Obrada vinograda

Sa cim sada da prskam vinograd u prvoj godini .
Prskao sam dva puta sa ridomil gold.
 
Bilo čim samo promjeni djelatnu tvar . Znači u Ridomilu ti je mankozeb+metalaxil sad možeš uzeti nešto sa fosetilom-aluminij+folpet + nešto za pepelnicu tipa Postalon ili Domark (to ako je pritisak bolesti velik jer je to jedna od najačih kombinacija za plamenjaču i pepelnicu koju obično koristim prije i poslije cvatnje) a ako misliš da će biti suho i toplo vrijeme bez velikih sparina i bolesti pređi na kontaktne nešto tipa Cuprablau + sumpor ili Dithan + sumpor ili antrakol + sumpor .Kombinacija ima kolko oćeš samo treba znati otprilike koliku ˝snagu˝zaštite trebaš i naravno u vinogradima u rodu treba paziti na vrijeme sazrijevanja i karencu. Za sumpor pazi na temperature jer ako je prevruće (preko 28-30 C°) zna izazvati palež lista pa špricaj ranije ujutro ili uveče. Imaš jako puno raznih sredstava za špricanje ali najbitnije ti je znati šta je u njima znači iste tvari možeš koristiti jednom ili dvaput za redom onda gledaš da ih promjeniš da se gljivično oboljenje ne ˝navikne ˝na sredstvo i razvije otpornost jedino bakar i sumpor nemaju taj problem oni se koriste preko 100 godina bez traga otpornosti gljivica ali oni su kontaktni i ne djeluju kad je zaraza već ostvarena znači moraju biti na listu preventivno tj prije uvjeta za zarazu.
 
Zahvaljujem. Polako ali sigurno hvatam stvari.
Posto nema grozdja za jelomogu stititi
I gledacu da to bude cesce na bazi bakra I sumpora.
Imam vec koncept pre cvetanja I posle cvetanja.
Jos da skontam kada I sta je bitno za sivu plesan
I bice zadovoljavajuce za ovu godinu.
 
Ona je priča za sebe . Za nju idu posebna sredstva samo neka za plamenjaču koja imaju mislim folpet u sebi imaju usputno djelovanje na sivu plijesanj tj Botritis. Ali to te ove god ne brine pošto se ona pšrica po plodu (grozdu) a toga ove god nemaš.
 
Сумпор се, пре свега, користи против пепелнице. Пепелница не продире у ткиво, живи на површини. Само њени, назовимо их, "коренчићи" улазе и сисају храњиве материје. Зато сумпор, сигурно преко сто година, успешно и лечи већ заражену лозу, није само средство превентиве.
 
Poslednja izmena:
Kad ste vec pomenuli sumpor. Ja sam ove godine redovno stitio lozu wetsulom, na listovima nema ni traga od pepelnice, ali na grozdovima koji se nalaze iznad dela gde je beton, pepelnice koliko hoces, vec su pocele da pucaju bobice, a vide se tragovi sumpora na njima, kisa ih nije sprala. Na istoj lozi, ali na delu gde nije beton nema je. Ne mogu da razumem sta se tu desava i zasto uvek oboli na tom mestu. A koristio sam i cabrio top i zato, oba su sistemici i opet nisam uspeo da zastitim. To je kardinal, koj vec pocinje da menja boju, pa se nadam da ce pucanje bobica stati.
 
Колико је мени познато за све криптогамске болести, дакле и за пепелницу, су нужни температура и влажност. Код пепелнице је пресудна температура, а не влажност. Највише јој одговара велика влажност ваздуха, не киша. Јака киша, пљусак чак зна да је спере са листова. У неким крајевима као малч у виноградима постављају камен, светли и тамни. Тамним каменом повећавају температуру у винограду, белим ваљда количину светлости. Предпостављам да бетон повећава температуру, па тако ствара боље услове за појаву болести.
Болест се преноси конидијама које разноси ветар. Пепелнице је мање у виноградима на кољу него у шпалирским. Једноставно конидије не пролете поред чокота, шпалир их заустави. Можда се исто тако лакше зауставе између бобица, него на листовима твог чокота? Или се међу бобице дубље завуку, даље од пестицида?
 
Сумпор се, пре свега, користи против пепелнице. Пепелница не продире у ткиво, живи на површини. Само њени, назовимо их, "коренчићи" улазе и сисају храњиве материје. Зато сумпор, сигурно преко сто година, успешно и лечи већ заражену лозу, није само средство превентиве.

Zahvaljujem ovo nisam ni ja znao a dobro je za znati,. Čovjek uči dok je živ .
 
Jebiga, ovde nas ima raznih djaka, neko je u osnovnoj, neko u srednjoj skoli a neko na faksu. Nisu sve lekcije za svakog djaka.
Ja bih rekao da sam izmedju 4 I 8 razreda osnovne.
Sada cu na odmor pa cu verovatno doci posle odmora , ako budem ucio, do srednje skole :)
 
Jesam, jesam. Nije imao nikakvih ni insekata ni znakove pepelnice ili plamenjace.
Isprskao sam mankozebom jer druga sredstava koja su navedena nisam imao a citao sam da na mankozebom ne moze da se postane rezistentan. Nikakav insekticid nisam stavljao.
Moracu da naucim da stavim slike pa cu prekosutra probati da stavim. Neujednacene su visine zavisno od sorte. Kolje sam pobio I vezao sam ga, nize na jedno mesto a vislje na dva mesta.
 
Radi li ko usluzno masinski zelenu rezidbu-zalamanje vinograda,i koliko naplacujete po jutru-hektaru kako god...
 
Poslednja izmena:
Verovatno je skupo jer im je dostupnija radna snaga koja za sličan novac može uraditi isti (?) posao.

Ima li bitnijih razlika izmedju mašinski i ručno orezanih vinograda?
 
Danas sam zgorelim stajnjakom podjubrio vinograd.
Pola sam zavrsio a pola je ostalo za narednu nedelju.

Imam pitanje ima li smisla da I vestacko djubrivo bacim
I kojeg bi to sastava bilo.
 
Poslednja izmena:
Naravno da ima . Stajnjak je dobar radi popravljanja rahlosti zemlje donosi dodatni humus i naravno ima potrebne elemente za gnojenje vinograda ali obično nikad u dovoljnoj količini pa je dobro dodatno pognojiti sa umjetnim. Za jesensko-zimsku gnojidbu idu ona sa većim postotkom fosfora i kalija ja obično stavljam 0-20-30 ili 7-20-30.
Ako si već dao stajnjak pola čaše od jogurta po čokotu bi ti bilo otprilike dosta.
 
Godinama imam želju da podignem manji vinograd ali ni ja ni moji nismo imali dodirnih tačaka sa vinogradarstvom tako da je taj neki "strah" odlagao moje namere... uglavnom mislim da sam sad možda spreman... (mislim)... u planu su stone sorte Muskat Hamburg i možda jedan deo belo Muskat Italija ili Afusali, površina oko 35a. Biće tu verovatno milion pitanja ali za početak razmak, obrađivao bi sa 539 i koliki bi bio minimalan razmak da može kolko-tolko komotno da se radi sa njim...
 
Nazad
Vrh