Koja je naisplativija povrtarska kultura za proizvodnju na otvorenom?

Farmer II

Član
Učlanjen(a)
7 Mar 2009
Poruka
5.810
Lokacija
Vrsac
Dakle, koja bi bila po vama trenutno najisplativija povrtarska kultura koja bi se uzgajala na otvorenom prostoru? Ako je ima uopšte...
 
Malo slozeno pitanje , ako imas nekog iskustva u proizvodnji pogotovo povrca znas da se nijedna kultura negleda za jednu godinu.Iz mog iskustva znam sledece. Arpadzik radim od1988god ,vecina godina su bile dobre ,samo sam jedne godine deo roda bacio.a bilo je godina /2000/da sam sa 2 kj kupio mtz 820 /21000 dm/ i malo para ostalo. Isto mi se desava i u proizvodnji semena krastavaca ,jedino je razlika sto u ovoj proizvodnji klimatski faktor ima veci uticaj od trzisnog. Za krastavac uvek imam ugovor.
 
što ne napišeš nešto o proizvodnji arpadžika?Verovatno bi mnogima bilo interesantno
 
Ma ja sam primarno u ratarstvu, ali zbog svega što nam se dešava u poljoprivredi razmišljam da se oprobam u povrtarstvu na otvorenom, pa se informišem. U principu bitno mi je rentabilnost useva + što manje radne snage, a što više mašinski odrađenih poslova.Ovo sa arpadžikom izgleda interesantno, ali mi nije jasno da li si imao potpisan ugovor o proizvodnji(kao za krastavac), ili si ga sejao na svoju ogdovornost i uspeo da sve prodaš?
 
Opet stariji dezura. bice pisanje sutra, posto pala kisa pa nece se ni sutra raditi. Arpadzik uvek sejem bez ugovora a prodajem kako znam i umem .Svaka godina specificna .
_________________________________________________Post je spojen: [time]1237233678[/time]_________________________________________________
Evo nesto o proizvodnja arpadzika. Osnovno za proizvodnju je dobro pripremljeno zemljiste, zemlja ociscena od visegodisnjih korova. Arpadzik je biljka koja trazi dosta kalijuma, tako da se djubrenje vrsi na osnovu analize. Setva se obavlja cim uslovi to dozvole, kraj februara do sredine marta. Za setvu je potrebno 50-60kg semena po jutru klijavosti od 80-90%.

Mi ga sejemo masinom sopstvene proizvodnje, u leje od po 4 reda. Razmak izmedu redova je 25cm, a sirina reda je 6cm. Posle setve, a pre nicanja prska se Stompom u kolicini od 3l po jutru. Kada je visine 5-10cm, vrsi se medjuredna obrada i plevljenje od korova. Kasnije ide jos jedna medjuredna obrada. Zastita od bolesti se vrsi u 2-3 navrata, od plemenjace i lukove muve (Ridomil, Sistemin ili nesto slicno + okvasivac).

Pre vadjenja tretira se sa Ronilanom od trulezi. Vadi se dok je lisna masa jos zelena, a glavica formirana. Na njivi ostaje dok se lisna masa ne osusi. Pocetak vadjenja je u prvom delu jula. Primarna dorada se obavlja masinom koja odbacuje lisce i zemlju i to se radi na njivi po najvecoj vrucini, polovinom avgusta. Kuci se cuva na tavanima, po mogustvu zemljanim.

Finalna dorada se obavlja na masini koja ima elise koje izvlace prasinu i odsecaju deo lisne mase koja je ostala, posle toga ide na kalibrator i u dzak. Ovo je nesto ukratko o proizvodnji, ako nekog intresuje nesto posebno neka pita. Prethodnih godina je ovo bila veoma isplativa proizvodnja, ali domacu proizvodnju sve vise potiskuje uvozni arpadzik. Proizvodnja i nije tako komplikovana ako imas sve uslove, glavni problem je prodaja
 
kiraj je napisao(la):
Opet stariji dezura. bice pisanje sutra, posto pala kisa pa nece se ni sutra raditi. Arpadzik uvek sejem bez ugovora a prodajem kako znam i umem .Svaka godina specificna .
_________________________________________________Post je spojen: [time]1237233678[/time]_________________________________________________
Evo nesto o proizvodnja arpadzika. Osnovno za proizvodnju je dobro pripremljeno zemljiste, zemlja ociscena od visegodisnjih korova. Arpadzik je biljka koja trazi dosta kalijuma, tako da se djubrenje vrsi na osnovu analize. Setva se obavlja cim uslovi to dozvole, kraj februara do sredine marta. Za setvu je potrebno 50-60kg semena po jutru klijavosti od 80-90%. Mi ga sejemo masinom sopstvene proizvodnje, u leje od po 4 reda. Razmak izmedu redova je 25cm, a sirina reda je 6cm. Posle setve, a pre nicanja prska se Stompom u kolicini od 3l po jutru. Kada je visine 5-10cm, vrsi se medjuredna obrada i plevljenje od korova. Kasnije ide jos jedna medjuredna obrada. Zastita od bolesti se vrsi u 2-3 navrata, od plemenjace i lukove muve (Ridomil, Sistemin ili nesto slicno + okvasivac). Pre vadjenja tretira se sa Ronilanom od trulezi. Vadi se dok je lisna masa jos zelena, a glavica formirana. Na njivi ostaje dok se lisna masa ne osusi. Pocetak vadjenja je u prvom delu jula. Primarna dorada se obavlja masinom koja odbacuje lisce i zemlju i to se radi na njivi po najvecoj vrucini, polovinom avgusta. Kuci se cuva na tavanima, po mogustvu zemljanim. Finalna dorada se obavlja na masini koja ima elise koje izvlace prasinu i odsecaju deo lisne mase koja je ostala, posle toga ide na kalibrator i u dzak. Ovo je nesto ukratko o proizvodnji, ako nekog intresuje nesto posebno neka pita. Prethodnih godina je ovo bila veoma isplativa proizvodnja, ali domacu proizvodnju sve vise potiskuje uvozni arpadzik. Proizvodnja i nije tako komplikovana ako imas sve uslove, glavni problem je prodaja
Koliko sam shvatio, sem plevljenja, sve operacije se obavljaju mašinski, mislim do dolaska arpadžika kući, jel tako?
 
Nije tako , najvise radne snage treba za vadjenje arpadzika i primarnu doradu na njivi.
 
meni se bas i arpadzik nesto ne dopada preterano jer je prosle godine u NK prodavana po 24-30 din/kg i pitanje je koliko ce da nam nasa bajna drzava uveze pa da nas malo blokira sa prodajom opet....
Kiraj nije los arpadzik obecava........
 
Ova masina nije samo selektor.Ispod onog dela gde je razmak armatura 7 mm se nalaze dve elise koje se vrte oko 1000 obrtaja u minuti ,povlace krajeve peraja dole i ujedno odsecaju iste.
 
Video sam proletos u Bačkom Petrovcu kako radi ta mašina.
Od napola trulog arpadžika je odvojio sav koji je bio za sadnju. :D
 
Kiraj koja kultura od tih kojima se baviš(krastavac, ind. paprika, arpadžik) po tebi zahteva najmanje ljudskog rada? A posle arpadžika, da li je najsplativija ind. paprika ili seme krastavca? Poz :cao:
 
Nemam odgovor na ovo pitanje. Svaka godina je drugacija .Prosle godine sam najbolje prosao sa krastavcima a ove mislim da ce paprika biti dobra.Cini mi se da ce arpadzik prestati da bude atraktivan posto se mnogo uvozi.Toliko od mene za sada .Mozda mladji Kiraj nazimu postavi neke statistike koje je vodio u vezi prihoda i rashoda u zadnjih 3-4 god.
 
Inretesuje me nesto vise o ceri paradajzu.Kupila sam plastenik 5,5 x 24 x 2,75 m.Da li sam pogresila sto sam kaparisala rasad cerija?
Post je spojen: [time]1260919477[/time]
_________________________________________________
Inace da se presdstavim.Ja sam novopeceni farmer.Suprug i ja imamo oko 7o ari njive i za pocetak nam je potreban savet svih koji mogu da pomognu. Unapred HVALA.oLJA
 
Da li ima neko da zna jel neko sklapa ugovor o proizvodnji paradajza tipa sljivara na otvorenom za industrijsku proizvodnju ..?
Koje sorte paradajza tipa sljivara se najvise trazi ...? Pozdrav svim povrtarima i zelim rodnu i bericetnu godinu .. :D :ppozdrav: ::svaka cast:: ::svaka cast::
 
Da li ima neko da zna jel neko sklapa ugovor o proizvodnji paradajza tipa sljivara na otvorenom za industrijsku proizvodnju ..?

Vidi ima neki čovek iz Sremske Mitrovice , koji ima preradu paradajza od Batajnice preko Stare i Nove Pazove Indjije i neznam de još tačn al po svim okolnim gradovima , on pasira paradajz i prodaje a možeš i ti svoj da odneseš tako radi .

E sad ja kad sam pre dve godine imao puno paradajza i išao tamo u lokal de to pasiraju dali su mi broj telefona njegovog i pričao sa njim i kaže mi čovek da on ima svoje kooperante od kojih prvo uzima paradajz a onda bi mogo i moj da uzme ako mu zafali ...

Samo što ja nemam ni broj niti znam kako se zove al uglavnom čovek je tamo kod tebe pa probaj da ga pronadješ i dogovoriš nešto
Nisam ti baš puno pomogo al ...
 
moze samo ga treba zasejati jako rano, ako imas dobru godinu(mislim na temperaturu pocetkom aprila)jer seme paprike slonovo uvo pocinje sa klijanjem kada temperatura zemljista bude negde oko 18 stepeni
 
Nazad
Vrh