Kvalitet vode koja se koristi za navodnjavanje

takve probleme imam i ja ,ali cuo sam ovo ne mogu da proverim jer nemam bunar od 140 metara. ovako su mi rekli: posto imam buseni bunar od 54 metara , da bi trebao probati sa vodom iz 130-140 metara i onda se ne bi stvarala ta takozvana zabokrecina /ti doticni probali sa akvarijumom bunar 54 metra posle 7 dana menjaju vodu , bunar 140 metara meseca dana izdrzi voda . sve je moguce .....ko ima mogucnosti moze proveriti i kod rasada .....

Odnosi se na predhodno pomenute probleme. U pitanju su zelene alge (u vecini) koje se vezuju za zidove buradi, ceisterna itd. cenim da bi bar donekle usporilo njihov razvoj mogucnsot da se voda ne izlaze svetlosti tj. da bude u mraku. Inace to su iste one alge koje se nalaze na staklu akvarijuma a koje se suzbijaju puzevima i cistacima akvarijuma::namigivanje::. Inace, one same po sebi ne skode svojim prisustvom vodi osim sto u manjoj meri korste hranivo iz vode ukoliko je dodato.
 
Poslednja izmena:
Немојте се уопште питати одакле је све то.Њиве се немилице засипају огромним количинама вештака свих фела,вода то спира у дубину и то вам је то.Свидело вам се или не.Решења тешко да има краткорочно све и кад би се овог тренутка укинуо вештак о отрови и "у циљу заштите "биља.Деструктивна животињска врста звана човек је засрала све што је дотакла.А све ради тога да се у џеп стави која "жута"банка више.
 
To sto se zasipaju je postalo nazalost neizbezno, ali sto se nekontrolisano zasipaju je veci problem. Dakle, na problem lokalnih voda - eutrofizacija utice pre svega fosfor i azot u odredjenoj meri. Resenje, raditi analizu zemljista i biljnog materjala (isplati se samo ukoliko imate vecu povrsinu) i na osnovu toga cete znati koliko trebati prihranjivati. Sav visak hraniva koji se ne ukaci za koloide zemljsita, voda spere u dublje slojeve - podzemene vode.
Vrlo je cest problem sa fosforom u kiselim zemljistima - sto je ujedno i karakteristika nase zemlje u Srbiji. Dakle, regulisite pH i odrzavajte na 5.5-6.5 i nece biti potrebe za ekstremnom prihranom. Cesto se desava da u zemljistu ima dovoljno hraniva ali nije dostupno biljkama. :ppozdrav:
 
Posmatram ove moje komšije koji zalivaju bašte i nevidim da ima nekog ozbiljnijeg uspjeha. Bori se ta biljka da se ne osuši ali slabo napreduje. Interesuje me u čemu griješe.
Vrijeme zalivanja?
Način?
količina?
kvalitet i temperatura vode?
Skoro sam putovao za Zagreb i vidio da ljudi razvlače sistem i, u povratku, iako je još bilo dosta vruće počinju zalijevanje. Kako te biljke podnose taj šok kad budu polivene hladnom vodom? Kolika bi trebala biti temperatura vode da se smanji taj šok?
To je navodnjavanje a kad zalivamo iz kante ili crijevom,upotrijebimo manju količinu vode. Kakvog to ima uticaja? Pod pretpostavkom da biljka doživljava šok onda je ona u čestom režimu stresa a to joj neodgovara. Dali je bolje zaliti obilnije a rijeđe ili obratno?
Što se tiče vode sve su to neobrađene izvorske vode. Jesu malo tvrđe ali prijatne za piće.
 
Samo količina , količina ... zalij sa 60-80 litara po kvadratu pa da vidiš dal će se oporaviti . U ovakvim ekstremnim uslovima bolje jedno full zalivanje-potapanje pa kolko se može nego više puta po manje , to nema efekta .
 
I za vecinu biljki je najbolje rano ujutru zalivati kad temperatura opadne sto vise .Kod nas je veoma hladna bunarska voda tako da biljke mogu stres doziveti .Iz kanala gde je toplija voda moze se i predvece zaliti a bolje je dobar zaliv i redje nego stalno pomalo.Dolazi do trulezi vrlo zgodno
 
Godinama zaljevam direktno kpk pod paradajz i papriku bunarsku vodu direkt i nikakvih problema.
Zemlja je toliko vruća da joj to i pomaže da se rashladi i ujedno natopi .
 
Posmatram ove moje komšije koji zalivaju bašte i nevidim da ima nekog ozbiljnijeg uspjeha. Bori se ta biljka da se ne osuši ali slabo napreduje. Interesuje me u čemu griješe.
Vrijeme zalivanja?
Način?
količina?
kvalitet i temperatura vode?
Skoro sam putovao za Zagreb i vidio da ljudi razvlače sistem i, u povratku, iako je još bilo dosta vruće počinju zalijevanje. Kako te biljke podnose taj šok kad budu polivene hladnom vodom? Kolika bi trebala biti temperatura vode da se smanji taj šok?
To je navodnjavanje a kad zalivamo iz kante ili crijevom,upotrijebimo manju količinu vode. Kakvog to ima uticaja? Pod pretpostavkom da biljka doživljava šok onda je ona u čestom režimu stresa a to joj neodgovara. Dali je bolje zaliti obilnije a rijeđe ili obratno?
Što se tiče vode sve su to neobrađene izvorske vode. Jesu malo tvrđe ali prijatne za piće.

Nesto zanimljivo: kada se biljka posadi (ima razlike da li je jednogodisnja ili visegodisnja) treba obratiti paznju na vremenski razmak i kolicinu vode koja se dodaje. U pocetku treba dodavati manje ali cesce, zato sto je koren u povrsinskom sloju. Kako vreme odmice, potrebno je dodavati vece kolicine ali praviti veci razmak izmedju zalivanja. Razlog: na taj nacin se rast korena usmerava ka dubljim slojevima gde je veca vlaznost i optimalnija temperatura (narocito tokom vrelih leta).:ppozdrav:
 
Sve je to generalizacija jer ima puno činioca koji utiču na pravilno zalivanje, svako parče zemlje je drugačije.
Ja imam slučaj da imam tešku glinu sa puno glista koju ne orem, u profilu ima vertikalne kanale preko dva metra dubine. Kada se to zaliva voda samo projuri u dubinu i jedva da okvasi zemlju. Pored toga imamo kisele kiše (baš prošla je bila takva) koje dodatno stisnu glinu tako da postane hidrofobna. Iako sam pre neku godinu bacio kreč i doterao je skoro do sedmice sada je opet kisela i tvrda. Nadam se da će malo da se popravi kada se malo zagreje i huminske kiseline počnu da rade.
 
Da li mozda imas problem sa natrijumom ili solima u takvom zemljistu? Jesi li radio EC? Nadam se da ti nije velika povrsina takva.
Jeste generalizacija i to je sustina koja se odnosi na prosecna zemljista a ne marginalna. Razlog tome nazalost nisu samo kisele kise vec i voda sama po sebi, ja sam skoro morao da sitnim takvu zemlju i znam da je bas "teska"::vadjenje_repe::
 
Terminologija ni nije jača strana:) 'teška glina' je bukvalni prevod sa engleskog, nažalost većinom tu literaturu čitam.
To je baštica na okućnici koju se baš trudim da popravim (oko5-6ari). Jesenas posejao ječam, u februaru ga pokosio, bacio par kubika glistnjaka i isfrezovao. Prevarilo me vreme, nije trebalo tako rano... Verovatno si u pravu za soli jer je zemlja malo pobelela na površini posle ovih kiša. Nisam radio ništa osim merenja PH i humusa. Voda je tvrda bunarska i prvo odstoji neko vreme u bazenu pre zalivanja.
 
Nazad
Vrh