Vrškara ili trnka

"Selekcionisane" pčele umiru ove u prirodnim staništima i vrškarama opstaju.

Ali te u vrškarama i trmkama su dobre samo za turizam, onako kao seoski turizam pa da se u daljini vidi nekoliko takvih košnica, kao ono etno fazon.
 
Ali te u vrškarama i trmkama su dobre samo za turizam, onako kao seoski turizam pa da se u daljini vidi nekoliko takvih košnica, kao ono etno fazon.
. Dali je baš tako? Ove godine kad je potražnja rojeva velika pčelari koji imaju vrškare već imaju zaležene matičnjake i biće rojeva za par dana. Ovako rano dobijeni rojevi će se lako razviti u jaka društva i može se očekivati da iskoriste i neku od narednih paša. Lako će obezbediti hranu za zimu te neće biti potrebna prihrana.
 
Ко је прочитао или још боље, имао прилику да чује и види шта домаћин Милош Милосављевић ради, и како са вршкарама, занемариће сва пређашња сазнања о пчеларењу.

Непристојно је да у наслову теме "ВРШКАРА ИЛИ ТРМКА" помињати и афирмисати вештачке ројеве и разумну размену мишљења водити на терен препуцавања.

Велики поздрав и подршка природном пчеларењу.
 
Pa verovatno je stvar da većina pčelara radi sa veštačkim rojevima, pa zato i njih preporučuje. Iz nekog razloga se ne može naći mnogo literature koja bi objasnila kako se tačno radi sa vrškarama, ne samo na Poljoinfo forumu. Čak je teško i naći neki video snimak na tu tematiku, ima nešto mislim na You tube, ali je to sve kraćeg trajanja.
 
Miloš Milosavljević pčelar sa Kopaonika u detalje je opisao rad vrškarama. Od materijala za izradu način izrade kao i tehniku rada ovom prostom košnicom koja je najpribližnija prirodnim staništima pčela. Pogledajte na spos-ovom forumu temu vrškara.
 
Ja sam malo ograničen sa tehnikom. Nikola ovaj zadnji link što si dao opisuje rad sa vrškarom do sitnica. Tu je čika Miloš izneo svoja decenijska iskustva radeći ovom košnicom.
 
Evo moje vrškare koju sam napravio kao totalni početnik... Biće potrebno da se još malo doradi pa će ili da visi i služi za ukras ili će možda da se naseli neki roj....

2v2y62x.png
 
Kad počinješ plesti počni sa 4 osnovna pruta. Možeš uzeti 2 pa ih ukrstiti. Počinješ plesti na mjestu gdje su ukršteni i kako se površina širi tako dodaješ druge osnovne prutiće i pleteš dalje. Na ovaj način lakše je isplesti vrh.
 
Hvala za instrukcije.
To sam ukapirao kada sam pogledao par filmića na internetu.... može se naučiti puno i sa snimaka gde se vidi kako se pletu korpe sa prućem... i ono oko pletenja sa dve 'lijane' paviti koje se ukrštaju.... Ostalo mi malo prutića i lijana pa ću možda danas na krenem jednu manju da pravim... sa malo modifikacije... generalno me taj posao smiruje i daje mi osećaj korisnosti u ovim danima kada nema šta puno da se radi...
Za oblaganje-lepljenje vrške sam pročitao da mešaju kravlju balegu i malo cementa. Ja tako neću jer cement (po meni) nije prirodni materijal... planiram da mešam kravlji izmet i pepeo i gašeni kreč. Pa posle krečenje.

Da li se vrška lepi samo sa spoljne strane?
 
Pri veštačkoj proizvodnji matica pčelar vrši selekciju i matice proizvodi od matica čija društva imaju visoku produktivnost, otporna su na bolesti, sa slabim nagonom za rojenje itd. tako da unapred zna kakve će matice dobiti, da će mu društva tih matica doneti med, da će biti zdrava, da se neće rojiti, neće se penjati na drveće da hvata rojeve, a samim tim neće moći ni da padne sa drveta i pogine, a pčele će izrojiti onda kad to njemu odgovara.
Mislim da je veci problem sam naziv vestacka proizvodnja, nego sam nacin dobijanja matica - selekcija nikad nije bila losa radnja, ovde se radi o losem nazivu.
 
Nisam ih nikad pravio od pruća a samo par komada od slame a služile su mi za hvatanje prirodnih rojeva. U mom kraju, dok su pravljene, sve su lijepljene i sa vanjske i unutrašnje strane.
Ako ih planiraš naseliti pčelama u gornjem dijelu gdje se nalazi med (ispod je leglo) provuci jedan ili dva pruta kroz vrškaru. Služe da u toplim vremenima zbog težine meda u saću nedođe do pucanja saća. Isti problem se može riješiti ako se promijeni oblik vrškare. U gornjem dijelu bude šira a prema dolje se sužava. Tako saće bude oslonjeno na bočne stranice.
 
To za podupiranje saća znam... video kako izgleda u japanskoj košnici. Čini mi se da koliko sam video na filmićima da se ne mažu iznutra.
 
Dobre su ove, biće zanimljivo kako će se pokazati na terenu tokom godine. Sa čime ćeš ove da obložiš ?
 
Najbolje za oblaganje je govedja balega i krec ,s' tim da je bolja balega od krava koje pasu ili vise koriste kabastu hranu nego koje su na koncentratu.
 
Vidi se napredak. Ova druga nije samo ravna a to je već malo komplikovanije. Čovjek koji ima volju sve može.
 
Upravo tako. Samo vredan rad i veliki trud. Ova druga, sa lepšim oblikom je ispletena od ostataka leskovog pruća koje je bilo tanje pa je moglo da da lepši oblik i od prave paviti-lijana. Ona prva je izgleda više od divlje loze pa je bilo više muke i truda.... sad barem znam razliku između divlje loze i paviti-lijana....
Da, razmišljam gde da nađem dobru kravlju balegu. Niko više ne drži jednu, dve krave tako da nemam izbora. Imam u relativnoj blizini farmu krava pa ću odatle da uzmem dve kante balege ako mi daju.... Pomešaću balegu sa krečom i pepelom pa ću tako da mažem.
Videćemo da li će pčele hteti u takve 'kućice' ali pre svega treba da 'namamim' pčele....
 
Htece pcele kako nece, nemoj mnogo pepela da stavljas.
Ako se budu razmisljale resenje za to je Maticnjak (Melissa officinalis)limunova trava ili maca kako je kod nas zovu ,utrlja se u unutrasnjost trnke i nema pcele koja ce odoleti tom mirisu.
 
Da, matičnjak. Čitao sam o njemu i rešio da napravim neku vrstu mamka. Napraviću macerat (suvi naseckani matičnjak se ostavi u alkoholu neko vreme) pa ću probati da pomešam sa auvin seckanim matičnakom i vazelinom i propolisom. Takva smesa bi trebalo da 'vrši posao' dok ne nikne matičnjak. Prošle godine smo negovali jedan žbun ali nije preživeo jesenas trimer. Verovatno će nići u proleće.
Videćemo kako će sve to ispasti..... Najlepše od svega je ovo planiranje i raduckanje dok je zima... prolazi vreme a ovako i ovi dani nisu toliko hladni....
 
Nazad
Vrh