Đubrenje već formiranog vinograda

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
Vremenom se Zemljište u vinogradu istroši i potrebno ga je prihraniti đubrenjem. Postoje dve opcije za đubrenje vinograda, prva je stajnjak a druga je veštak. Znači pitanje je kao što sam nevo u naslovu vezano za već formiran vinograd ( na primer da je vinograd star 10 godina )
 
Radite analize zemljišta i tamo će vam reći. Jer niko ne može i to bez analize da vam kaže sa kojom količinom đubriva da đubrite! Imate savetodavne službe i stanice širom Srbije!
 
Novii, vinograd mi je u 18-oj godini. Svake četvrte godine razbacim stajnjak po ledini, i zaorem ga odmah posle toga. To odradim s jeseni. Nisam nosio zemlju na analizu jer, ovde, u Župi, gde zabušiš kalem, on tera ko lud. Valjda mu je takvo podneblje.

Odmah s proleća razbacim 4-5 kg azotnih đubriva, i odmah zafreziram.

One tri godine, kada ne rasturam stajnjak, u jesen razbacim voćarska đubriva, npr. 8 x 16 x 24, negde oko 7-8 kg. po aru. U proleće ponavljam gore pomenutu radnju.



Ovako to izgleda oko Sv. Ilije 02. 08.
 
Da, sve je ok kako Župa kaže..ali može se svake godine stavit u jesen stajski gnoj..pogotovo ako ga imaš besplatno...
Ja sam do sada radila kao Župa, ali zbog veče količine staj.gnoja koju imam i ove jeseni ću potkopati stanjak. Ako je vinograd u redu..normalne bujnosti..rodnosti..lišće uobičajene sortne boje..nije potrebno davati zemlju na analizu..To je potrebno kod podizanja novih nasada,,,
A koja količina...ovisi o opterečenosti čokota..o željenim prinosima . Dva lucnja i dva reznika iziskuju puno više gnojiva (i stajskog i umjetnog) nego rezidba na dva reznika i jedan lucanj.
Također treba paziti da se previše ne pognoji...Prelelika bujnost lisne mase stvara povoljne uvjete za razboj bolesti, a i ponekad dobro ne sazriju mladice na jesen (u rozgvu)

Kod nas ima dosta profi vinogradara koji ne koriste stajski gnoj, samo umjetni...i vinograd im je jako lijepi ..Ali vrše u tri navrata gnojidbu...u jese, proljeće i u kasno proljeće folijarna gnojidba.
Eto...svaki izabere svoj način,,ono što mu je najprihvatljivije..glavno da loza dobije potrebnu količinu hranjiva.
 
Novii,Deran je u pravu najbolje je uzeti uzorak i odnati na analizu cujem da je kod nas analiza besplatna pa ipak nikad nisam odneo uzorak zamljista...Bice da me mrzi,znam da me vise kosta sto to nisam odradio.Sto se tice potrosnje hranljivih materija u vinogradu pune rodnosti knjige kazu sledece:potreba vinove loze za hraljivim materijama zavisi provenstveno od kolicine hranljivih materija u zemljistui kolicine roda.Za 1t roda potrebno je 10-13kgN,5-8kg P205 i 15-20kg K20.
Kod djubrenja stajnjakom sitiacija je dosta sarena;Francuskapreporucuje20-25t konjskog ili8-10t ovcijeg stajnjaka,30-40t govedjeg svaske trece,cetvrte ili pete godine,sto zavisi od plodnosti zemljista na kome se upotrebljava.U Italiji se kolicine stajnjaka krecu od 2-5kg po cokotu,prema tome koja se vrsta djubriva koristi.Bugarska 30-40 tona svake druge ili trece godine,10-15 tona kad je ovciji stajnjak u pitanju.Portugalija 20-30 tona za isti inerval...
Sve su to svetski standardi svidja mi se Marinin slucaj kad god imas stajnjak a ti lozu nahrani. Pozdrav.
 
Poslednja izmena:
Jel ima neko iskustva sa veštakom ili mineral, šta se dobro pokazalo za bujnost i rod ?
Nisam vinogradar ali pitam jer imam par čokota ali su mi nešto mršavi.
 
Može biti i do toga da su zaraženi nečim, jer se od suvih listova koji opadaju, sve zadržava oko korena.
 
Pa kompost bi bio sasvim dobar, jer sadrži većinu potrebnih materija koje su potrebne biljkama. Za upotrebu veštačkog đubriva je opravdanje samo kad je urađena analiza zemljišta, pa su utvrđeni nedostaci tačni nedostaci što omogućava odabir konkretne mešavine veštaka.
 
Ako sam zakasnio jesenas da nadjubrim stajnjakom, moze li se i u prolece ( sada) pre pokretanja vegetacije?
 
Imam jedan problem ako bi mi mogao neko pomoci , negde sam procitao da se za popravak kolicine gvozdja u zemlji vinograda moze razbaciti strugotine livenog gvozdja.Neznam da li je to tacno i ako jeste koja bi to kolicina priblizno bila.
 
Da dopunim ovu temu, napravio sam eksperiment 2012 s proleca razbacao sam oko 150l strugotine livenog gvozdja na povrsino od 1500m2 te godine nije bilo neki bitnijih promena na lozi.Ove godine nisam bacao nikakvo djubrivo a listovi loze su bili tamnije zeleni-tamniji nego ranije-i sjajni , bobice crnih sorti su bile tamnije .Sto se vina tice jos se nije izbistrilo ali mi se cini da je i ono bolje obojeno.Toliko o ovoj strugotini ako neko ima neko saznanje ili iskustvo voleo bih da iznese pozzz:ppozdrav:
 
Ovo je veoma zanimljiv eksperiment, mada je malo verovatno da ga je neko još izvodio na tako velikoj površini.
 
Novii, vinograd mi je u 18-oj godini. Svake četvrte godine razbacim stajnjak po ledini, i zaorem ga odmah posle toga. To odradim s jeseni. Nisam nosio zemlju na analizu jer, ovde, u Župi, gde zabušiš kalem, on tera ko lud. Valjda mu je takvo podneblje.

Odmah s proleća razbacim 4-5 kg azotnih đubriva, i odmah zafreziram.

One tri godine, kada ne rasturam stajnjak, u jesen razbacim voćarska đubriva, npr. 8 x 16 x 24, negde oko 7-8 kg. po aru. U proleće ponavljam gore pomenutu radnju.



Ovako to izgleda oko Sv. Ilije 02. 08.
Pod azotnim djubrivom mislis na KAN, je li tako?
 
Htedoh podjubriti vinograd sutra KAN-om po preproruci zupa100, medjutim, nigde ne mogu da nadjem KAN. Šta je najbolja zamena. Prodavci mi preporučuju SAN ali rekoh opet da pitam
 
Da dopunim ovu temu, napravio sam eksperiment 2012 s proleca razbacao sam oko 150l strugotine livenog gvozdja na povrsino od 1500m2 te godine nije bilo neki bitnijih promena na lozi.Ove godine nisam bacao nikakvo djubrivo a listovi loze su bili tamnije zeleni-tamniji nego ranije-i sjajni , bobice crnih sorti su bile tamnije .Sto se vina tice jos se nije izbistrilo ali mi se cini da je i ono bolje obojeno.Toliko o ovoj strugotini ako neko ima neko saznanje ili iskustvo voleo bih da iznese pozzz:ppozdrav:

Fizicki deficit gvozdja je retka pojava u zemljistu. Razlog tome je sto je on mikroelement sto znaci da se u veoma malim kolicinama usvaja od strane biljke. Deficti gvozdja je kod Vas pre fizioloske prirode sto znaci da je pH problem sto znaci da je preko 7. U tom slicaju treba poradti na snizavanju pH zemljsita jer ma koliko uneli vi gvozdja on nece biti u dostupnom obliku za biljku. E sad ako je pH visok, nije samo gvodje u deficitu nego i dobar deo ostalih elemenata. Ovo je konkretno deficit gvozdja na linku http://www.peuke.de/Assets/images/k-vineleaf-chlorot.jpg.
 
Nazad
Vrh