Izgradnja štale za ovce i koze - Sam svoj majstor

  • Začetnik teme brundalo
  • Datum pokretanja
evo i ja sam ponovo tu,jesen stize pocinju i poljo radovi a ja ujedno zvrsavam i kozarnik 14x12 metara i ujedno kraj toga objekta i malu mljekaru i ostavu za sir 14x4 sto sve cini 16x14 metara prostora.od toga su koke dobile 8 kvadrata a stala ce biti useljiva ako bog da 15.10 ove godine.projekat sam radio i 95 posto radova u mojoj reziji.naravno bilo je tu prijatelja i moja uza rodbina.slike ce biti u toku dana tj cim sin ustane
Post je spojen: [time]1285523690[/time]
_________________________________________________
na profilu sam samo postavio nekoliko slika od stale
 
markodanube je napisao(la):
zdravo narode , mozda vas zanima jedna stranica , nazalost na engleskom ali crtezi su internacionalni :) :haha: :haha:

http://www.cps.gov.on.ca/english/sh4000/index.html

Odličan link. :ppozdrav:



Tar, ovo je extra stvar, ja bih ovako kuću pravio a kamo li štalu. :D Više puta sam razgovarao sa ortakinjom iz norveške, ona studira arhitekturu u americi, skoro da niko više ne gradi kao mi Balkanci, niti ima potrebe niti je ekonomski isplativo zidati kuću da traje hiljadu godina, 1-2 generacije maksimum i kraj, ide novo vreme, novi trendovi i želje, zašto potomke ograničavati a još je X puta jevtinije od klasične gradnje.
Post je spojen: [time]1286991019[/time]
_________________________________________________
Nisam pitao važnu stvar, na koji način se sprečava truljenje slame pri ovakvoj gradnji? Nešto nisam siguran da nema dotoka kiseonika pa da ne može da truli. :sta:
Po istom principu bi se i vuna mogla koristiti za izolaciju.
 
Važno da je slama u startu što suvlja i onda nema problema. U USA u jako sauvim predelima Arizona, Novi meksiko...ove kuće se prave kao "samonoseće". To znači da se prvo prave zidovi pa ide "serklaž" od dasaka pa se na to postavlja krov, što je najjeftinije. Tamo gde su kiše cešće, kao kod nas, pravi se drveni ram koji nosi krov koji se pokrije pa se slamom radi ispuna. To je nešto skuplje. Blato sa plevom, čekinjama je vrlo čvrst malter a završni sloj je sa dodatkom kreča i krečnim premazom. Ko nije totalni EKO čistunac može za završni sloj da koristi kombinaciju blato i neki akrilik. Totalno vodoodbojno a ipak diše... Kuće su vrlo zdrave leti hladne zimi tople......
 
Je.em ja to nije to meni sigurno pa zavuku se iza lamperije u dnevnom boravku a ne u stali neka neka drvo ili blok su zakon.
 
Po meni, to ti je stvar proste matematike, koliko te košta zid od slame a koliko onaj od blokova, od razlike u ::novac:: možeš nekom da platiš da ručno vadi miševe. :haha: Sprdnja naravno. Sve se to da srediti, može i nešto da se doda u smesu za malter a posebno povedeš računa o kvalitetu mreže. Uostalom, miš ne mora da prođe kroz zid da bi ušao u kuću, tako da ti blok i ne pomaže mnogo.
 
a može jednostavno da kupi uređaj koji emituje talase koji glodare teraju od mesta na kome je uključen u struju i da reši problem glodara i ostalih kućnih napasti, msm da smo ga platili pre dve godine nešto oko 5000 RSD, u jesen je mišica znala da nam se uvuče negde u kući i napravi katastrofu, sada ih nema ni za leka... :D
 
Sretno sa pravljenjem takve stale"nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari" :ppozdrav:.
 
Tar je napisao(la):
Važno da je slama u startu što suvlja i onda nema problema. U USA u jako sauvim predelima Arizona, Novi meksiko...ove kuće se prave kao "samonoseće". To znači da se prvo prave zidovi pa ide "serklaž" od dasaka pa se na to postavlja krov, što je najjeftinije. Tamo gde su kiše cešće, kao kod nas, pravi se drveni ram koji nosi krov koji se pokrije pa se slamom radi ispuna. To je nešto skuplje. Blato sa plevom, čekinjama je vrlo čvrst malter a završni sloj je sa dodatkom kreča i krečnim premazom. Ko nije totalni EKO čistunac može za završni sloj da koristi kombinaciju blato i neki akrilik. Totalno vodoodbojno a ipak diše... Kuće su vrlo zdrave leti hladne zimi tople......

Da sam imao nesto viska para i vremena napravio bi sigurno brvnaru po tom systemu u vocnjaku pa mogao da kazem i ponesto o misevima , za sada ne mogu . Jedino sam probao da navucem eko malter na jednu balu sa strane ( rapavi deo ) sastavljen od peska slame i zute zemlje . To je bilo toliko tvrdo da kada sam kuckao po njemu bilo kao da sam kuckao po gips ploci i nije otpadalo :bravo:. Izvesno je da treba napraviti veci obod na krovu da nebi zaksnjavalo . Ima dosta toga na netu samo stavite na google " House of Straw " pa moze da se vidi ponesto vise o tome a ako ne razumete ima translate.google.com pa je i to reseno . Ako bude zdravlja i po neki dinar za tu stranu dogodine nice kucica od slame u vocnjaku .

Sto se tice krova zanimljiva je tema za takve stvari "reciprocal roof" prevesti neznam, od ovoga nema jeftinije ::namigivanje::

http://www.google.com/images?client...f-8&um=1&ie=UTF-8&source=og&sa=N&hl=en&tab=wi
 
Momci ideja o stalama radjenje na nekonvecionalni nacin.zidovi ozidani slamom su ne tako nove i kao trend su prisutne 15 -tak god.(posebno u USA- WA),same su po sebi izvrsne,brze,jeftine i funkcionalne.
Postoje mali milion varijanti oko bala slama( neke se spoljasne strane ne maltersiu blatom i varom vec se koristi samo crna terk hartija ili neka nova resenja-platna za temelje, onda hidroizalacione lepenke (kostaju oko cca 1eurm2 a su jako trajne, vazno je da se pre slaganja bale
kvalitetno tretoraju s nekoliko fungicida (sirokog spektra).
Cak postoje i slobodni zidovi,koji se ne vezu posebno,to su obicni pregradni zidovi-palete prvi red polozene na recimo 1/2 od paleta koji se ozidaju tokom jeseni i jednostavno skinu u prolece ,te se slama iskoristi za postilku -ide se na tome (u toplijim zonama) pogotovo kod ovcarnika da nema juzne strane zida -da je potpuno otvorena( ima par studija oko toga s mn pozitivnog iskustva).
Za ovce je vazno ne biti mokre od isparenja balege i mokrace ,biti suhe bez direktnog vetra u njih-ne promaja.
Veoama dobra ideja koju bi trebali primenjivati ,nista slozeno.....jeftina ,funkcionalna i brza stala-ovcarsnik,sto da ne i kravarnik,krave su polarne zivotinje i tendencija lauf staja nije slucajna...
 
"( neke se spoljasne strane ne maltersiu blatom i varom vec se koristi samo crna terk hartija ili neka nova resenja-platna za temelje, onda hidroizalacione lepenke"

Poenta je koristiti sto manje preradjivane sirovine koje su na dohvat ruke i tipicne za okolinu gradnje !
 
@telnett
reciprocal znači recipročan. U ovom slučaju to bi moglo da znači naizmenično. Na sledećoj slici se vidi suština:
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Three_stick_reciprocal_frame.JPG
Ovakav krov je OK za baštenske kućice, za vikendice, pa i za veće zgrade iz segmenata. Problem je što ne može da se koristi za štalu ( može za štalicu ).
Složićemo se da je 10 krava neki minimum ako želiš kravama da se baviš. Neki ekvivalent je 100 mlečnih koza. Pričam o poslu ne o hobiju niti o držanju koza usput uz druge stvari.
da bi gajio 100 koza po savremenim normativima treba ti 300m² neto površine. Ne računajući hranidbeni hodnik, izmuzište, deo za pripremu koncentrata....Kao što smo videli na primerima savremenih štala najracionalniji oblik je štala sa dva dugačka boksa i hr. hodnikom u sredini. Uobičajeni standard za hr. hodnik je 3 m. Kao što smo rekli za 100 koza treba 300 m² u dva boksa = 2 X 150. Ako je širina boksa 5m onda je dužina 30m a sa izmuzištem i pom prostorom 35m. Širina stale 2 X 5 + 3 = 13 m. Okvirno štala za 100 koza je 13 X 35m. Po formii po dimenzijama odgovara za najklasičniju formu krova. Raspon od 13m se premosti : zid -5m boks -stub - hr. hodnik 3m - stub- 5m box - zid.
Pravo pitanje je kako jeftino pokriti krov.
I još nešto da bi se muzlo 100 koza treba držati 130.
 
pocetkom oktobra je pocela izgradnja nove zgrade za ovce i masine
izgradnja je u toku nadamo se do zime da pokrijemo ako dozvoli vreme
bhei3c.jpg

358qako.jpg

abhuvc.jpg


zgrada je radjena od betonski elemenata 25x7.5m
 
Nazad
Vrh