Za motocikle sa zapremnim motora do 125 kubika porez je ostao 990 dinara, od 125 do 250 kubika i dalje se plaća 1.650 dinara, a sa zapreminom od 250 do 500 kubika plaća se 2.500 dinara, što je povećanje za oko 500 dinara.

Za motocikle od 500 do 750 kubika plaća se 4.995 dinara poreza umesto dosadašnjih 3.960, od 750 do 1.100 kubika 12.495 dinara umesto 9.890.

Najveće je povećanje za motocikle zapremine motora iznad 1.100 kubnih centimetara - umesto 24.730 dinara porez će biti 31.230 dinara.

(Beta)
 
Nazad
Vrh