U principu mislim da je za bilo kakvu vodenu površinu veću od 10 x 10 metara potrebna dozvola. Takođe je potrebno plaćati nešto kao neki vododoprinos, a koji služi za održavanje vodene mreže u Srbiji. U stvari za čišćenje kanala. Dobra stvar je što se može graditi na manje kvalitetnom zemljištu.
Takođe je zanimljivo i kako registrovati ribnjak, bez obzira da li je za pecanje ili se ima nemera da bude privredni ribnjak. Sad da li se odlučiti, za poljoprivredno gazdinstvo, DOO ili za preduzetničku radnju je pitanje. Ovo što sam napisao je samo okvirno, a na to pitanje bi neko mogao odgovoriti samo iz praktičnog iskustva.
Još jedna stvar koja je bitna, jeste izgradnja objekata oko ribnjaka i dovođenje struje. Ribnjaci se prave obično na zemljištu koje re namenjeno poljoprivredi, a na takvom zemljištu se ne može graditi ni dovoditi struja. pa je potrebno pre početka to regulisati. Za dovođenje struje je potrebno da pripremite trafo stanicu koji će ekipa iz elektroprivredie da poveže i pusti u rad.
Za privatni revir, je poželjno da u svom sklopu ima i restoran sa pokojom sobom za prenoćište. U startu to ne mora biti nešto ekstra, mogu bungalovi, ali je pitanje kako do dozvola za te objekte.