Prihrana voćaka organskim đubrivima

Učlanjen(a)
21 Avg 2010
Poruka
4.092
Lokacija
Zemun / Novo Selo
Sve o prihrani voćaka stajnjakom, kompostom, glistenjakom, zelenišnom đubrivu itd.

photo050411c.jpg
 
Da li ovde na forumu ima neko od ozbiljnijih voćara koji su na svojim parcelama primenili stajnjak pre podizanja zasada ili u toku gajenja? I kakva su vaša zapažanja što se tiče porasta itd.?
 
Ja sam bacio oko 450 tona stajnjaka pre sadnje , ali mislim sam pogresio što sam poslušao prof.koji mi je tada savetovao da ga bacim na celoj površini i zaorem .Sada kada bi djubrio to bi uradio po metar sa leve i desne strane gde bi bio red voća i onda zaorao,frezirao .
Na jednom mestu imam oko 200 sadnica leske na koje sam samo stavljao stajnjak na povrsinu i nisam ufrezirao .Stavio sam u jesen 2010 i u martu 2011 , te leske su bile mnogo bujnije u odnosu na druge iako nisam stajnjak pomešao sa zemljom .
Zbog nedostatka stajnjaka i velikom manipulaciom istog , rešio sam da ove godine napravim leje sa glistama i od sledeće godine djubrim voćnjak glistenjakom . Ima li neko iskustva sa glistama i djubrenjem u voćnjaku ?
 
Deran, porast je uobičajen. Ako se stajnjak pribacuje na zemlju, trebalo bi ga obavezno isfrezati da ne pospješi korove i legla raznih insekata.

Sale, jeste bolje u trake ali i prva varijanta je dobra i nisi pogriješio. Kako ćeš napraviti te leje sa glistama?
 
Planirao sam sad na proleće .Još uvek čitam o glistama ,ali čekam i lepše vreme da bi mogao da obidjem nekoga ko se bavi time .Nekako više verujem ljudima iz prakse i toga se držim .

Leska je malo specifična. Izmedju redova sam ostavio 5 m a 3 m izmedju biljaka. Koren nema šanse da se spoji od reda do reda ( 5 m ) za 3-4 godine . A do tada taj stajnjak koji sam bacio po celoj njivi i izmedju redova logično samo sam bacio bezveze ( po meni ) tj. djubrio sam korove koje sam stalno frezirao .Radio sam analizu posle 3 god. i veoma malo humusa imam. Počeo sam prošle godine da navlačim stajnjak .Ali od problema : dogovor sa seljakom,dnevnica ,traktora ,prikolica,utovarivača ,put do njive 4-5 km .Pa to je utopija .

Zato sam rešio sa probam sa glistenjakom .
 
i za glistenjak ti treba stajnjak.najgore je to sto nema vise stoke pa nema ni stajnjaka.ja sam gledao peletirano kokosije djubrivo.a jbg sve je to skup sport.ulozis a kad treba da se naplati cekas po sest meseci
 
Neka moja iskustva u vezi glistenjaka; najbolje se pokazao pri sadnji, stopostotan prijem (jesenja sadnja), ipak, pošto ne koristim ni gram mineralnog đubriva morao sam naći nešto -jače- i izbor je ne živinski već golubiji stajnjak, azotom najbogatije organsko. Komposnim čajem od istog radim i folijarnu prihranu.
 
Sada kada bi djubrio to bi uradio po metar sa leve i desne strane gde bi bio red voća i onda zaorao,frezirao .
I pogresio bi.
Stajnjak kao djubrivo ima kompleksnije dejstvo nego sto je samo unosenje hranljivih materija. Sadrzaj tih hraniva je daleko ispod sadrzaja istih u mineralnim djubrivima.

V001_2_20.gif


Dakle pored efekta obogacivanja zemljista hranljivim materijama (sto se moze postici i mineralnim djubrivima) stajnjak ima i efekat popravljanja fizickih osobina zemljista sto mu je prvenstvena funkcija jer se to ne moze postici upotrebom mineralnih djubriva. Popravljanje tih fizickih osobina prvenstveno struktire zemljista (a time i cuvenog kapilarnog sistema, Vocaru) biljkama se hranljivi elementi zemljista cine dostupnijim.
Razbacivanje djubriva u trake je nepozeljno jer se time dobija nehomogena parcela sto se kvaliteta zemljista tice, a sto bi uticalo na razvoj korenovog sistema, njegovog aktivnog, usisnog dela, prvenstveno u zoni povoljnije strukture i zoni sa vecim sadrzajem hraniva (fagotropizam, pojava da se koren razvija u pravcu hraniva)

Dalje stajnjakom se unose korisni mikroorganizmi ili se pospesuje razvoj postojecih sto se takodje ne moze postici mineralnim djubrivima.
Naravno, stajnjakom se pospesuje i rast korovskih biljaka to je neminovno (ne postoji selektivan stajnjak koji koristi jednim a ne i drugim biljkama) pa ono sto je Vocar napisao oko zaoravanja kao mere sprecavanja korova i sprecavanje neke zaraze, razvoja insekata sta li, je cista glupost ( a sta bi drugo Vocar sem gluposti i napisao?)

Sto se ostavljanja stajnjaka nezaoranog, neisfrezanog ili na neki drugi nacin ne unetog ispod povrsine zemljista to je naprosto nedopustivo. Stajnjak veoma brzo gubi kvalitet stajanjem na povresini narocito ako je rasturen pa je njegovo unosenje ispod povrsine potrebno uraditi istog dana kad se rasturi, eventualno sledeca dan dva, ali nikako vise.
 
Ја обавезно растурим и заорем стајњак пре садње воћа, а после садње у треке и исфрезеришем обавезно.@иронман па видиш да се ти и воћар слажете и он каже да треба ђубре унети у земљу, једна заједничка истина.
 
Ја обавезно растурим и заорем стајњак пре садње воћа, а после садње у треке и исфрезеришем обавезно.@иронман па видиш да се ти и воћар слажете и он каже да треба ђубре унети у земљу, једна заједничка истина.

Samo naizgled se slazemo, jer zapravo tu se nema sta slagati ili ne slagati posto se ne radi o razlicitim stavovima vec o cinjenicama. Ne slagati s esa cinjenicom nije razlicito misljenje vec neznanje.
Kada neko napise da je zaoravanje stajnjaka potrebno jer bi se u suprotnom desilo da " pospješi korove i legla raznih insekata." to veoma jasno pokazuje da taj sustinu ne zna pa ma koliko pogodio da je zaoravanje potrebno (jer ima samo dve mogucnosti, zaorati ili ne zaorati, pa su sanse da se pogodi prilicno velike, 50%)
I nije problem to sto Vocar ne zna, nije jedini, niti je ovo forum gde je dozvoljeno pisati samo onima koji znaju vec svima, naravno, ali je problem u njegovom nastupu.
Da li zbog ubedjenja da on stvarno nesto zna, da li zbog zelje da drugi steknu takvo misljenje o njemu, on nastupa sa pozicije strucnjaka, da bi sateran argumentiam u cosak nevoljno priznao kako je za poljprivrednu struku laik.
No to sto bude priteran da to javno kaze ga ne sprecava da i dalje nastavlja po starom, deleci savete okolo koji su apsolutno stetni.
Moj motiv da to pokazem je pored licnog zadovoljstva da umisljene tipove spustim na nivo kom pripadaju je i u cinjenici da ovo citaju i ljudi koji traze informacije na ovom forumu i koji lako mogu doci u zabludu ovakvim nastupima.
 
Ja ću razmisliti o unošenju stajnjaka u šljivu na jesen ove godine. Jel stvarno ima tu komplikacija oko njegove nabavke i samog rasturanja! Jel ima neko iskustva oko njegovog rasturanja u voćnjaku, mislim u međurednom prostoru? Jel kako mi se čini tu nemož ući onaj standardni rasturač koji se koristi u ratarstvu(mislim na njegovu širinu). Ironman sad si ga baš onako fino i valjano objasnio:ppozdrav:
 
ironman sad si ga baš onako fino i valjano objasnio
Drago mi je ako jesam, zaista.

E sad tehnika rasturanja je stvar kreativnosti i raspolozivih pomagala :)
Pa uglavnom jeste problem rasturati klasicnim prikolicama-rasturacima.
Ja sam prosle godine rasturio po visnjama zivinski stajnjak (bez prostirke, dakle samo izmet i po neki kokosiji les : ) a to sam uradio nekim sklepanim dodatkom na traktor kojim sam stajnjak prenosio sa gomile (kamion iskipovao na pocetak vocnjaka) i sa te "sparve" rasturao rucno.
 
Popravljanje tih fizickih osobina prvenstveno struktire zemljista biljkama se hranljivi elementi zemljista cine dostupnijim.

Tako je kolega, polako učiš, na dobrom si tragu. :)

Ne slagati se sa cinjenicom nije razlicito misljenje vec neznanje.

Baš tako, prvo si se počeo demantovati kao što si i sad nastavio (pa i kad bi zanemarili to), ali si dobro zaključio da je to bilo tvoje neznanje. Drago mi je da si shvatio koliko je organsko đubrivo bitno. Samo nastavi, vidim da sam ti otvorio vidike i da shvataš koliko je korisno.
 
Vocar,
A moras da napises nesto, moras? :)

Opet bezis od teme vec bi o meni ?

Drago mi je da sam te isprovocirao da nesto napises na ovoj temi jer sam znao da ti samo glupost mozes da napises.

ps
Ako si mislio opet u krug, ono, ja te pitam sta sam to kontradikrno rekao a ti naravno ne odgovoris nego pocnes da petljas bez kraja i pocetka, nema od tog nista, ta faza je prosla, tvoje neznanje je pokazano u pravom svetlu. Cekam sledecu priliku na sledecoj temi (na temi o dunji si takodje lupio, ako budes nevaljao i tamo cu to pokazati)

Како табела говори кокошији стајњак је најбогатији. Јак је као вјештачка ђубрива.

Pa jeste ali ako je bez prostirke sto je najlakse nabaviti sa farmi kokosaka noslilja, brojleri i koke u uzgoju (mlade koje se gaje za nosilje) se najcesce drze na prostirci, s tim sto je kod brojlera ciklus kratak pa je u stajnjaku veliki udeo prostirke (suska od drveta, slama i sl) a manji deo je feces pa takav stajnjak bas i nije podesan.
Zivinari, oni veci, cesto imaju problem sa odlaganjem stajnjaka pa se to moze dobiti dosta jeftino, cak i besplatno.

prevodu 1l rakije+2 radnika= rasturen stajnjak
Eto nacina :)

Ja sam sam rasturao (bez rakije ) i rasturim kamion od oko 10 tona za nekoliko sati pomocu te "sprave" za raznosenje.
 
@ironman

Hvala na iscrpnom veoma poucnom odgovoru .Možda grešim kada sam rekao da bih pri sadnji ( ali samo pri sadnji) razbacao stajnjak u trake gde se voće sadi .MIslim da bi u sledeće tri godine( od momenta sadnje ) sam koren koji je u razvoju imao mnogo više hranjivih materija nego razbacati po celom voćnjaku . A pošto sada ulazim u 4 god. planirao sam rasturati sa rasturivačem ( kempericom ) izmedju redova ( 5m) i naravno frezirati .
Sve to naravno ako nabavim dovoljnu količinu stajnjaka za 8 ha površine .Ali bez obzira na sve rešio sam da probam bar deo zasada ekperimentalno djubriti glistenjakom .
Pozdravljam sve ljude koji hoće da prenesu svoje znanje i iskustva drugima.
 
ako nabavim dovoljnu količinu stajnjaka za 8 ha površine
Ako nemas stajnjaka mozes organsku materiju da uneses zelenisnim djubrenjem. Posejes neku leguminozu (stocni grasak, grahoricu i sl) i u punom cvetu (tad je najveca masa) to nekako zafrezujes. Prethodno necim usitnis tu masu, mozda tanjiraca ako nemas neku prikladniju masinu ( malcer je za to idealan) pa onda zafrezujes.
 
Razmišljao sam o stočnom grašku pre sadnje i dan danas mi je krivo što sam zbog nekih drugih stvari preskočio jednu godinu sadnje voća a nisam posadio s.grašak i zaorao . Pošto sam do sada frezirao ceo voćnjak , rešio sam da ove godine predjem na tarup .Prvo zbog usisavanja plodova u vreme skupljanja lesnika a drugo zbog orezivanja .Kad dodje jesen ući u freziran voćnjak sa ljudima kao i mehanizacijom koja vuče kompresor za orezivanje je katastrofa .
Skoro sam se dogovorio sa čovekom koji ima farmu krava za dovoz stajnjaka ,ako taj dogovor uspe pobedio sam ,ako ne u igri su sve druge varijante .
 
Nazad
Vrh