Штављење овчије и козије коже

Velimir

Član
Učlanjen(a)
14 Dec 2008
Poruka
497
Lokacija
Љиг, Србија
Да ли је неко некада штавио кожу или зна проверен рецепт?
 
Не сушење него читав процес, сушење је само један део. Штављење је процес после кога кожа буде онако лепо мека. Раније су радили како сам чуо нешто уз помоћ мекиња и јарме па ако неко зна... данас се користе неке хемикалије.
 
kod mene koza kad se oguli razapne se na neku veliku povrsinu mogu cak i na stalu
posoli se dobro i ostavi da se susui posle se dobro opere i gotovo
 
После тога се држи у нечему да би омекшала и била спремна за обраду, е тај други део мене занима.
 
Znam da se koristi "mravlja kiselina" ali neznam kako ide ceo proces.Raspitacu se malo,ovde po selima dosta ljudi stavi kozice pa ce mi valjda neko reci kako se radi.:ppozdrav:
 
I mene bi to interesovalo jer ove romanovke imaju prelepu kožicu.
 
Само напред Црни, претпостављао са да ћеш ти то знати после оног детаљног описа прављења стеље.
 
Све се каним ових дана да поставим и ево Квицоје ме подстаче. Нашао сам рецепт, један свештеник ми дао. Рецепт је из друге руке тако да ми нису јасне неке ствари, а други ако знају могли би мало и да појасне. Са њим је и рецепт за штављење свињске и говеђе коже:

ШТАВЉЕЊЕ КОЖЕ ГОВЕЂЕ И СВИЊСКЕ
1. Сепија: креч, пепео и вода се помешају . Кожа се стави у један суд и са овом смешом се прелије, да се кисели док не спадне длака. Затим се кожа преврне, и ножем оштрим се свуче (саструже) мешина (масноћа са коже (унутрашњи део). А споља је претходно скинута сва длака.
Храстова шешарка се се осуши, па се меље или стуче на ситно стави се у воду и прокува (око 10 кг. шишарке за једну говеђу кожу). Обрађена кожа на претходно речен начин се сада ставља у шишаркину воду и меша се све док штављење не продре са обадве стране (док се штављење не састави са обадве стране – уђе у кожу до краја). Извади се кожа из те воде разапне и суши у хладу на промаји. Затим се предвостручи са унутрашње стране и сече се по потреби (зависно коју ширину хоћемо).

2. ОВЧИЈА КОЖА СА ВУНОМ
Осуши се стипса (250 гр.) и сона киселина (200 гр.) па се помеша. Чиста СО са МЕКИЊАМА се трља по унутрашњем делу сирове коже ради уклањања мириса. Онда се кожа осуши (разапињањем) и онда се покисели у смеши стипсе и соне киселине. Опет се суши и добија се уштављена кожа са длаком.
 
Drugari svaka cast!Razotkriste tajnu stavljenja koze i to na dva razlicita nacina.Ja sam bio obecao da cu se i ja raspitati po mom kraju ali nisam stigao.Preduhitrio me posao a imao sam i jedan veliki problem u porodici(majka mi je bila mnogo bolesna) pa nisam stigao da se pozabavim sa tim.Cim se dodje do malo vremena,raspitacu se pa mozda i ja postavim treci nacin stavljenja.:ppozdrav:
 
Ja sam solio i mazao kukuruznom prekrupom, razapne se i osuši koža i bude lepa za podnu prostirku ali je problem što je kruta i vremenom se smanjuje, ostane od ovčije kože kružić prečnika 30cm :)
U svim kaubojskim pričama se pominje i mozak, ustvari kažu u knjigama da svaka životinja ima taman dovoljno mozgs za svoju kožu :osmeh:
 
Dok sam bio klinjo drzao sam zeceve par koza sam ustavio bez ikakvih hemikalija neznam ni gde sam video recept mislim da je imao tad u casopisu ZOV znam da sam svezu kozu dobro namazao soljom i mekinjama i izvrnui je tako da dlaka ostane napolju savio u kolut i drzao tako 7 dana posle toga je razvio prevrnuo i razapeo na trokutic rucne izrade ovoga puta je soljeni deo bio van susila se tako neko izvesno vreme inda sam so i mekinje sastrugao a sa njima i kruti deo koze i ostala je samo ona fina siva kozica ispod doduse bila je malo kruca od ostalih koza kao sto rece Nemanja ali evo je jedna jos stoji u sobi kod dece posle 15-20 godina ista je kao prvog dana.
 
Štavljenje nije izrazito zadatak hemičara, ali je nešto slično. Za preradu krzna može se koristiti koža od mnogih malih životinja, ali je najčešće u upotrebi koža od pitomog i divljeg zeca.

Za preradu krzna odgovara samo koža zimi zaklanog zeca. Letnja krzna se koriste samo u industriji šešira.

Oderana koža se razapne na drveni ram i suši na promaji. Ne sme da se izloži direktnom dejstvu sunca. Sušenje ne sme biti naglo, jer dolazi do presušenja i tada se teško prerađuje.
Kvašenje ima cilj da se krzno očisti od mehaničkih nečistoća i da se vrati koži ona količina vode koju je imala prilikom dranja. U roku od 24 sata, kvasi se krzno u vodi na sobnoj temperaturi, i nožem se raspori lojasta opna. Zatim se krzno stavi u rastvor za kvašenje, koji treba da zaprema oko 15 puta veću zapreminu od zapremine kože.

Sastav kvasila

  • 40g/l kuhinjske soli,
  • 0,5m!/l mlečne kiseline,
  • 0,5 ml/1 mravlje kiseline,
  • 0,5 ml/1 formalina, dopuniti vodom do 1000 ml.

U ovako pripremljenom rastvoru držimo krzno 24 sata i obrađujemo ponovo nožem skidajući lojastu opnu zajedno sa ostacima masti i mesa.

Štavljenje (konzervisanje) sirove kože vrši se u sledećem rastvoru:

  • 60g/l kuhinjske soli,
  • 0,5ml/l mlečne kiseline,
  • 2 ml/1 sumporne kiseline,
  • 1 ml/1 sirćetne kiseline i dopunimo vodom do 1000 ml.

To znači da 15 litara štavila sadrži 900 grama soti, 7,5ml mlečne, 30ml sumporne i 15ml sirćetne kiseline. Rastvor se pravi na taj način što se prvo rastvori kuhinjska so, zatim se stavljaju ostale komponente.

Krzno se drži u štavilu dva dana, a rastvor se meša dnevno 4 - 5 puta.

Mazanje krzna vrši se emulzijom, napravljenom od jednog dela crvenog turskog ulja i 0,1 dela mineralnog ulja. Ova smeša se razblažuje vodom u odnosu 2:1. Za jednu zečju kožu potrebno je oko pola litra takve emulzije. Emulziju nanosimo četkom ili krpom, dobro trljajući kožnu stranu krzna. Posle dva sata kožu sušimo u prostorijama gde je temperatura 30-35°C.

Ovako pripremljena krzna trebalo bi mehanički obraditi. U cilju omekšavanja, vrtimo kožu u okretnim buradima u kojima se nalazi drvena strugotina, oko tri sata. Zatim pogodnim tupim predmetima gnječimo krzna, unakrsno. Posle gnječenja omekšavanje se nastavlja u okretnim buradima u kojima se sad nalazi benzinom nakvašena drvena strugotina. Ponovnim gnječenjem, izrada krzna je završena.

Preuzeto iz knjige ''Majstorisanje u kući 2'' Jožefa Siča
 
Nazad
Vrh