Askaridioza zivine

Duško58

Član
Učlanjen(a)
1 Dec 2010
Poruka
12.420
Lokacija
Futog
Askaridioza je jedna od najznacajnijih helmintoza zivine. Pored kokosi pojavljuje se i kod curaka, morki fazana i drugih ptica. Prvenstveno oboljevaju pilici i podmladak, a odrasle kokosi retko. Oboljenje cesto potice u enzootskom obliku, praceno usporenim rastom, mrsavljenjem i mogucim uginucima kod pilica i podmlatka, a smanjenom nosivoscu kod starije zivine. Askaridioza se pojavljuje pretezno u ekstenzivnim uslovima gajenja, ali i na farmama sa nehigijenskim uslovima drzanja i ishrane.
Etiologija.- Uzrocnik je Ascaridia galdi, pripadnik familije Ascaridiidae, parazit tankog creva. To je najveca nematoda zivine. Muzijak je dugacak 4-10 cm, a zenka 6-12 cm. Jaja su ovalna velicine 70-86x47-54 mikrometra. U zavisnosti od temperature spoljne sredine, u njima se obrazuju larvice za razlicito vreme: za 17-18 dana na temp. od 20, C, za 9 dana na tem jaja propadaju. U vlaznoj zemlji mogu da izdrze temp. od -18 step. C i da prezime.
Prijemljiva zivina se inficira unosenjem infektivnih jaja preko kontaminirane hrane i vode. Oslobodjene larve se zavlace u zid creva (u Liberkinijeve zlezde), gde borave oko 15 dana. Posle toga izlaze u lumen creva i za oko 35-50 dana dostizu polnu zrelost. U tankim crevima zive od 9-15 meseci.
Epizootiologija.- Askaridioza se pojavljuje kod zivine u starosti od 2 do 8 do 10 meseci. Izvor infekcije su odrasle kokosi-parazitonose, kao i prezimela jaja u spoljnoj sredini. Pri odvojenom drzanju podmlatka i starije zivine askaridioza se ne pojavljuje. Velikoj rasirenosti askaridioze doprinosi i velika plodnost parazita. Intezitet infekcije zivine askaridijama zavisi od njihovog uzrasta, zoohigijenskih uslova drzanja i ishrane. Nedovoljna ishrana i hrana siromasna vitaminima A i D, mikroelementima i kalcijumovim solima olaksava naseljavanje parazita. U spoljnoj sredini najmanje infektivnih jaja ima preko zime, u rano prolece i pocetkom jeseni, a najvise tokom proleca i leta. Ovo kolebanje u broju infektivnih jaja u spoljnoj sredini odredjuje i sezonsku pojavu askaridioze.
Patogeneza i patolosko-anatomske promene.- Prilikom prodiranja, i izlaska larvi iz crevnog zida ostecuju se i crevne resice i Liberkinijeve zlezde. Usled toga nastaju krvavljenjea i omogucuje se ulazak patogenih bakterija iz creva. Odrasli paraziti dovode do zapaljenja sluzokoze tankog creva, a pri intenzivnoj infekciji mogu i da zacepe lumen creva i da dovedu do prskanja njegovog zida.
Klinicka slikaptomi se zapazaju 7-8 dana- Intezitet klinicki simptoma zavisi od stepena infekcije, uzrasta, ishrane i opste otpornosti zivine. Kod mlade zivine, pri intenzivnoj infekciji, prvi simptomise zapazaju 7-8 dana posle infekcije. To su opsta slabost, smanjen apetit, poremeceno varenje, proliv mrsavljenje anemija, nakostreseno perije i opustena krila, a moguca je i pojava paralize nogu. Uginuca mogu da nastanu cetrnaestog dana posle infekcije. Pri slabijem stepenu infekcije bolest protice bez simptoma. Kod starije zivine zapaza se smanjena nosivost. Kod njih se ispoljava starosna otpornost i steceni imunitet, usled cega je i broj parazita u njima mali.
Dijagnoza.-Postavlja se na osnovu epizootioloskih podataka, klinicke slike, nalaza jaja u izmetu zivine i odraslih parazita u tankim crevima.
Lecenje. Dehelmintizacija zivine obavlja se grupno, davanjem anthelmintika u vodi za pice ili hrani. Mogu se koristiti Ascaricid, Piperazin, Nilverm Verpanyl i drugi preparati protiv ascarida kod drugih vrsta zivotinja. Posle obavljene dehelmintizacije prikupljeni izmet treba neskodljivo ukloniti.
Profilaksa.- U cilju sprecavanja pojave askaridioze preporucuju se sledece preventivne mere: zivinarnike graditi na ocednom terenu, detaljno ciscenje i dezinfekcija zivinarnika pre uvodjenja nove grupe pilica, odvojeno drzanje pilica, podmlatka i odrasle zivine;obezbediti ujednacenu kolicinski dovoljnu i kvalitetnu hranu; redovno prati hranilice i pojilice; jednom nedeljno detaljno ocistiti zivinarnik a ispuste u prolece i u jesen preorati; u slucaju nemogucnosti odrzavanja dobrih higijenskih uslova tokom proleca i leta, a prema epizootioloskoj situaciji, 2-3 puta dehelmintisati podmladak i bar jednom stariju zivinu.

Podaci korisceni iz knjige "Parazitske bolesti" od dr Ljubomir Cvetkovic
 
Nazad
Vrh