Kupina:sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku

Šošara

Član
Učlanjen(a)
5 Jan 2009
Poruka
1.458
Lokacija
Srbija, Šabac
Evo da otvorim novu temu o ovoj vocnoj vrsti.
Sada krece sezona prolecnih radova u kupinjaku,tako da mozemo razmeniti iskustva.
Mozemo razmeniti i iskustva oko sorti koje gajimo,nacina gajenja,zastite,navodnjavanja,i naravno problematike cene.

Za pocetak: imam 20 ari kupine i to 2 sorte:Cacanska bestrna i Hal (Hull).
Zasad je u 3 vegetaciji sto znaci sada ulazi u pun rod.

:cao: :cao: :cao:
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Interesantna tema za mene.
Mozes li mi reci nesto vise o podizanju samog zasada: kakvo zemljiste zahteva, kakvu pripremu, koje sorte, koliko kosta podizanje tih 20 ari i kome te kupine prodati.
Cini mi se da sam negde procitao da jedne godine dobro ide prodaja maline, zatim sledece kupine i tako u krug...
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Dali na terenima gde ima divlje oće i kultivisana kupina?
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Zemljista koja najvise odgovaraju za gajenje kupine su ona sa dubinom od 1-1,5 m,rastresita,srednje teska sa 50-60% gline,propustna,plodna sa 4-5% humusa,umereno vlazna i slabo kisela sa pH od 6-6,5.Te osobine nejcesce imaju gajnjace,duboki aluvijalni i deluvijelni nanosi,gajnjace u opodzoljavanjui lakse smonice.Krecna i suva zemljistatakodje ne odgovaraju kao ni teska i nepropusna zemljista.

Izbor polozaja kupinjaka najcesce zavisi od nadmorske visine.Na visim n/v treba izabrati juzne,jugoiustocne i istocne ekspozicije a na nizim n/v zapadne,severne i eventualno istocne sto zavisi od kolicine padavina u tom podruciju.Koristiti otvorene terene,ravne ili blagog nagiba do 6%,ne suvise izlozene vetru i golomrazicama ali dovoljno provetrenim.Izbegavati i uvale i vrtace sa zadrzavanjem hladnog i vlaznog vazduha koji pojacava izmrzavanje i doprinosi jacem razvoju bolesti.

Priprema zemljistaRasturiti ugoreo stajnjak u kolicini 30-50 t/ha i moze se rasturiti 500kg/ha vestackog djubriva 8:16:24 ili slicne formulacije.Ako zemljiste ima nisku kiselost(pH manje od 5) potrebno je izvrsiti kalcifikaciju.Oranje se vrsi do dubine 30 cm a kod tezih zemljista i do 40 cm.Po odlezavanju i raspadanju zemljista (1-2 meseca) pristupa se tanjiranju i frezovanju.

Sorte kupine za komercijalno gajenje u nasoj zemlji zasniva se uglavnom na sortama bez trnja i cine ga svega nekoliko dominantnih sorti:Tornfri,Blek saten,Dirksen tornles,Hal tornles i Cacanska bestrna.

Kostanje podizanja zasada je relativno jer zavisi od vise cinioca.Sadni materijal je najbolje kupiti u sertifikovanom rasadniku nego na pijacu.U mom slucaju kada sam kupovao sadnice u rasadniku cena im je bila oko 1 euro.Na pijacu su oko 25-30 dinara.Razlika u ceni je velika kao i razlika uz kvalitetu i tome da li su zarazene ili nisu.Ako imas svoj stajnjak to umanjuje cenu podizanja zasada jer se onda kupuje samo vestak.Tako je i sa obradom ako imas svoje masine samo naspes naftu.Ako nemas masine i stajnjak onda i to ulazi u cenu.
U mom slucaju kostale su me samo sadnice i zica ostalo je sve home made(stajnjak,oranje,tanjranje,sadnja,direci).Vestak sam rasturio kada sam posadio i to samo po 50g na struk jer sam zaorao ovciji stajnjak.

Prodaja konkretno u mom kraju nije problem jer imamo 2 hladnjace u opstini i nakupaca mali milion.Problem je cena jer je nestabilna.05. 06. i 07. je cena bila 80-100-120 din/kg a 08. je bila 30 i spala do 15 din/kg.
Malina je bila suprotnost sa cenom u gore navedenim godinama je bila oko 40 din a 08. je isla od 180-240 din/kg.
Sve ovo sa cenom je u mom kraju uslovljeno naglim sadjenjem kupina zadnje 3 god. a malina je sistematski krcena zadnjih 10 god jer starije sorte maline su neotporne na nove bolesti a ljudi nece da se menjaju navike-sorte.

Dobru ulogu igraju i hladnjacari koji jedne godine dobro placaju kupinu i ne mogu da je izvezu po tim cenama ne uklapaju se onda sledece godine obaraju cenu i izvoze oba roda zajedno po nekoj srednjoj ceni.
_________________________________________________Post je spojen: [time]Sat Feb 7 00:14:16 2009[/time]_________________________________________________
ivanhoe je napisao(la):
Dali na terenima gde ima divlje oce i kultivisana kupina?

Naravno da moze jer je pripitomljena. :cao:
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Ovo je Šošara najavio u temi vezanoj za ovčarsto što nije slučajno . Zašto, zato što je pored izbora sadnica prihranjivanje najvažnije u voćarstvu. Ovčiji stajnjak je najbolji za voće , e sad treba da bude dobro zgoreo ili ako je moguće da bude prerađen pomoću glista.
Obzirom da kupina , malina , jagoda su vrste voća koje se u svežem stanju ne mogu dugo lagerovati postoji veliki problem plasmana, pa pre nego što se neko odluči za tu vrstu proizvodnje treba da zna situaciju u svom okruženju .
Izbor sorti dalje je vrlo važan. U Srbilji dominantne sorte maline su vilamet i miker , što se kupine tiče to su čačanska bestrna i torn fri (thorn free ) a jagode ima puno stim što naglašavam da za zamrzavanje je pogodna jedino sorta zenga-zengana
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Mozda nisam u pravu ali za sada mi se cini da samo onaj ko od sopstvene kupine izbacuje krajnji proizvod ima neku korist. Ostalo je uzaludan trud.

Vino,slatko,dzem.....

Nekako se previse ambiciozno uslo u taj prizvod i desilo se da je marketing prevazisao realnost.Autor cacanske bestrne( Stanisavljevic) se zaustavio na sadnici kao svom krajnjem dometu prepustajuci traznju i trziste kupine odgajivacima sto se pokazalo kao lose.
Naime traznje za svezom nema a ako se i pogodi godina gde bi se mogo prodati malo vise cena drasticno padne.U tom smislu nije interesantna ni hladnjacarima pa otud se tako vec vise godina ne isplati berba jer trosak berbe prevazilazi zaradu.

Sve u svemu rasadnici hvale al niko ne kupuje ....pa pamet u glavu.

Nesto slicno se desava ili ce se desiti i sa borovnicom ako krene veca plantazna borovnica. Naime svi hvale gajenu borovnicu ali ne kazu da je cena gajene daleko manja od divlje -sumske. Ni u jednom clanku o borovnici to nije navedeno ,niti autor knjiga o gajenju borovnice to explicitno navodi.

Pojedinci to znaju ali njihov plan je da mesaju gajenu i sumsku uz nadu da ce to napolju proci .Nasa posla.
Lako je proveriti odnos cena gajenih i divljih plodova u svetu.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

U svakoj proizvodnji bitna je organizacija i troškovi, ako zasad mogu da beru ukućani i da reciomu jedino u špicu berbe trebate pomoć sa strane i ako imate svoj stanjak i dovoljno mašina za obradu i prskanje onda možete da budete konkuretni i u godinama kada su loše cene , dok u godini kada su cene dobre imate ekstra prihod. Kupina nije mnogo zahtevna po pitanju zaštite a što se tiče branja mnogo je lakša nego malina. Važno je obratiti pažnju pri rezanju i vezivanju tako da ima dovoljno provetravanja . Što se sorte tiče najatraktivnija je torn fri (thorn free ) jer je plod bolje obojen, a za hladnjače je to najbitnije jer krajnji kupac cenu opredeljuje prema boji i ukusu. Čačanska bestrna ima mnogo veći prinos i u tome je njena predost u odnosu na druge sorte , ali ima problem sa obojenošću.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Pre par dana sam nadjubrio kupinu sa NPK 8:16:24 u kolicini 250g po struku.Zatim blago okopao da se izmesa djubrivo sa zemljom.
Juce sam zapoceo orezivanje,samo 1 red za probu.Ostalo polako kad vreme dozvoli.
Komsija je njegovu skoro svu jesenas orezao osim 4 reda jer nije stigao.Kaze da nema razlike u smislu izmrzavanja.Isto izgleda i orezana i neorezana.Nije izmrzla ni jedna ni druga.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Ja imam 15 ari kupine čačanske bestrne.Tu površinu bere bez probleme nas četvoro odraslih iz kuće. Koristim ovčiji stajnjak i kultivatorom freziram par puta u toku godine. Prskanje vršim po programima za prskanje koje možete dobiti u svakoj od polj. apoteka ( nekada su programe davale hladnjače ).Nije loše koristiti i herbicide u obliku granula protiv korova. Iz programa zaštite najvažnije je zimsko prskanje , prskanje protiv cvetojeda dok one ostala iz programa treba raditi po potrebi.Lastare koji prvi izbijaju obavezno zakidati jer prebrzo porastu pa crpe dosta hrane pa biljka nema dovoljno hrane da gura plodove i oni ostaju sitniji i lošije obojeni.
_________________________________________________Post je spojen: [time]1234198846[/time]_________________________________________________
Ja uvek orezujem kupine u jesen uvežem i tako ih ostavljam da prezime.Pri rezanju uvek ostavim više oko 10 cm da ako eventualno dođe do izmrzavanja kod reza mogu to u proleće da korigujem.Izbegavam da svake godine đubrim veštakom već to radim svake druge dok je stajnjak obavezan svake godine. Pred berbu odradim i prihranu preko lista i to je odlično pogotovo ako je sušna godina.
_________________________________________________Post je spojen: [time]1234276264[/time]_________________________________________________
Ima jedan novi načina orezivanja kupine i to čačanske bestrne . Kada novi lastar pređe visinu prve žice oko 10 cm. presečemo ga . Čačanska bestrna počne da pušta bočne lastare, kada ti lastari dostignu dužinu veću oko 15 cm veću od gornje žice onda ce preseku. Dalje će se na njima početi formirati bočni koje režemo na oko 15 cm. To oformljeno bi trebalo da izgleda kao riblja kost ili onaj svećnjak kod Jevreja. U tom slučaju se ostavlja samo jedan lastar da prezimi.Predlažem svima koji nisu tako orezivali kupinu da probaju pa neka uporede sa standardnim načinom. Napomena ne znam za druge sorte da li su i one sklone da posle orezivanja puštaju bočne lastare (thorn free, ili huill ) pa ako jesu svakako preporučujem ovo i za njih jer se ovako povećava rodnost .
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Ja imam 20 ari Torn free, ustvari možda je trećina Čačanska jer sam potsađivao sa njom godinama. Hteo sam da prokomentarišem ovaj sistem rezanja. U godinama kada su mi lastari bili slabiji i kad sam imao manji broj sa više bočnih puštao sam te bočne i razvodio ih da popune prazan prostor do gornje žice i preko (na dva metara). Bilo je možda po dva tri izdanka i iz njih sam ostavljao isto tako po dva tri bočna ili bih čak od jednog ostavljao 4 kad je bio sam. Sve u svemu to mi se loše pokazalo jer ne može lastar iz zemlje da hrani više od dva bočna a povećava se rad oko vezivanja a kasnije rezanja. Takodje ne može da ishrani rod, lastari ostaju tanki i posložnija je žutoj rđi koja mi baš pravi probleme. Lastari koji izbijaju te godine su takodje slabiji. Sve u svemu ne svidja mi se taj način. i po meni je najbolje da svaki lastar iz zemlje ostane jedinka do vrha bez bočnih dužih od 15-20 cm. Inače mi je kupinjak u 10-toj godini tako da sam isprobavao razne varijante.
Imam dve žice na bagremovim stubovima , prva na 80cm a druga na 1.80, i meni je sasvim dovoljno.
Takodje me interesuje čim vezujete kupinu za žicu? ja koristim kanap od bala dužine oko 30cm.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Takodje ostavljam 3 izdanka iz zemlje i orezujem bocne izdanke na oko 20 cm.

Djuro tu novinu u orezivanu bi trebalo isprobati,hvala na ideji.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

I kakvi su vam prihodi sa 15-20 ari ??

Recimo zadnje tri godine.

P.S. Kakve veze ima da li su beraci iz kuce ili sa strane. Svakoi rad i svako vreme provedeno u radu se racuna. Po toj logici svaki kucni posao je isplativ?

P.P.S. POznajem vlasnika koji nije brao svoju kupinu vec je pustio da propadne ( poklanjao je ali niko nije hteo) jer mu se nije isplatilo da provede dan u berbi i odveze kupinu do hladnjace. Jedino ne mogu da se setim da li je to bilo ove ili prosle godine.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

sam si rekao da u godina kada su lastari bili slabi da si to radio, možda je to dobar razlog za tvoje nezadovoljstvo. Ja imam iskustvo samo sa čačnkom i zadovoljan sam. Na ovaj način ima se i bolje provetravanje tako da plod bude mnogo manje podložan truljenju.Kada je loša cena ako platiš nekome ko nije ukućanin sve ode drugima, ovako bar naplatiš svoj rad a o tome da li je hladnjač ili otkupljivač blizu ili daleka treba da se razmišlja pre zasnivanja zasada. Uvek prvo treba razmotriti kome i kako ćeš prodavati , jer cena pogotovo voću je uvek tržišna svidelo se to nama ili ne.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

@Aleksa

Sto se tice prihoda stvar je sledeca zavisi od cene:
2006.cena je bila od 80 do 100 din/kg.
2007.cena u mom kraju je bila od 100 do 120 din/kg i na 20 ari u razmaku 3X2 m sadnica od sadnice je moguc prinos na 250 sadnica oko 2500kg.
2008. cena je bila od 30 do 15 din/kg uz isti prinos.

Verovatno je taj poznanik 2008. batalio kupinu,mnogo vcerovatnije nego 2007.

Moj zasad ove godine ulazi u pun rod,u trecu godinu tako da cu da vidim kako cu proci.
Sto kazu stariji ljudi:" I nista se mora raditi".
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Auuuu ti si izgleda u nekom dobrom kraju i po svoj prilici oskudnom kupinom.

Kod mene ( centralna Srbija ) cena u najboljoj godini nije prelazila 1 euro a prosle godine je bila 8 dinara a bilo je nekih koji prodavali i za 5.

U tom zecu lezi grm.

Ova 2009 ce biti katastroficna za vocare jer su hladnjacari a i trgovci skviknuli za novce. Nema kredita ,nema traznje a troskovi rastu. Za malinu ce biti katastrofa jer ce traznja iz EU opasti a inace je hladnjacari imaju dosta neprodate. Rusi ce imati Poljske proizvode jer su ovi u velikom problemu i spustice cene kao prosle godine.

Treba biti oprezan sa ulaganjima i svakako se ne treba razbacivati i siriti u ovoj bransi.

U stvari treba raditi sve suprotno od onog sto preporucuje Ministarstvo Poljoprivrede i nece biti problema. :osmeh:
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

"U stvari treba raditi sve suprotno od onog sto preporucuje Ministarstvo Poljoprivrede i nece biti problema."

:haha: ::svaka cast::
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Aleksa
Ja sam u zapadnoj Srbiji,i kod mene u selu je do prosle godine vladala manija sadjenje kupine.Kako raste cena tako raste i euforija sadnje i obrnuto.Tako je bilo sa malinom dok je imala jaku cenu i dok je nisu pocele muciti bolesti a ljudi lenji nece da menjaju navike i sorte i ode malina.Manjina ima malinu kvalitetnu u mom selu a pre su svi imali malinu i od nje ziveli dobro.
Znaci ponavlja se ciklicno jedne godine upali malina a druge kupina i tako redom.

Ja sam licno zadovoljan na cenu kupine i oko 50 dinara/kg da ne bude ni minimalna ni maksimalna od 100 pa da je posle niko nece.

Ministrastvo :udri: ::lose::
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

U mom kraju ima najviše hladnjača u Srbiji ( Guča-Arilje-Ivanjica ) i sve one prave razliku u ceni između sorti čačanske - thorn free u korist ove druge. Što se tiče ostalih sorti njih ima u tragovima tako da ih trpaju pod jednu ili drugu u zavisnosti od kvaliteta.Obzirom da je kod mene dominantna malina a za njom je ogromna potražnja, nije problem prodati kupinu jer možeš da uceniš hladnjaču uslovom da ćeš joj predati malinu ako ti uzme i kupinu.
 
Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene

Koga da ucenis Djuro brate mili ?? Surudziju,Zimonju... koga, navedi bar jednog ozbiljnog hladnjacara koji bi pristao na razgovor u tom smeru a kamoli dogovor.

Inace i ta potraznja za malinom mi je nesto sumnjiva sto ce naredna godina i pokazati. Sustina je da nema traznje za malinom koliko je hladnjacarima potrebno da imaju bilo kakvu robu da bi mogli placati rate kredita. Posto su vec prsli ,bar vecina , to ove godine nece biti slucaj pa shodno tome cena maline ce biti oko 1 eur ili nesto malo manje od toga u zavisnosti od kursa.

Inace kolko ja znam vecina maline se zaduzi jos ovih dana tako da posle nema nekog velikog mrdanja i setanja od hladnjacara do hladnjacara. To mozda ovi sto imaju po par ari maline ali veliki imaju striktne ugovore.

Uglavnom kupina je potorila ::lose:: i za nju nema traznje iz inozemstva. Ko nabere divlje moze da racuna na pristojnu cenu po /kg kao i za sve dok su ove pitome sustinski proizvod marketinga i truda rasadnicara.

Kad se bolje pogleda po Srbiji samo sami profesor iz svih mogucih instituta i fakulteteta drzi rasadnik pa hvale za njihovim sortama nikad dosta.

Ti Djuro bar imas tamo dosta primera i plantazu borovnice i maline ,kupine i ovih super rodnih Cacanskih sorti sljiva sto traju po 10-12 godina ( a radja u 4 ) i sve kad to smutis mozes i da prospes.

Ako mene pitas najbolje je Cigansko slatko ( divlja kupina) i to je to od kupine. :cao:
 
Nazad
Vrh