Pantljicavost (tenijaza) zivine

Duško58

Član
Učlanjen(a)
1 Dec 2010
Poruka
12.420
Lokacija
Futog
Pantljicavost ili trakavicavost zivine izaziva veci broj vrsta cestoda iz familije Davaineidae, Dilepididae i Humenolepidida.Oboljenje je vezano za slobodno drzanje zivine ( u ispustu, dvoristu, vocnjaku i dr.) i topli period godine, kada se pojavljuju prelazni domacini za pantljicare, uzrocnike bolesti. U godinama povoljnim za razvoj prelaznih domacina mogu se pojaviti i enzootije, pracene uginucima mlade zivine.
Etiologija.- Kod kokosi u nasoj zemlji, a redje kod curki i morki srecu se pantljicare iz redova Davainea Amoebotaenia, Choanotaemia, Raillietina i Hymenolepis. Velicina vrsta prva dva roda iznosi 3-5 mm, a ia ostalih rodova oko 25 cm. Kod gusaka i plovki najcesce se srecu vrste iz familije Hymenolepididaea, cija avisno od vrste, prelazni domacini su im razni beskicmenjaci, kao mravi, muve, koleopteri, kisne gliste, suvozemni puzici, slatkovodni racici i dr. U njima se za oko 2-4 i vise nedelja obrazuju larvice tipa cisticercoid . Zivina se inficira kada pojede prelazne domacine sa cisticerkoidima, koji se za 1-4 razvijaju u zrele pantljicare. Zavisno od vrste, jaja su razlicitog oblika i velicine. Kod vrsta iz familije Davaineidae i Dilepididae
ona su okruglasta i imaju debelu opnu, a velicina im se krece od 26-60 mikrometara. Kod vrsta iz familije Hymenolepididae jaja su okruglasta i ovalna, i velicina im se krece od 45-60x35 mikrometara pa do 125-175x90 mikrometara. U jajima se nalaze embrioni, cija je velicina srazmerna velicini jaja.
Epizootiologija.- Oboljenje se pojavljuje iskljucivo u toplom periodu godine, kada se u prljavim, nehigijenskim i vlaznim zivinarnicima i prljavim ipodvodnim ispustima razmnozavaju prelazni domacini. Najveci intezitet i ekstenzitet infekcije zivine nastaje tokom leta i jeseni i to prvenstveno kod podmlatka u starosti 3-4 meseca. Starenjem zivina postaje otpornija i preko zime se najveci broj parazita spontano eliminise. U jednoj ptici se moze naci vise vrsta pantljicara. Takodje zivina moze biti istovremeno inficirana i sa nekim vrstama nematoda ( na pr. Ascardia galli, Haterakis gallinae idr.), i druge cija pojava je vezana za isti period godine.
U intenzivnom, industrijskom nacinu gajenja zivine ne postoje uslovi za pojavu pantljicara.
Patogeneza i patolosko-anatomske promene.- Mehanickim delovanjem pantljicare izazivaju zapaljenje sluzokoze tankog creva razlicitog inteziteta, pracenog poremecajem digestivne i motorne funkcije. Veci broj prisutnih pantljicara moze da dovede do zacepljenja (opturacije) creva. Proizvodi metabolizma parazita deluju toksicno na nervni hematopoeticni sistem domacina.
Uginule zivotinje su kahaekticne i anemicne. Sluzokoza tankog creva je u zapaljenju i posuta tackastim krvavljenjima. Na mestima fiksiranja pantljicara mogu se zapaziti manji ili veci cvorici, uocljivi sa spoljne strane creva. U lumenu creva nalazi se veci ili manji broj pantljicara pomesan sa sluzi.
Klinicka slika.- Pri infekciji manjim brojem pantljicara jedino se zapaza slabije napredovanje podmlatka. Pri infekciji velikim brojem pantljicara simptomi nastaju naglo i mnogo su izrazeniji. Zapazaju se gubitak apetita, povecana zedj, naglo mrsavljenje, anemija (bleda kresta i podbradnjaci), proliv sa primesama sluzi i ponekad krvi, opustena krila i zaprljano perje, potistenost, a ponekad i nervni simptomi kao sto su zgrceni prsti, pareza ili paraliza nogu. Uginuca mogu nastati za 2-3 nedelje, ali bolest moze da traje i mnogo duze, uginuca tada nastaju usled kaheksije.
Dijagnoza- Postavlja se najsigurnije na obdukciji leseva uginule ili prinudno zaklane zivine. Makroskopskim pregledom izmeta mogu se naci clancici pantljicara, a mikroskopskim pregledom njihova jaja.
Lecenje.-Za dehelmintizaciju zivine koriste se vise preparata, kao sto su Mansonil(Yamesan), Verpanyl, Panacur i dr. Ptice se mogu dehelminitisati individualno ili grupno, davanjem leka u vodi za pice. Posto je moguca istovremeno infekcija i sa nematodama, treba koristiti sredstva koja istovremeno deluju i protiv pantljicara i glista.
Profilaksa.-U profilaksi i suzbijanju pantljicavosti zivine osnovno je odrzavanje higijenskih uslova u zivinarnicima i ispustima, kako bi se sprecilo razmnozavanje i nakupljanje prelaznih domacina. U ekstenzivnim uslovima gajenja zivine, gde je nemoguce spreciti infekciju parazitima, neophodno je tokom leta i jeseni (vec prema nalazu) dehelmintisati zivinu, prvenstveno podmladak.

Podaci preuzeti iz knjige "Parazitske bolesti" od dr Ljubomir Cvetkovic
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh