Vrškara ili trnka

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
Pošto se ovo provlači kroz neke druge teme, a da se tamo ne idee u offtopic, rešio sam da otvorim novu temu. Ukoliko imate da kažete nešto, a tema o tome nije otvorena, slobodno je pokrenite, jer će nam svima kasnije biti lakše da koristimo forum i da se na njemu snađemo.

Trnka

Košnicu pletenu od pruća Ličani su nazivali trnka. Prve košnice su rađene od tankih grana trna (glog). Kasnije su trnke modifikovane. Kostur košnice rađen je od ljeskovog pruća. Pletenje je rađeno lozom paviti koja je bila lagana čvrsta i veoma duga. Kad se kostur košnice osuši onda se na spoljašnju stranu nanese malter koji se dobije mješanjem kravlje balege i pepela. Poslije sušenja trnke su bile spremne za upotrebu. Pčele su veoma rado naseljavale ove košnice. Ljeske i loze posvud je bilo u izobilju...

Citat sa sajta licka-sarenica.com

Vrškara

 
Baš sa razmišljao da se otvori ova tema. Mnogi velepčelari smatraju da je ova košnica za istoriju. Dali je tako? Postoje pčelari koji su razradili tehniku pčelarenja ovom košnicom do savršenstva. Najkvalitetniji med se dobija iz ove košnice. Vrškara za rojeve treba da ima zapreminu maksimalno 18litara a za med je nešto veća do 30 litara. Dobiju se tri roja godišnje a mogu se iskoristiti i rojevi matičnjaci koji su kvalitetniji od bilo kojih. Ako se pravilno radi moguće je dobiti rojeve pre bagrema. Zbog svoje konstrukcije ne razlikuje se od prirodnih staništa što pčelama omogućuje optimalan razvoj. Pčele u vrškari u većini slučajeva se nose sa varoom te nije potrebno trovanje varoe. Pišite šta znate pa da se dopunimo.
 
Moj pokojni otac,60-ih godina proslog veka, gaio je pcele u ovakvim vrskarama ili trnkama koje su bile smesteni na police ispod nadstresnice.
 
U mom kraju se zovu trmke :) a mojim daljim rodjacima je 60/tih godina varoa unistila pceljinjak od 40 trmki, tako da mislim da nisu bas tako otporne ni u njima.
 
Da bi se izbeglo tretiranje vrškara mora ići svake godine u rojenje. Rojenjem se prekida razmnozavanje i tako redukuje varoa. Pčele u vrškarama grade saće po svojim potrebama. Nepoštuju razmak 36mm i veličinu ćelije 5,4mm već grade manje ćelije i manji razmak u zoni radiličkog legla. Te manje ćelije ne odgovaraju varoi i ona se uglavnom seli na trutovsko leglo. Na manjem razmaku od 36mm pčele lakše postižu veću temperaturu klubeta pa se pčele legu nekoliko sati ranije nego u standardnim košnicama što varoi neodgovara. Ova košnica je zaštitni znak ovih prostora i do pre 50god bila je osnova pčelarstva kod nas. Zato je treba sačuvati od zaborava mada u poslednje vreme poraslo je interesovanje kod ljudi koji žele pčelarenje na prirodan način. Imam još nekih saznanja u vezi vrškare a zamoliću i neke iskusnije pčelare da daju doprinos temi i forumu.
 
Ja upravo pripremam dve trmke u sopstvenoj izradi i cim bude prirodnih rojeva naseljavam ih.

---------- Poruka napisana u 22:46 ---------- Prethodna poruka je at 22:41 ----------

U mom kraju se zovu trmke :) a mojim daljim rodjacima je 60/tih godina varoa unistila pceljinjak od 40 trmki, tako da mislim da nisu bas tako otporne ni u njima.

Nemanja nesto si pobrkao ocigledno jer varoa se kod nas pojavila prvi put 1976 godine i otkrivena je na jednom pcelinjaku kod Dimitrovgrada.
 
Profi od kog materijala si pleo vrškare. Što se tiče otpornosti na varou u vrškarama ima par uslova. Vrškare se naseljavaju prirodnim rojevima koji takođe trebaju biti iz vrškara. Vrškare trebaju biti od 18 litara zapremine da bi se rojile što je obavezno. Rojevi prvaci se ne ostavljaju da zimuju kao ni košnice koje se nisu rojile. Iskucavaju se u jesem i iz njih se vadi med. Zato prvake treba stavljati u vrškare zapremine 30 litara pa još ako se rojenje desi pre bagrema eto pune vrškare meda vrhunskog kvaliteta. Uz malo truda mogu se dobiti rojevi i pre bagrema.
 
Sarbanac, kostur je od drenovih prutova debljine 7-8 mm a pletene su uz pomoć šablona i to pavitom. U početku tj. pri vrhu koristiti najtanji pavit jer je tu i najteže isplesti zbog blizine prutova a već posle petnaestak centimetara je već lakše. Inačče med me iz vrškara uopšte ne interesuje u pitanju je samo merak. Pozdrav.:ppozdrav:
 
Znam da su ti moji rodjaci izgubili ceo pcelinjak, nazalost tu vise nema nikoga i ostale su samo price pa znam da su imali trmke i da su je neka baba cekala sa testijom punom vode ako neki roj izleti da ga pokvasi i da se blizu spusti pa da ga ubace u novu trmku, iz price sam opet cuo da je varoa bila problem a vrlo verovatno da sam pomesao decenije jer od 90tih dok su ti starci bili zivi, pcele nisu imali a od tog vremena se i ja secam :)
 
Ma ja nisam nešto stručan oko pčela al smatram da će se vrškare vriti polako na pčelinjake. Dobijaju se rojevi najboljeg kvaliteta. Rojevi matičnjaci su bolji od veštačkih. Kad se uzme u obzir da jedna vrškara daje dva roja i da se može iskoristiti i do 10 matičnjaka i dobiti isto toliko kvalitetnih matica vrškara ima i finansijski efekat. Iz vrškare se dobija čist vosak bez ikakvih primesa. Međutim malo pčelara poznaje rad sa ovom košnicom. Veliki majstor pčelarstva Miloš Milosavljević je razradio tehniku pčelarenja ovom košnicom do detalja. Meni je nekako primamljivija daščara što je ustvari isto što i vrškara samo je malo lakše uraditi. Način rada je isti.
 
Sarbanac, tu si u pravu matice koje se dobiju iz vrškaare su izuzetnog kvaliteta (rojevne). Vrškara može da da i više od dva roja obično tri koja se veoma brzo razvijaju. Roj takozvani prvak je najjači i on je sa starom maticom a ostali su sa mladim maticama.
 
Da je vrskara prevaziđena neslažem se sa ekonogskog gledišta. Dobijaju se dva roja za prodaju početkom maja kada je najveća potražnja i najveća cena. Kad je u rojenju mogu se iskoristiti matičnjaci kojih može biti i više od 10 i dobiti isto toliko vrhunskih matica. To je sve skupa oko 100 evra. Moguća je i varijanta da se drugak podeli na više nukleusa jer u njemu zna biti i po 7 do 8 matica. Odlična je za proširenje pčelinjaka.
 
Ma ja nisam nešto stručan oko pčela al smatram da će se vrškare vriti polako na pčelinjake. Dobijaju se rojevi najboljeg kvaliteta. Rojevi matičnjaci su bolji od veštačkih. Kad se uzme u obzir da jedna vrškara daje dva roja i da se može iskoristiti i do 10 matičnjaka i dobiti isto toliko kvalitetnih matica vrškara ima i finansijski efekat. Iz vrškare se dobija čist vosak bez ikakvih primesa. Međutim malo pčelara poznaje rad sa ovom košnicom. Veliki majstor pčelarstva Miloš Milosavljević je razradio tehniku pčelarenja ovom košnicom do detalja. Meni je nekako primamljivija daščara što je ustvari isto što i vrškara samo je malo lakše uraditi. Način rada je isti.

Primitivno pčelarenje vrškarama čovek je odbacio pre nekoliko vekova, onda kada je pronašao košnicu sa pokretnim saćem.

Kvalitet mlade matice uopšte ne zavisi od toga da li je iz rojevnog nagona, iz tihe smene ili iz veštačke proizvodnje, već od osobina koje je preko gena dobila od svoje majke matice. Najbolje su matice iz veštačke proizvodnje, jer potiču od selekcionisanih matica.

Vrškara može da se izroji jednom ili više puta, roj može da se uhvati, ali može i da pobegne. Cilj savremenog pčelara nije da mu se pčele roje u medobranju,već da sakupljaju med, niti da izigrava majmuna verajući se po drveću hvatajući roj, neki pčelari su poginuli padom sa drveta tokom hvatanja roja.
 
Sreća da na ovom forumu ima opcija ignorisani pa tako da ne vidim šta pisu neki članovi. Osećam da se radi o nekoj kontri ili demagogiji.
 
Trutonja, delimicno si u pravu sto se tice selekcionisanih matica, a gde je tu genetika, sta se dogadja kada se od jedne matice proizvodi hiljade novih matica. Pa rojevni nagon je pcelinje zajednice odrzao milenijumima,ako im i to pokusamo uzeti (na svu srecu nemozemo), to bi bila katastrofa za pcelinju vrstu. Ali o tome cemo kada se budemo videli licno uskoro. Pozdrav.:svinja:
 
Profesionalac, i kod selekcionisanih matica postoji genetika, i to mnogo bolja nego kod pčela koje žive slobodno u prirodi, naročito u onim osobinama koje su bitne za praktično pčelarstvo.

Kada se od jedne matice proizvodi hiljade novih matica vrši se uniformnost gene kod pčela koja su pod kontrolom čoveka čime je čovek naneo veliku štetu pčelama i sebi.

Što se tiče rojevnog nagona mešaš pčele koje žive slobodno u prirodi sa pčelama na farmama.

Biće mi drago da se vidimo i upoznamo.
 
Profesionalac, i kod selekcionisanih matica postoji genetika, i to mnogo bolja nego kod pčela koje žive slobodno u prirodi, naročito u onim osobinama koje su bitne za praktično pčelarstvo.

Kada se od jedne matice proizvodi hiljade novih matica vrši se uniformnost gene kod pčela koja su pod kontrolom čoveka čime je čovek naneo veliku štetu pčelama i sebi.

Što se tiče rojevnog nagona mešaš pčele koje žive slobodno u prirodi sa pčelama na farmama.

Biće mi drago da se vidimo i upoznamo.
. Veću glupost nisam čuo od jednog pčelara. Da su veštački odgajene matice bolje nego one koje se odgaje u prirodnim staništima ili rojevne.
 
@sarbanac potpuno te razumem kad kažeš da za veću glupost nisi čuo. Ti to kažaš zato što to jednostavno ne shvataš. Sam si priznao da se baviš primitivnom poljoprivredom od pre jednog veka kao tvoj deda, kokoške ti spavaju na drvetu, koristiš stara semena itd. Vreme te je pregazilo.

Pčelarstvo teško razumeš zato što nemaš pčele. Ti samo nešto tvrdiš, a ne iznosiš dokaze za to jer i sam ne znaš da objasniš zašto je ta tvoja tvrdnja tačna. Objasniću ti najprostije što se može, nadam se da ćeš shvatiti.
U prirodnim staništima žive pčele koje nisu selekcionisane. Osobine od majke matice se prenose na ćerke matice, tako da će ćerke matice naslediti sve loše osobine od majke.
Kod rojevnih matica je stvar u tome da se roje društva koja u genima imaju jak nagon za rojenje, što se prenosi na pokolenja, tako da društva rojevnih matica u vreme glavne paše ne sakupljaju med, već se roje.
Pri veštačkoj proizvodnji matica pčelar vrši selekciju i matice proizvodi od matica čija društva imaju visoku produktivnost, otporna su na bolesti, sa slabim nagonom za rojenje itd. tako da unapred zna kakve će matice dobiti, da će mu društva tih matica doneti med, da će biti zdrava, da se neće rojiti, neće se penjati na drveće da hvata rojeve, a samim tim neće moći ni da padne sa drveta i pogine, a pčele će izrojiti onda kad to njemu odgovara.
 
Nazad
Vrh