Beli proliv i tifus pernate zivine

Duško58

Član
Učlanjen(a)
1 Dec 2010
Poruka
12.420
Lokacija
Futog
Beli proliv i tifus pernate zivine


Beli proliv pilica se pojavljuje kod pilica do 20 dana starosti, a najtezi oblik je kod najmladjih pilica starih svega nekoliko dana. Kod odraslih kokosi bolest se javlja kao kokosiji tifus. Iako u imenu oboljenja postoje dva naziva, ova bolest se smatra kao jedno oboljenje, ali sa razlicitim klinickim simptomima kod pilica u odnosu na odraslu zivinu. Naime uzrocnik oboljenja je jedan isti uzrocnik koji se javlja u dve varijante, i to kod pilica kao akutni oblik (Bact. pullorum) i kod odrasle zivine kao hronicni oblik (Bact. gallinarum). Veza izmedju belog proliva pilica i tifusa pernate zivine moze se utvrditi i pracenjem kretanja bolesti od hronicno obolele kokosi do pojave akutnog oblika belog proliva pilica, koji nastaje kod pilica koji su se izlegli iz jaja od hronicno obolele kokosi. Naoko klinicki zdrava kokos, a koja je, u stvari, hronicno bolesna od kokosijeg tifusa, iako moze da bude bez klinickih simptoma, nosi jaja koja mogu biti i zdrava, ali i sa uzrocnicima oboljenja unutar jajeta. Nosenje jednog broja zdravih a drugog dela inficiranih jaja rezultat je infekcije jajnika kokosi koje su hronicno obolele od kokosijeg tifusa. Veci deo inficiranih jaja propada, ali iz jednog malog broja mogu se izleci pilici. Tako izlezeni pilici su vec bolesni ili su u stadijumu inkubacije i dovoljno je da se samo jedno takvo pile nadje sa drugim zdravim pilicima sa kojima se zajedno izleglo pa da za kratko vreme svi pilici budu bolesni. Posebno dolazi do velikih ekonomskih steta ako se inficirano jaje nadje u inkubatoru, jer je to dovoljno za infekciju i obolevanje i svih ostalih mnogobrojnih pilici u inkubatorskoj stanici. Tako se od hronicno obolele kokosi, preko jaja koja se inficiraju jos u jajovodu te kokosi (pre nego sto se stvori ljuska jajeta) izlegu pilici vec bolesni, ili u fazi inkubacije. Inkubacija iznosi 5-7 dana. Bolest zahvata sve pilice koji se drze sve skupa, a smrtnost je skoro stoprocentna. Mali procenat pilica koji ne ugine odraste u hronicno bolesne kokosi koje nose inficirana jaja. Tako se krug inficiranja i prenosenja zaraze zatvara.
Bolest moze da prenosi i siri i oboleli petao u kontaktu sa zdravim kokosima, jer sa semenom u ejakulatu nalaze se i uzrocnici bolesti koji za vreme oplodjenja jajeta prodiru u njega. Veliku ulogu u prenosenju zaraze mogu imati i inkubatori koji nisu temeljno dezinfikovani, pa su se u njima zadrzali uzrocnici belog proliva pilica i kokosijeg tifusa. U takvim inkubatorima posle lezenja pilica iz sasvim zdravih jaja dolazi do infekcije pilica u prvim danima zivota i u roku od nedelju dana izbija zaraza. Bolest u zdrav zapat mogu uneti i divlje ptice ako su same zarazene i ako se nadju zajedno sa zivinom koju drzimo. Uzrocnik kod hronicno obolelih zivotinja nalazi u jajnicima, jajovodima, semenicima, crevima, slezini, jetri i td.. Kod odraslih zivotinja obolelih od kokosijeg tifusa u hronicnom obliku oboljenja, nema vidljivih simptoma, dok se kod pilica javljaju veoma karakteristicni znaci oboljenja. Pilici su neveseli, slabi, malaksali, apaticni, ne uzimaju hranu, ubrzo pocinju da piste, ne krecu se, imaju isturen trbuh, tesko disu, oci drze zatvorene, perje je slepljeno i nakostreseno, krila opustena i td.. Pojavljuje se jak proliv bele boje koji se sasusuje oko kloake u obliku naslaga i na kraju kloacni otvor se zatvori. Tim se onemogucuje izbacivanje izmeta i javlja se lazni zatvor. Lecenje se preduzima sulfonamidima i antibioticima, ali bez veceg uspeha, a sa ekonomske strane lecenje se ni ne isplati. Vazno je imati na umu da su preboleli pilici kliconose u najvecem broju slucajeva i treba ih neskodljivo ukloniti. U borbi protiv belog proliva pilica i kokosijeg tifusa najznacajniji momenat je saznanje da se kokosiji tifus moze utvrditi kod svake zivotinje, cak i kod onih koje ne pokazuju nikakve vidljive znake bolesti. To se postize sa seroloskim pregledom svih grla, i muskih i zenskih. Sva grla koja pozitivno reaguju moraju se neskodljivo ukloniti iz zapata. Pri tome ne sme biti gresaka u identifikaciji grla, odnosno mora postojati tacno vodjenje evidencije da bi se zarazenim grlom ili kliconosom proglasilo grlo cija je krv zaista pozitivno reagovala. Posle iskljucenja pozitivno reagovanih grla vrsi se temeljna dezinfekcija. Na farmama sa zivinom ne sme se dozvoliti unosenje novo nabavljene zivine koja nije sa sigurno slobodnih farmi od kokosijeg tifusa. Osim toga, vazno je dva puta godisnje seroloskim probama kontrolisati zivinu na svakoj farmi.


Podaci korisceni iz knjige "Zoohigijena" od Zoran Stojanovic; Zoran Vukicevic; Nebojsa Hrgovic​

 
Nazad
Vrh