Polyface farm - Joel Salatin

dzionik

Član
Učlanjen(a)
2 Sep 2009
Poruka
1.963
Lokacija
Beograd
Još jedna farma (stočarska) koja zaslužuje posebnu temu. Joel i familija gaje krave, nosilje, piliće, ćurke, zečeve i svinje u kružnom sitemu na otvorenom. Joel je napisao više knjiga o svom sistemu i borbi sa velikim agro kompanijama ali je tek posle filma "Food inc" postao prava medijska zvezda. Sada drži predavanja po univerzitetima i vodi ture obilaska farme objašnjavajući sistem i njegove prednosti.
Sada na youtubu postoji stotine klipova sa njegovim reportažama i intervijuima pa pogledajte.
Naravno ima stranicu i na Wikipediji"

http://en.wikipedia.org/wiki/Polyface_Farm



Prodavnica odnosno distributivni centar i za farmere iz okoline:

http://www.youtube.com/watch?v=WaaZwnZzbTI&feature=related

Ovo je interesantna priča kako u ovom sistemu obezbediti posao za narednu generaciju i istovremeno sačuvati posao prethodne koja ide u penziju:

http://www.youtube.com/watch?v=idYMP5007nw&feature=related
 
Zašto si stekao takav utisak?
Mislim da je baš naprotiv, otvaranje očiju. On se ponavlja zato što ima dobar sistem koji se dokazao u praksi to ne znači da je ispiranje mozga.

Ima tu nekoliko stvari koje domaći stočari mogu da nauče i koriste. Naprimer krave drži na malom prostoru kratko vreme, što za posledicu ima da krave više jedu jer se utrkuju, pojedu sve, što znači da struktura pašnjaka ostaje ista jer su pojele i ono što inače ne bi da mogu da biraju. Sto krava na otprilike 25 ari se svaki dan seli na novi pašnjak. Posle tri dana na taj pašnjak pušta piliće. Pilići pasu uz prihranu tri dana i sele se na novo mesto. Posle njih idu nosilje. Za to vreme muve su snele jaja u balegu i razvile se larve koje kokoši jedu i ujedno razbacaju balegu. Takvo brzo rotiranje omogućava pašnjaku da se brzo oporavi pa se sve može ponoviti do šest puta u toku sezone. Klimatski uslovi su slični našim.
 
Dopada mi se to što Džo radi, posebno kako je povezao održivu poljoprivredu sa starom indijanskom praksom. Manjak stajnjaka je mana u tom sistemu, po meni. Organsko svaštarenje je ok ali kod nas se tzv. lokalna hrana ne ceni kao preko bare, farmers market ne postoje, mi imamo nakupce, a za velike organske i biodinamičke farme sa par glavnih proizvoda (voćnjaci ili vinogradi npr.) stajnjak se mora sakupljati. Kad kažem mana, mislim na nemogućnost kopiranja svega što Džo radi ali biodinamika nas uči da je svaka farma posebna pa tako i rešenja moraju biti kombinovana-jedinstvena-različita.
 
Ima dosta nelogičnosti u ovoj priči, prvo koliko sam upoznat kravama ne odgovara da su stalno u vlažnom a ovde je to slučaj jer uopšte ne izđubrava, onda ne znam da li sam ga razumeo dobro, te svinje jedu kukuruz i seno koji oni bace pod noge kravama, malo mi je to čudno.
Ona šema na polju sa krava-brojler-ćurka-nosilja je ok, samo što je tu potrebna ludilo organizacija i velika parcela.
 
U štali odnosno nadstešnici su samo tri meseca godišnje i za to vreme sloj slame (stavlja i seno, piljevinu, koru, itd) naraste na metar i dvadeset. Ne može nikako da bude vlažno na toj debljini plus je otvoreno. Kukuruz fermentira u anaerobnimm uslovima i svinje ga vole, može da se kaže da je to prekrupa u zimnici. :)
Kakav manjak stajnjaka kad ima toliko komposta? Naravno da nije primenjivo u svim uslovima ali je bitnan taj način razmišljanja kako od problema napraviti resurs, kao recimo sa muvama i balegom koja pravi mrtve tačke u pašnjaku, jednostamo rešeno rotacijom u preciznom vremenskom periodu.
Pitanje površine je samo pitanje broja goveda, da je posao jeste ali pretpostavljam da ima puno električnih pastira pa da ne mora da ih seli svakodnevno.
Mislim da on sve to radi na 600 akri od kojih je pašnjak samo 200. To jeste veliko ali ako to prenesemo na deset hektara to bi bilo deset krava, 2000 pilića, 1000 nosilja, 500 ćurki plus svinje. Jedini unos je 40-60% hrane za živinu i svinje. Možda cifre i nisu tačne već sa zaboravio :)
 
Ne znam da li je baš mlaćenje prazne slame, ponavljam ova priča sa živinom na pašnjaku mi je ok sa strane proizvodnje zdrave hrane, mislim da čak i pašnjaku odgovara, nisam dobro shvatio sa kolike parcele je dobio 15.000 bala.
A totalno mi neverovatno zvuči priča da se svinje hrane iz kravlje balege u kojoj ima kukuruza i sena.
Još jedna stvar mislim da je rekao da brojleri samo oko 10% hrane uzimaju sa pašnjaka, ako je tako to je popriličan trud da ih seliš zbog tako malo hrane.
 
Mnogo ste bre skeptični....:)
Djubri samo ovih 200 koji su pašnjak ostalo je šuma osim toga krave i živina ostave puno toga....Mislim da seno skida sa cele površine ali kako je to uskladio sa ispašom ne sećam se. Iz ovih reportaža ne može da se dodje do kompletnih cifri, možda iz neke od njegoih knjiga?
Možda je deset posto malo ali umesto skupog objekta ima jeftine kaveze, nema čišcenja, sterilizacije, i ostalih problema sa održavanjem. Oko tih brojlera ga najviše i kritikuju, jer koristi njih umesto neku stariju rasu koja bi možda bolje iskoristila pašu. A i sistem za pomeranje kaveza mu nije baš neki.
A totalno mi neverovatno zvuči priča da se svinje hrane iz kravlje balege u kojoj ima kukuruza i sena.
Kravlja balega je potuno zdrava stvar koja se još uvek koristi na više načina u svetu. Naravno samo od krava koje se hrane svojom prirodnom hranom odnosno travom i senom.
Ispade da ja nešto zastupam takav način gajenja stoke :) Jedini moj razlog što sam postavio jednu stočarsku farmu je greška koju vidjam sve više kod nas. Seljaci su počeli sve više da drže stoku napolju, što je dobra stvar ali je drže ili na maloj površini koja posle nekog vremena postane potpuno neproduktivna (čitaj blato), ili na velikoj na kojoj posle nekog vremena preovlada korov koji su krave izbegavale da jedu. Zato mislim da je ovakva brza rotacija dobar načina da se pašnjak održi što produktivnijim.

PS
Malaksalo ako nemaš ništa pametno da kažeš nemoj ni da truješ, to ti prelazi u navikku.
 
To sto taj tamo radi mi to radimo od kako ja znam za sebe.U mom selu svaka kuca ima zivinu koja je pustena po dvoristu i ide po bastama ali uz to dobija i kukuruz,ziti o kojesta.Video sam a i sam imam ogradjeno stajsko djubre(govedje) po kome pustam krmace da riju i suncaju se.Tako da taj nije izmislio doplu vodu,mlati praznu slamu posto od takvog sistema uzgoja nema para odnosno ogromna ulaganja i mnogo truda za malo para koje se vrate.Svako ko misli da je to dobro neka proba 2,3 godine pa ce da jebe sam sebe u **greška sto je uopste probao da proizvodi zdravu hranu.To mozes da radis u malim kolicinama za sebe ali pri tome da radis negde da bi imao od cega da zivis.Kolike novce on dobija od drzave ili od nekih ne vladinih organizacija da bi to moglo da prezivi i zazivi?Znas kada bi Simic iz Zasavice mogtao da zivi od muze magaraca i slanine od mangulice da mu drzava ne pomaze finansiski?!
 
Pametan je on,iz njegovih reportaža ne možete saznati sve ali zato kupite knjigu a to košta::novac::

Mislim da čovek od svog predavanja i prodaje knjiga ima sasvim dovoljno novca. A što se farme tog tipa tiče ima ih u svakom selu samo je oblik malo drugačiji.
Ja sam probao da "žrtvujem" 3 guske ,Stavio sam ih u jedno dvorište oko 20 ari bez hrane tj bez moje pomoći u ishrani,Jedu šta nađu mahovinu,travke uvelo lišće...itd.
Znam da od proleća do zime nije problem ali sam baš hteo da vidim kako se snalaze zimi.Mogu vam reći da izgledaju fenomenalno čak su počele i jaja da nose.
Tako isto nameravam na proleće patke,guske,morke,koke,po neko jare i jagnje i naravno par prasića. Plac je oko pola ha uglavnom trava,korov i drva pa da vidimo.
Naravno ide samo voda i jabuke (padalice).
 
Nemamo teren za takav biznis.
Eventualno po Banatu na pašnjacima,Deliblatskoj peščari,planini Beljanici i tako na nekim terenima da se proba ali to te navodi da ideš u nomadski način života.
 
Malo da osvežimo priču oko Joel a koji je u medjuvremenu postao svetska zvezda:)


In fact, while Joel wryly calls himself a “lunatic farmer,” TIME Magazine has named him “the world’s best farmer” – and the New York Times titles him “Virginia’s most multifaceted agrarian since Thomas Jefferson [and] the high priest of the pasture!”

Livestream predavanje:

http://vergepermaculture.ca/blog/events/joel-salatin-live-stream-event/
 
U štali odnosno nadstešnici su samo tri meseca godišnje i za to vreme sloj slame (stavlja i seno, piljevinu, koru, itd) naraste na metar i dvadeset. Ne može nikako da bude vlažno na toj debljini plus je otvoreno. Kukuruz fermentira u anaerobnimm uslovima i svinje ga vole, može da se kaže da je to prekrupa u zimnici. :)
Kakav manjak stajnjaka kad ima toliko komposta? Naravno da nije primenjivo u svim uslovima ali je bitnan taj način razmišljanja kako od problema napraviti resurs, kao recimo sa muvama i balegom koja pravi mrtve tačke u pašnjaku, jednostamo rešeno rotacijom u preciznom vremenskom periodu.
Pitanje površine je samo pitanje broja goveda, da je posao jeste ali pretpostavljam da ima puno električnih pastira pa da ne mora da ih seli svakodnevno.
Mislim da on sve to radi na 600 akri od kojih je pašnjak samo 200. To jeste veliko ali ako to prenesemo na deset hektara to bi bilo deset krava, 2000 pilića, 1000 nosilja, 500 ćurki plus svinje. Jedini unos je 40-60% hrane za živinu i svinje. Možda cifre i nisu tačne već sa zaboravio :)

Taj sistem nabacivanja slame zove se duboka stelja i ima puno prednosti (greje stoku zimu, nema klizanja krava...) i naravno da je vlazan. Ta zimska duboka stelja nije dovoljna za kompost pa zato drzim krave preko noci u zatvorenom prostoru u kojem redovno posipam slamu pa kad se sakupi oko 1 metar izbacujem je iz stale. Licno mislim da je ovaj sistem koji Joe zagovara sulud - 100 krava na 25 ari vise izgazi nego sto pojede (100 krava sigurno zauzima 300m2 ili osminu od 25ari). Naravno ideja je u slobodnom ispustu da krava bira sta ce da jede a ne da zbog gladi jede sta ima. Smatra se da je 21 dan potrebno za parazite (ne larve muva) iz balege da umru,tj. da se nakon tog vremena krave mogu vratiti na isto mesto.
 
Nazad
Vrh