Rezidba vinograda

zupa100

Član
Učlanjen(a)
20 Feb 2011
Poruka
959
Lokacija
Aleksandrovac Župa
Rezidba vinograda u Župi počinje zvanično 14-og februara, na Sv. Trifuna, dana vinogradara. Lep običaj, s obzirom da se tada skupimo 5-6 prijatelja i obiđemo naše vinograde. Tu postoji ustaljen običaj, a sastoji se u sledećem.
Vinograd onog, čiji režemo po jedan-dva ćokota, prvo upali sveću, prekrsti se, izvadi vešalicu i litar domaćeg vina, pa kad se malo "ponačinimo" udarimo u rezidbu.
I tako 5-6 vinograda, na poslednjem počinjemo da kolutamo očima i da se bečimo jedan na drugog.
Tako i tada orezani čokoti nikada ne izmrznu, pa makar bio i najveći mraz, a desi se da bude vrlo hladno. Valjda je to neko udesio da bude prva klasa.
Gledaću da deo toga snimim ove godine, vrlo interesantno, bar ja tako mislim. :spavam:
 
I kod nas su slični običaji..lijepo je održavati tradiciju..samo bumo se još načekali..
i sve pofotkaj..od pića, jela, rezidbe...da vidimo..
pozdrav!!!!!!!
 
U zavisnosti od površine pod vinogradom, tako i počinje rezidba vinograda. Imao sam prilike da vidim da ljudi počinju sa rezanjem odmah iza Božića. Naravno da to može da krenete tada, čokotu ništa ne fali jer je u stanju mirovanja. To je samo zato što ti ljudi žele sami da režu svoje vinograde.
Ukoliko imate manji vinograd, moj iskustveni savet je da se sa ovom radnjom krenete krajem februara ili početkom marta.
Zašto?
Verovatno ste poorali, a u januaru zna da bude vlažno zemljište, tako da puno blata, ne odgovara ni vama ni vinogradu. Tada je verovatno i dosta hladno, duvati u šake i rezati, ne bih savetovao nikom.
Krajem februara ili početkom marta dolazi do porasta temperature, prijatnije je za rad, a i zemljište se ocedi, olakšano je kretanje u vinogradu.
Imao sam priliku da vidim da ljudi režu i u aprilu, ali je to rizičan posao. Rizik se sastoji u tome zato što se biljka aktivira i kreće sa vegetacijom, a kada režete u tom periodu, iz porezanog lastara kreću sokovi, koji se slivaju na okca. Zakasneli mrazevi u tom periodu desetkuju vinograde.
Već godinama praktikujem početkom marta da režem vinograd, i sa te strane sam uvek spokojan! :cool:
 
Vreme početka rezidbe treba podrediti samoj površini na kojoj gazdujemo to jest treba napraviti dobru organizaciju posla. Jer nije isto rezati 1200 ha i 2-3 ha vinograda. Apsolutno se slažem sa koleginom konstatacijom oko početka rezidbe:ppozdrav:. Na velikim parcelama rezidba počinje odmah po opadanju lišća u vinogradu a upravo zbog toga da bi se sve stiglo orezati.Jer pri tako ranoj rezidbi opet se biraju tereni sa većom nadmorskom visinom jer nam je tu manja opasnost od smrzavanja, a kasnije uzeti i skrljati parcele koje su u ravnici. A da ne kažem kakav je problem sa pronalaženjem stručnih rezača al dobro to sad tema razgovora:osmeh:
 
Netreba kasno prolecno /aprilsko/ orezivanje tako glatko odbaciti.U godini sa jakom zimom posebno ako su jaki mrazevi nastupili posle kisnog perioda pozeljno je orezivati tek po bubrenju rodnih pupoljaka,tek tad se vidi koji je pupoljak prezivio mrazeve.Rezove u tom slucaju moramo tako postaviti tako da se sokovi slivaju pored/suprotno/od pupoljka.Zbog povecanog razvoja gljivica potrebno je tretirati lozu da bi se smanjio razvoj gljivica.Neslazem se sa konstataciom Zupe da se u ovom slucaju mnogo gubi pri zakasnelim mrazevima.Pupoljci kod kasne rezidbe gube sokove neophodne za otvaranje pa i za cvetanje ,zato kasne oko 10 dana za zimskom rezidbom i imaju vece sanse de ih promasi zakasneli mraz.Ja orezujem uvek februara ili marta cim vreme dozvoli osim posle ledenih zima kad orezujem u prolece.
 
Ja nemam veliki vinograd, ali režem sama(niti jedan član obitelji ne reže) pa sam počela več jučer sa rezidbom . Lucnjeve i reznike ostavljam dugačke, njih ću kasnije dok prestane opasnost mraza prikratiti na 3, odnosno na 9 do 12 pupova ovisno o sorti. Time dobijem na vremenu, jer mi masa drugog posla dolazi krajem drugog i u trećeg mjeseca..A mogu obaviti i dva zimska prskanja koja su po meni jako korisna, a najmanje otrovna (nema grožđa..heheh)
pozdrav vinogradari..i ne špotajte me kaj tak rado režem!!!
 
Posto zima nije hladna a najverovatnije nece ni biti -15/ili hladnije/ i ja cu ovih dana poceti sa orezivanjem.Da stignu rane da zarastu do pocetka vegetacije koja ce ove godine ako ovako potraje poceti dosta ranije.
 
Kolega Drotoš ako ti je zima bila jaka ne treba čekati april pa onda raditi rezidbu jer se tad ne radi rezidba nego imaš ti druge metode kao što su prognoziranje rodnosti okaca na osnovu kojih možeš utvrditi procenat izmrzlih okaca i tako odrediti dužinu rezidbe. Po pravilu rezidba se ne radi posle fenofaze suzenja odnosno kako vinogradari kažu plača vinove loze.:ppozdrav:
 
Netreba kasno prolecno /aprilsko/ orezivanje tako glatko odbaciti.U godini sa jakom zimom posebno ako su jaki mrazevi nastupili posle kisnog perioda pozeljno je orezivati tek po bubrenju rodnih pupoljaka,tek tad se vidi koji je pupoljak prezivio mrazeve.Rezove u tom slucaju moramo tako postaviti tako da se sokovi slivaju pored/suprotno/od pupoljka.Zbog povecanog razvoja gljivica potrebno je tretirati lozu da bi se smanjio razvoj gljivica.Neslazem se sa konstataciom Zupe da se u ovom slucaju mnogo gubi pri zakasnelim mrazevima.Pupoljci kod kasne rezidbe gube sokove neophodne za otvaranje pa i za cvetanje ,zato kasne oko 10 dana za zimskom rezidbom i imaju vece sanse de ih promasi zakasneli mraz.Ja orezujem uvek februara ili marta cim vreme dozvoli osim posle ledenih zima kad orezujem u prolece.

Koje više oštre zime? Šta beše to? Jedan moj veliki prijatelj, koji se predstavlja kao "zapisničar", bi ti odgovorio ovako:
"Oreži deo vinograda u februaru i zapiši! Oreži deo u aprilu i takođe zapiši! Razlika se vidi u jesen, pod uslovom da se isto radi!"

Ovo potpisujem! Nikada nisam rezao u aprilu međutim, gledao sam vinograde koji su rezani u aprilu. Takav vinograd ne rodi isto kao ovaj koji je orezan ranije! I tako je, uvek reži i dalje ili u februaru ili početkom marta!


Pozdrav!:bravo:
 
Hvala vam na savetima i ja sam protiv suzenja loze,iako su mi savetovali da uvek orezujem nakon bubrenja loze/prijatelji iz proslog masta stanovanja.U literaturi sam nasao da je i to jedan od termina.Derane zamolio bih te da mi objasnis koji je to nacin odredjivanja procenta izmrzlih pupoljaka.
 
kad su pupovi nabubrjeli, oni su vrlo osjetljivi, pogotovo kad vežeš lozu...pupovi samo frcaju..
Ne treba te brinuti toliko izmrzavanje...ako će nastati ne daj bože niske temperature u 4 mj...izmrznut će i orezan i neprezan vinograd..
Svaki pup ima sa strane još dva pupa...u koliko glavni pup smrzne ili u koliko glavni pup bude oštećen na bilo koji način...tada tjeraju suočice..ta dva pupa sa strane.
pzdrav
 
Drotoš znaš kako samim prognoziranjem rodnosti okaca dobijaš podatke o rodnosti centralnih pupoljaka zimskog okca. To ti je onaj pupoljak koji se nalazi u sredini zimskog okca i on ti je naj rodniji(to ti je isto i Marina objašnjavala). Sada kada ti loza izlazi iz perioda organskog mirovanja(a to se dešava u januaru mesecu to jest sad) i ulazi u period prinudnog mirovanja u kome može da se izazove kretanje okaca pri povoljnim temperaturnim uslovima ti možeš da ispitaš rodnost tih glavnih pupoljaka a možeš i da vidiš da li je došlo do eventualnog izmrzavanja tih glavnih pupoljaka u prvoj polovini zime. uzmeš zreo lastar i isečeš ga na reznike sa po jednim okcem i ondak svako to okce mećeš u čašice sa vodom i to sve zajedno unosiš u toplu prostoriju da izazoveš kretanje okaca. Nakon otprilike mesec dana iz svakog tog okca će ti krenuti lastarić i na njemu vidljive cvasti koje ćeš prebrojati i tako imati uvid u rodnost. Ako neka okca ne krenu to znači da su verovatno izmrzli ili ako se razvije lastarić a nema cvasti znači da je izmrzo glavni pupoljak a taj lastarić je krenuo iz pomoćnog pupoljka suočice koja je po pravilu slabije rodnosti. To isto možeš proveriti pravljenjem uzdužnih preseka zimskog okca. Da prebrojiš cvasti ili da vidiš dal je zimsko okce izmrzlo. Trudio sam se da ti objasnim najbolje što mogu:bravo:
 
Derane procitao sam sve sto sam mogao naci o vinovo lozi ovo nigde nisu opisali a predivna je stvar,divan i lak nacin da se vidi koji pupoljak nosi rod a koji ne.Ja bih samo dodao da se obelezi u kojoj casici se nalazi koji pupoljak po redu na lastaru,tako bi videli koji su pupoljci po redu rodni a koji ne.To bi pomoglo kod odredjivana vrste orezivanja.
 
Oće li neko od vas uskoro možda ulaziti u vonograd i počinjati sa rezidbom? Ili čekate da se sneg otopi al to bome skoro neće biti.
 
Ja bogami dok ne okopni ovaj sneg ne pocinjem sa orezivanjem.''Nije svaka muka doveka'' proce i ovo pa onda prvo 10-ak mesta okucnice,kad se dobro zaletim pravac vinograd.Do tad ce se malo i prosusiti bice lakse i meni i mojim pomocnicima.Jutros je bilo -26 od ovog sam strepio.
 
Biće problema ! Ko je počeo da reže ranije, strepi da mu ne izmrzne, ko čeka, strepi hoće li stići na vreme da oreže(mislim na veće površine).
Ova tehnika ispitivanja rodnosti lastara je u redu, ali malo teže primenljiva za jednogubi Guyo-v sistem rezidbe, jer tu nemamo nekog izbora.
 
Mi Bačkoj na nižim terenima smo već nagrabusili! Evo danas sam čuo loše vesti oko izmrzavanja u vinogradu kojem sam trebao početi rezati. Biće jebada i to velika, izgleda da su ostala živa okca samo ispod snega sa rezervnog kondira!
 
Zna li neko neki dobar sajt gde je objasnjena i prikazana rezidba? Ja sam kompletna neznalica po tom pitanju, a hteo bih da ove godine orezem vinograd ( malecki) samostalno.
 
Moj je vinograd prilicno "saren". Imam hamburg, slankamenku, prokupac, nesto malo afus-alija, plemenke i jedan cokot drenka.
 
Nazad
Vrh