Koliicine i vrste djubriva za razlicite ratarske kulture

Oćeš da kažeš da se redovnim djubrenjem u proljeće popravlja kondicija samo za sledeću godinu , u pravu si al ipak ko što kaže marko postoje npk djubriva koja su mnogo brže dostupna , pogotovo fosfor i mogu djelovati iste godine.
Pa da, zato sam i naveo primer jecma, gde se uskoro videla ocigledna razlika.
 
razmisljam se da bacim 125 po jutru map-a pa da mi ostane 150 kg za oba jutra za dogodine. ili da odmah bacim 200 kg po jutru? kupio sam 400 kg

Za kukuruz posle soje je 125 kg MAP-a, sasvim ok. Obrati paznju na seme, da ima barem neku minimalnu zastitu, posto moze da se desi da je posle soje napadnu bube.
 
Dajes 300 kg/ha MAP-a, a samo 100 kg/ha UREA-e! Da se nisi zeznuo malo.
map i ureja idu skupa u jesen,mislio sam da je malo ubacim radi žetveni ostataka.a na proljeće 3x15 u sijaču još oko 250kg/ha + prehrana

---------- Poruka napisana u 21:48 ---------- Prethodna poruka je at 21:42 ----------

ako ima ko predlog samo kažite svi savjeti i kritike su ok
 
Ipak bi trebali razmisliti o dodavanju Kalijuma iako analiza pokazuje da ga ima dovoljno , pogotovo kad je kukuruz u pitanju i kada se sije ranije u hladno zemljište , a gdje je još potreba hlorida koji dolazi iz KCl . Trebo bi neko probati reakciju prinosa na upotrebu Kalijuma bez obzira na analizu.
 
NE BI BILO EFEKTA NA PRINOS! Najveći uticaj na prinos ima ELEMENAT KOJI JE U MINIMUMUUU! To može biti svaki hemijski elemenat, ako je Kalijum u optimumu a fosfor u manjku , fosfor će odrediti visinu prinosa. Kalijum je veoma specifičan makroelemenat , zemljište ga obilato poseduje u enormnim količinama.


1% K (0-20 cm dubine – 1 ha) ~ 30000 kg K/ha
3% K (0-20 cm dubine – 1 ha) ~ 90000 kg K/ha
U našim zemljištima sadržaj K u zemljištu se kreće od 1,5-2,0% K odnosno od 45000-60000 kg K/ha!

K zemljišnog rastvora ↔ zamenjivi K ↔ fiksirani K

Osnovni koncept ravnoteže je da izmena količine jednog od oblika teži da bude kompenzovana iz drugog ili promenama svih ostalih oblika.
Brzina prelaženja je različita i na ravnotežu oblika K i njihovu pristupačnost utiču sl. faktori:Vrsta zemljišnih koloida. Ukoliko u zemljištu ima više koloida gline tipa montmorilonita i ilita, tada će se usled fiksacije ravnoteža poremetiti u pravcu stvaranja pristupačnih oblika K (s desna u levo).-Kalcifikacija iziskuje povećano K-đubrenje
-tº sa povećanjem raste sadržaj pristupačnog K na račun fiksiranog. Naizmenično vlaženje i sušenje potpomaže fiksaciju.



-K zemljišnog rastvora je u celini pristupačan biljkama i on je osnovni izvor biljne hrane. Međutim, K zemljišnog ratsvora ne odražava plodnost zemljišta u K jer se nalazi u malim količinama
-Adsorbovani K karakteriše plodnost zemljišta u K. Nije direktno pristupačan biljkama, već posle desorpcije i prelaska u zemljišni rastvor.
-Fiksirani K. Može se koristiti od strane biljaka, ali u daleko manjim količinama od adsorbovanog, posle defiksacije.
Tako iz
-K zemljišnog rastvora 100%
-Adsorbovanog 30-90%
-I fiksiranog ~ 20%

koriste (usvajaju) biljke

Tekst preuzet iz materijala sa Katedre za Agrohemiju, Maja Manojlović- Darinka Bogdanović
 
Dragan18
Video sam da gazite silazu izmed dve kamare . Dali tokom god razne stetocine ulaze u nju ?

Izvinjavam se za off
 
Poslednja izmena:
@Dragan18,

Ako imas 30 mg/100 gr, to je 0,03 gr/100 gr i nije 3 %. Ne znam jel pises o K2O ili pises o nekom ukupnom K.
 
Ukupni Kalijum! Kalijum zemljišnog rastvora se meri u laboratoriji fiksirani i zamenljivi K se ne mere, a oni čine 90% kalijuma u zemljištu
 
Nazad
Vrh