Sortiranje vina

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
Jedno pitanje me kopka ovih dana, a to je sortiranje vina. Koliko znam postoje dve podele, ali su to laičke. Prva je na belo i crveno vino. A druga podela je na slatka i kiselkasta vina.

Kada je u pitanju deljenje vina po obojenosti, spominje se i roze, ali neznam da li to spada u širu podelu ili je kao neka podgrupa crvenih vina. Znam da postoji termin i suva vina, ali neznam kako se nazivaju ona koja nisu suva.

I sad sam se setio vina se još mogu deliti i po geografskom poreklu.
 
Prva i osnovna podela vina je prema njihovoj boji i tu postoje tri osnovne grupe:

- Bela vina
- Crvena vina
- Crna vina (tamno crvena).


Dalja podela vina je prema njihovom kvalitetu i tu postoje četiri osnovne grupe:

- Stona vina
- Stona vina sa geografskim poreklom
- Kvalitetna vina sa geografskim poreklom
- Vrhunska (čuvena) vina sa geografskim poreklom

Po sadržaju neprevrelog grožđanog šećera vina se dele na:

- Suvo vino sadrži najviše do 4 g/L neprevrelog šećera
- Polusuvo vino sadrži od 4 g/L do 12 g/L neprevrelog šećera.
- Poluslatko vino sadrži od 12g/L do 50 g/L neprevrelog šećera.
- Slatko vino sadrži preko 50 g/L neprevrelog šećera.

Dalja podela vina je prema njihovoj nameni i upotrebnoj vrednosti tako da postoje specijalna vina sa podgrupama:dezertna vina, likerska vina i aromatizovana vina.

Sledeću grupu čine penušava vina sa podgrupama: prirodna penušava vina, šampanjac i gazirana vina.
 
Roze vina supo boji bliza crnim vinima,ali po svom hemiskom sastavu i ukusu naginju belim vinima.Za soravljanje ruzicastih vina u obzir dolazi u prvom redu grozdje koje ne sadrzi dovoljnu kolicinu bojenih materija u pokozici.Mogu se spravljati na vise nacina a najcesce se koriste dva 1.hladnom maceracijom/po postupku spravljanja belih vina/ 2.cedjenjem delimicno prevrelog kljuka nakon 24-48h. od pocetka alkoholnog vrenja.Na ova nacin se dobijaju obojenija i punija vina tipa roze -ruzice.
 
Nije loše za pročitati i podsetiti se:

VINO-DEGUSTACIJA


Ovi mali
aa%20vina%20belo.jpg
saveti će provesti početnika kroz degustaciju korak po korak… Vino je za uživanje, ali za mnoge je pristup čaši sa vinom zastrašujuće iskustvo. Posle ovog kratkog teksta moći ćete da odredite kakve ukuse volite, naučite kako dati opštu ocenu o vinu i postanete sigurniji da iznesete svoje mišljenje.




1. PRVI KORAK KOD DEGUSTACIJE VINA JE VIZUALNI.



Dobro pogledajte vino u čaši, posebno po obodu čaše. Gledajte boju i bistrinu. Zato se za degustaciju uvek koriste prozirne čaše.
Bela vina trebaju imati boju od nijanse izbledile slame do duboke zlatne. Bela vina tamne kako stare.
Crvena vina mogu biti sa bojama od nijanse crvene cigle, pa do skoro modro ljubičaste boje šljive. Crvena vina sa vremenom počinju gubiti boju, postajući više smeđe.
Vino možete gledati dok je čaša na stolu, ili držeći čašu u ruci. Pozadina treba biti bela.

2. ZAVRTITE VINO U ČAŠI


aa%20vrti.jpg
Nemojte prosipati svuda oko sebe – pokažite da ste poznavalac. Napravite to nježno, to će promešati kiseonik sa vinom i tako umekšati tanine u mladom vinu.To, takođe, otvara aromu vina.
Gledajte kako vino kvasi zidove čaše. Vina sa više alkohola imaju jaču površinsku tenziju i formiraju deblje tragove na zidovima.

3. POMIRIŠITE VINO.


aa%20miris.jpg
U početku držite čašu na nekoliko centimetara od nosa. Po tom stavite nos u čašu, ne možete samo provući čašu ispod nosa, jer tako nećete osetiti baš ništa. Ne žurite. Kvalitetna bela vina treba vas podsećati na voćne ukuse, od lube- nice ili dinje,preko krušaka i bresaka,do anana- sa ili banane.
Crna vina podsjećaju na borovnicu, šljivu, trešnju ili višnju.
Bačva u kojoj je vino bilo doprinosi aromi tako što ćete oseti ti vaniliju, kedrovinu ili cimet.
Šta osećate? Na šta vas podsećaju mirisi iz vina?


4. UZMITE GUTLJAJ VINA, ALI JOŠ NE GUTAJTE.


aa%20gutljaj.jpg
Prokotrljajte vino preko svih svojih čuilnih ćelija na jeziku i nepcima. Različiti delovi jezika osećaju različite ukuse. Veliki broj ljudi ima takve navike da pri gutanju samo prosledi sadržaj iz usta u želudac, a da ne koriste svoje receptore. I tu je potrebna vežba… Zadržite gutljaj nekoliko sekundi, razmi-šljajući o ukusima vina koje probate.
Kakav je prvi utisak? Vinska kiselina? Mekoća? Karamela? Začini? Da je u vašim ustima hrana, a ne vino, što bi to bilo?
Bela vina uspoređujemo sa kruškom, jabukom ili ananasom.
Crna sa višnjama, šljivama i bobicama.

Posle voćnih aroma u vinu tražimo karakteristike prepečenog hleba ili maslaca. To su ostaci kvasaca korištenih pri fermentaciji.
Potom probamo da osetimo tanine.Kod belih vina ih nema ili su pri sutni vrlo malo. Kod crvenih su izraženiji.Tanini se razlažu u boci tokom starenja vina, i to može uticati na ono što osećamo.
Osećate li hrast u vinu koje probate? To treba da bude prijatan i nežan osjećaj, a ne dominantna karakteristika.

5. PROGUTAJTE VINO.


ae%20tri%20iveli.jpg
Kakav je ukupan osećaj o teksturi vina? Da li vino ima telo i strukturu? Da li su komponente dobro uravnotežene i zanimljive? Da li vino prijatno golica sve delove usta i zavodi vaše nepce, ili se zadržava samo na pojedinim delovima jezika? Telo vina je izraz kojim opisujemo sposobnost vina da zadovolji veliki broj osećaja u ustima. Kad kažemo struktura podrazumevamo da vino ima niz ukusa koji prate početni osećaj i vode nas dalje.I tu su ukusi različiti.
Koliko dugo traje vino? Koliko dugo možete da osetite vino pošto ste ga progutali? Da li vam se ukusi dopadaju?

Probajte što više – vežbajte svoja nepca. Koristite standardnu terminologiju za opisivanje vina, čitajte o tome i obrazujte se. Tako ćete unaprediti svoju degustaciju.
Za početnike degustiranje vina treba biti zabavno. Ne morate se truditi da sve bude savršeno. Nemojte brinuti ako se vaši ukusi razlikuju od ukusa drugih ljudi. Svako ima svoj ukus. Uzbudljiva stvar kod proba nja različitih vina je otkrivanje toga kakvi su vaši ukusi…
 
Nazad
Vrh