Orah - opšta tema

Ne deluje mi da su se osusili vec da su iz nekog razloga ostali bez lisne mase mozda pegavost ili cak i nevreme .
Ja bih sacekao prolece...ako zima ne bude zestoka mislim da ce nesto da krene ispod ...
Pozdrav !!
 
Poslednja izmena:
Gledam pre neki dan orahe po komsiluku, skoro svuda zuti list i opada. Ni orah ne moze da izdrzi ovakvo vreme, cas kisa cas sunce
 
Kod mene je slicna situacija...
Proslogodisnji zasad jednogodisnjih sadnica. Od 95 komada, primilo se i razvilo 92, jedna se skoro udavila nalazi se pet-sest metara ispod bunara iz kojeg se voda cele godine nekoliko puta izlivala. Dve su nesto mnogo usporile, ima nesto sitnog lisca na njima ali je nisu uopste napredovale rastom. Ovo je ona sto je najslabije napredovala:

Svako drvo ima pegavost lista, negde manje, negde vise i pored 4 prskanja.
5-6 stabla su sa savijenim listovima:

Na jednom stablu je nesto pojelo nekoliko listova:

na nekoliko stabala pored pegavosti ima i ovo:


U susini sadnice se solidno razvijaju, ali neujednaceno, neke brze, a neke sporije, verujem da zavisi i od sorte. Najmanje su visine 70cm, najvece oko 180cm, nekoliko njih se rasplinulo u sirinu kao lude i vise lice na zbun nego na drvo :)

Sve u svemu kakva je godina bila, dobro su i prosle.
 
Neujednaceni rast je po meni normalana pojava. Tako je i kod mene bilo, sada su na kraju druge godine, sve su koliko toliko izjadnacene.
 
Nego momci kod mene se u jednom delu napatio divlji kukurz i pogotovu posle ovoliko vlage samo buja. Tri puta sam kosio celu parcelu i frizirao oko sadnica. Nisam prskao jer se plasim da nema negativnog uticaja na lisce oraha.
 
Pozdrav svima. Novi sam na forumu. Procitao sam celu temu.
Ako bude sve kako treba, sledece godine ce biti neki zasad oraha, trenutno sam u fazi kupovine zemlje, 2-3ha.
Video sam puno postova o rastojanju sadnica itd.. a onda je pre 2-3 nedelje u emisiji "Dobra zemlja" gostovao lik koji deluje iskusan, Sinisa Debeljevic:

https://www.youtube.com/watch?v=4LNapbHaO5M&index=8&list=UUrwjaCwtp7lz4S_0ahpToRw

covek preporucuje 12x15m, i kopanje velikih jama pri sadnji.
Da li je ovaj nacin orezivanja koji spominje specifican, ili ga koristi i neko od vas (8
 
Meni deluje da nije šarlatan, za razliku od naših ovde sa poznatim mentalitetom.

Jel zna neko nešto više o njemu, ili kako doći do njega/njegove firme!
 
pokusao sam da ga izguglam, ali nista. Voleo bih da angazujem bar nekog od njegovih asistenata kad krenem u akciju...

jel zna neko: on spominje kopanje jama 1x1.2m , da li u tom slucaju treba raditi rigolovanje,pripremu...cele parcele?
 
Gledao sam taj prilog nekoliko puta i u suštini sve što čovjek priča je OK.
I u našoj literaturi možete naći preporuke za razmak 15x15m, preporuke da se kopaju rupe dimenzija 2x2x1m, rovokopačem, itd.

E sad kopanje tolikih rupa,stavljanje treseta, lumbri humusa (glistenjaka), zeolita i sl. sigurno će dobro doći ali ko ima toliko para da sve to plati uz skoro najskuplju sadnicu voća na tržištu. Sve je to ogromna investicija za običnog čovjeka. Ako se uradi po njegovim preporukama može se očekivati preko 300 kg oraha po stablu u 20-oj godini, što je stvarno super.

Pravo da Vam kažem, ja ni približno nisam radio po njegovim preporukama (nisam ni znao za njega kad sam sadio orahe), u dvadesetoj godini očekujem oko 50 kg po stablu i ako bude tako biću zadovoljan.
 
300 kg po stablu... hmmm... meni od tih podataka se vrti u glavi.
Ocigledno da se covek namece kao strucnjak i da zeli to da unovci, zajedno sa "asistentima".. Pitam se kakvi su to asistenti, ta titula je obicno fakultetska. Da li je on mozda kakav profesor, sta je covek po struci?! Mozda je samo zemljak pokojnog profesora Koraca, ciji rad i zivotno delo osporava.
Takodje, trebalo bi on da iznese svoje reference, a ne da prica "tamo kod nas u Spaniji.." Konkretno treba reci plantaza ta i ta, tamo i tamo... zna se kako to vec ide.
 
Čovjek je "certifikovani instruktor za podizanje plantaža oraha i lješnika za Italiju, Španiju i Francusku", šta god to značilo. 300 kg po stablu zvuči puno ali i čovjek fino kaže "nepojmljivo za naše područje".

Ima li neko podatak o prinosu oraha po stablu? Ja sam negdje našao da orah daje 5-7 kg po stablu u 10-oj godini.
 
Druze, za statistiku ne znam, ali mi smo imali dva najveca oraha u selu, trebalo je trojica muskaraca da rukama obuhvati jedan, tolike visine da su prve grane jedva mogle da se "buvaju", redovno smo placali coveka da se "penjalicama" popne i trese sta uspe da dohvati. Ne mogu tacno da procenim, ali visine sigurno preko 30 metara. Neki idioti su vezbali gadjanje na njima i poceli su da se suse, pa smo prodali stabla, a granama smo se grejali dve godine, bukvalno. E, ta dva oraha su ukupno davali oko 200 kilograma ociscenih oraha. 300 kilograma po stablu je po meni naucna fantastika, gde god da su, ako govorimo o okrunjenim orasima... Daj boze da gresim
 
Momci jedno pitanje. Vodim se mislju da izmedju oraha posadim detelinu, naravno sa izvesnim odstojanjem od mladih stabala. Sta savetujete? Da li mu detelina moze smetati??
 
Milutin Soskic u njegovoj knjizi kaze da je detelina skodljiva uzrodica jer ima dubok koren i vise od drugih biljaka konkurise korenu mladog oraha ..
 
Ako se secam dobro iz jedne slicne diskusije. Zakljucak je bio samo pasulj izmedju redova. Najmanje steti orahu.
 
Konkurise u pogledu vode i hranljivih materija.. logicno, ali ako se ostavi odstojanje od metar - dva? Preporucuju se stocni grasak, grahorice..
 
Ima li neko podatak o prinosu oraha po stablu? Ja sam negdje našao da orah daje 5-7 kg po stablu u 10-oj godini.

Mozda bih ja mogao da odgovorim na ovo pitanje buduci da imam 30 kalemljenih oraha posadjenih 2004-te godine, znaci u 11-oj godini su od sadnje.
Sasvim si u pravu, ocekujem rod i do 10-ak kg po stablu, mozda bi bilo i vise, ali ova godina...
Napominjem da sam svake godine orao izmedju njih, djubrio kad-kad stajnjakom i obavezno vestackim djubrivima s jeseni i u prolece. Stabla deluju jaka i zdrava. rezidbu sam izvodio po savetima koje sam ovde dobio, stim sto samo vrhove nisam dirao.
Pozz zupa100
 
Nazad
Vrh