Priprema zemljišta za sadnju vinograda

zupa100

Član
Učlanjen(a)
20 Feb 2011
Poruka
959
Lokacija
Aleksandrovac Župa
Najbolje vreme za oranje zemljišta je bilo krajem avgusta, početkom septembra, ali ova godina je zbog malih padavina menjala navike i običaje. Ljudi su čekali da padne bar jedna dobra kiša kako bi razorali parcele i spremili zemljište za prolećnu sadnju vinograda. To se nije dogodilo, tako da su ljudi ovih dana intezivno orali, nadajući se da će zima i snegovi učiniti ono što je izgubljeno.
U mojoj blizini je ovih dana bio ogroman guseničar 320 koji je poorao više parcela. Imao sam prilike lično da vidim kvalitet oranja. Dubina oranja se kretala od 70 - 90 cm. Na pojedinim mestima u dnu su se pojavljivale pukotine duboke i preko 2 metra a širine i do 10 cm. No to neće ništa smetati ako bude snegova zimus, iako su se odvaljivale grudve zemljišta prečnika i preko jednog metra.
Takva izorana parcela se ostavlja da zima obavi svoj posao, da po padavinama površina izmrzne i dovede na proleće u optimalan položaj.
 
Pošto sam dobio više poruka na ovu temu, evo da javno odgovorim, da bi svi oni koji su zainteresovani, mogli da vide.
Elem, ljudi se žale da ne mogu da obezbede za svoje manje parcele rovokopače i buldožere, tj. da će ih dovođenje jako skupo koštati. U tom smislu, trebalo bi bar obezbediti npr. jednobrazni veći plug, kao i jači traktor koji će moći sa ovakvim plugom poorati dublje nego li dvobraznim. Dubina takvog oranja ne bi morala da pređe 50-55 cm. u dubinu. Samo što optimalno vreme ističe, tako da bi trebalo odmah orati.
Takva izorana parcela se ostavi da preko zime izmrzne površina, s proleća se uravna (kada vremenske prilike dozvole) i sadnja, od sredine marta, do sredine aprila.
 
Ne razumem se mnogo a voleo bi da ponesto i naucim...yar mora tako duboko oranje,:sta: zar nije dovoljno 30/40cm.
 
Malinar, veoma je važno duboko izorati parcelu pre sadnje kalemova. Oni traže izuzetno rastresivo zemljište, da bi napredovali pravilno, da se ne bi mučili u narednih nekoliko godina. U zavisnosti od oranja i još nekih uslova, kao što su đubrenje parcele pre oranja, kasnijom sadnjom, zaštitom kalemova pri samoj sadnji (protiv moljka koji zna da unakazi mlade kalemove), konstantnim prskanjem naročito u prvoj godini i dr., zavisi i budući napredak vinograda.
Gledao sam više puta kako se ponašaju kalemovi pri oranju duboko, kao i na oranju mnogo pliće. Lastar, u zavisnosti od dubine oranja, u prvoj godini može da naraste od 20 cm. pa do 2 metra. Naravno da i ogromnu ulogu ima odabir kalemova!
E sada da odgovorim na tvoje pitanje. Naravno da može da se sade kalemovi i na toj dubini oranja ali, zar to nije veoma mukotrpan posao, kada je sam kalem dugačak pa oko 40. cm. U tom slučaju će koren kalema ići na "živicu"?!:sta:
 
Ja kada sam sadio višnju, tačnije u ljeto te godine prije sadnje, uzorao sam sa gusjaničarem (TG 130 čini mi se), koji je imao vučeni plug 1 brazgu i orao je oko 70cm.
Čovjek do mene orao sa 577 isto jednobraznim plugom, ali je u međuvremenu i kiša pala, ali nigdje nije bilo više od 45 cm dubine.
Plaćao sam 100KM (oko 50EUR) po dunumu, s tim da je u to ušlo i kultiviranje sa traktorom od IMT 560 koje je imalo funkciju ravnanja terena. Pod rigoler smo bacili đubre NPK (čini mi se 8 26 26).
 
Iskreno, malo mi je nejasno. Zašto bi neko podrivao, pa ponovo tu istu parcelu orao? Moje mišljenje je, da bi u svakom slučaju bilo bolje ići sa direktnim oranjem na veće dubine. Neško je to odradio sasvim OK, podupro je moju priču, i na tome sam mu se zahvalio.
Ovo što ću napisati, zainteresovaće i kolegu Malinara. 96-te sam radio na plantaži maline i kupine. Da ne dužim, vadi npr. malinu, sadi povrće, a kad "odmori" zemlju, ore za ponovnu sadnju maline. Orano je Džon Dirom, sa podrivačima koji su viši od mene, dubina podrivanja je bila preko metar. S jeseni je sadio malinu.
 
Pitam iz dva razloga, prvo, nisam siguran da podrivanje može potpuno zameniti oranje a podrivati na tako velike dubine je imperativ kod ozbiljnih zasada. Druga stvar je kako inkorporirati stajnjak ako ne orem? Zainteresovan sam i za zelenišno đubrenje pre sadnje pa stoga mislim da mi dupla obrada ne gine. :sta:
 
Pitam iz dva razloga, prvo, nisam siguran da podrivanje može potpuno zameniti oranje a podrivati na tako velike dubine je imperativ kod ozbiljnih zasada. Druga stvar je kako inkorporirati stajnjak ako ne orem? Zainteresovan sam i za zelenišno đubrenje pre sadnje pa stoga mislim da mi dupla obrada ne gine. :sta:

100% si u pravu kada kažeš da podrivanje ne može zameniti oranje. Tačka. Prilikom sadnje mog vinograda (važi za skoro svo voće) oranje je bilo baš te dubine, od 0.90 - 1.10 metara. Stajsko đubrivo je rastureno pre oranja. Stajnjak koji je bio na vrhu, nije mogao ići dublje od 50-ak cm, zar ne? U tom slučaju sve dolazi na svoje. Kalem, koji je i sam dugačak pa recimo 40-ak cm., došao je taman na 10-ak cm. ispod žile. E sad, ako se prebacimo na voćarske kalemove, da li je nešto od ovog gore rečenog drugačije? Svaki ozbiljniji kalem se sadi na otprilike toj dubini.
Uz sve gore rečeno, mislim da je nepotrebno raditi dupli posao. Sada, ako ti insistiraš na zelenišnom đubrenju, koju ja ne bih radio (smatram da je suvišna radnja), to ne mogu da komentarišem, možda će neko to bolje moći. :ppozdrav:
 
Potpuno se slažem sa vama.
Sve je to ok ako već ne može bolje, ali vjerujte mi da je oranje čudo.
Ovo govorim iz svog iskustva jer na parceli gdje je sada moj voćnjak bilo je mnogo kupine, troskota, i raznig drugih korova, jer to zemljište nije rađeno više od 10 godina.
Svu kupinu sam sasjekao, upalio i onda je uslijedilo oranje. Na krajevima voćnjaka gdje gusjaničar nije imao pristupa da odore, kao što bi to odradio normalni traktor pa je ostalo po nekih 2-3m da nije svaka brazda "hvatila" vjerujte mi da je tu 2-3 godine stalno nicala kupina koju sam jedva uništio totalnim herbicidima, dok na dijelu gdje je orano nije se pojavila ni jedna. I ako sam taj kraj prešizelao sa IMT 560 barem 10 puta.
Ja sada ponovo da sadim siguran sam da samo na oranju i izboru sadnica ne bi žalio.
Dobro pripremljena zemlja + kvalitetan kalem pa kad "uhvati" (tako kod nas kažu) tu nema više zime.
 
Mislim da je od organskih đubriva dovoljan stajnjak jer se organskim đubrivima popravlja struktura zemljišta odnosno zemljište se obogaćuje humusom. Mada video sam u jednom vinogradu da koriste i zeleniško đubrivo, konkretno soju(leguminoza) i onda je naravno zaoravaju u cvetanju. Samo taj vinograd se slabo đubri:off_topic: tako da to i nije neki primer uspešne proizvodnje.
 
Podrav svima!Ja sam Sladjan iz Petrovaradina.Planiram da posadim ne vise od 100 kalemova loze onako amaterski na okucnici za svoje potrebe.Posadio bih stone sorte.Polozaj je takav da moram praviti terase za redove,a obrada bi bila sa malim motokultivatorom.Mozete li da mi date neke savete i osnovna pravila pre nego sto zapocnem sadnju?Interesuje me koji bi razmak u redu i medjuredni bio optimalan,freza je od 50cm sirine.Puno pitanja odjednom,unapred hvala!
 
Znaš kako obično se prvo pravi hemijska analiza zemljišta, mada ako je u pitanju ovakav amaterski zasad onda ti preporučujem da đubrenje obaviš prilikom sadnje kalemova. Sada oko gustine sadnje optimalno rastojanje koje se primenjuje iznosi 2,70 x 1-1,20m. To ti sve zavisi od uzgojnog oblika koji ćeš formirati i od tvojih mogućnosti oko nabavke potpore to jest stubova i žica. Obično ide rastojanje 1m u redu a za medjuredno zavisi od primenjene mehanizacije u samom viogradu, al opet i tu nesmeš ići pregusto. Redovi se postavljaju u pravcu sever-jug ako je to moguće izvesti na tvojoj parceli ako nije opet ne treba se sekirati. Oko đubrenja bilo bi dobro da na svako sadno mesto bacič 5kg dobro zgorelog stajnjaka i 100g nekog kompleksnog đubriva (NPK). Ali pre svega toga pogledaj koliko si spreman da investiraš u taj vinograd jel pazi ako od njega nemaš neke finansijske dobiti onda naravno nisi lud da radiš sve školski!
 
@sladjans, što ne uslikaš to mesto gde ćeš saditi kalemove i okačiš ovde! Mnogo bi bilo lakše za odgovor, mada ti je naš DERAN to lepo objasnio
Pozz!
 
Pozdrav vinogradari :cvetic:izvinite sto upadam u temu kao s neba :sjasi:moje pitanje je : koju vrstu stajskog djubriva koristiti za vinograd - ovcije kravlje ili nema razlike :sta: :ppozdrav:
 
Pa znaš kako ima razlike. Prema sadržaju makrolelemanata(azota fosfora i kalijuma) najbolje ti je ovčije pa na drugom mestu konjsko i trećem goveđe(kravlje). :svinja: đubrivo ima najmanji sadržaj azota i fosfora od ova tri navedena.
 
@srna Može tako, kao što deran kaže. Međutim, dobro je i jedno i drugo, nema brige! Bilo koje staviš, loza će ti biti zahvalna, vratiće ti to kasnije višestruko, veruj mi. :cool:
 
Samo ga đubri i ako nađeš stajnjak samo ga bacaj i to slobodno 5-10 vagona po ha.:ppozdrav:
 
imam na raspolaganju oko 1 hektar zemljista al za mene je previse za start . pocet cu sa 10 ari prvo moram zemljiste na analizu da vidim koja sorta moze opstat . posto na toj parceli je imao moj deda vinograd . u planu je vinski podrum ove godine posto sam bratu zavrsio podrum . probacu stavit koju fotku podruma :ppozdrav:

---------- Poruka napisana u 15:06 ---------- Prethodna poruka je at 14:55 ----------

DSCF2810.JPG


---------- Poruka napisana u 15:08 ---------- Prethodna poruka je at 15:06 ----------

DSCF2612.JPG


---------- Poruka napisana u 15:09 ---------- Prethodna poruka je at 15:08 ----------

DSCF2610.JPG
DSCF2612.JPG
 
Nazad
Vrh