Kaktusi koji su otporni na zimu

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.332
Lokacija
Apatin
Kaktusi koji su otporni na zimu su kod nas slabo poznati, ali svakako zanimljivi. Neki od njih bez problema opstaju i na temperaturama od -32. Neke od tih vrsta takođe i lepo cvetaju, pa ću sad da prestavim neke od njih. Možda je ova tema mogla i među biljka koje sa gaje u bašti, ipak sam je smestio u saksiske biljke.

Opuntia humifusa (Eastern Prickly Pear ili Indian Fig)

opuntia_humifusa_plant_030906.jpg

Opuntia fragilis (Brittle Prickly Pear ili Little prickly pear)

IMG_2588.jpg


Opuntia engelmannii​

Tucson-snow-2007-4.jpg


Ima još nekih vrsta aloja koje mogu opstati napolu, a evo i jedne zimske idile.

Coldcac2.jpg
 
Po čemu su oni tako otporni na zimu?Da ih nisu zalivali antifrizom?Ima li kod nas da se nabave sadnice?
 
Nemam pojma kako su otporni na zimu, ali ja na -32 sasvim sigurno prestajem da funkcionišem. Koliko vidim ima ih, vidim da ih ljubitelji kaktusa dele između sebe, a nism ih viđao u prodaji.
 
Takođe uzgajam kaktuse.Imam raznih fela što bi se reklo ali za ovakve do sada nisam čuo i ne znam da ih neko ovde ima.
 
Ja gajim kaktuse,ali nažalost imam samo opotuniju humifus koja prezimi u dvorištu kod mene bez problema.
Imam i kaktusa koji mogu da izdrže par stepeni ispod nule,naravno samo na terasi i to pod uslovom da se ne zalivaju.
 
Ako bilo ko zna gde se mogu nabaviti ti kaktusi koji mogu da izdrze na -32 nek mi se javi, ja imam samo one klasicne kaktuse koji se ispod nule odma smrznu, lepo bi mi dosao neki sto nije zimogrozljiv:osmeh:
 
Poslednja izmena:
RUŠKA je u postu iznad tvoga napisala da ima opuncije koje prezime napolju, nisam siguran koliko mogu izdržati, ali mi brat kaže da su neuništive.

opuncija-poljoinfo.jpg
 
Ima!Ima:bravo:Imam ih ja.Nasa ljubav su kaktusi i sukulenti i dok naucimo postavljati slike ovde pokazacemo ih!
 
Jel zna neko kako opstaje Hvarska agava?

Doneo sam letos jednu malu, koja je bila izdanak od velike, isčupao je lagano iz one Hrvatske crvene zemlje, sa dugačkim korenom, i primila se u saksiji, narasla je baš lepo, ne znam šta dalje da radim sa njom, ako presadim u baštu da li će preživeti zimu i da li ako ne može da je presadim preko leta pa na zimu u veću saksiju?

Ovako izgleda sada a letos je bio jedan malecni smotuljak..



Ko ne zna, ovako izgleda kad procveta, jednom u 50 godina čini mi se...



Ko želi mogu mu dati izdanke kad i ako krenu da se pojavljuju.

Malo priče o agavi, od nje pravečipku u Hrvatskoj:

http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/suveniri/agava/

[h=1]AGAVA[/h]
agava-mozaik.jpg

Hvarska agava istinska je kraljica otočkoga kamena. Cvjeta samo jednom u svom stoljetnom vijeku, a tada se suši i ugiba. Upravo tada hvarski umjetnik Ivica Tomičić-Tajnikov uzima podzemni dio biljke i obrađuje ga na poseban način. U nastojanju da zadrži što prirodniju formu korijena, svaki rad postaje unikat. Tako nastaju osebujne posude, zdjele, ćupovi - jedinstveni hvarski suvenir. No najljepši dio priče o agavi onaj je o njezinoj niti. Prije stotinjak godina, naši su pomorci dopremili u Hvar jedan primjerak čipke od agave s Tenerifa. U samostanu benediktinki jedna je redovnica dugo proučavala tehniku rada. Rezultat dugoga promatranja bile su čipke, ljepše i bogatije od onih s Kanara. Postale su jedinstvene na svijetu. Radeći, redovnice poštuju zakon da se čipke ne vezu kad puše bura, jer taj vjetar nježne niti agave napinje i kida. Benediktinke na Hvaru vezu ih za juga, vlažnog vjetra umjetničkih nadahnuća. Ne postoje nacrti, već se svaka skica nalazi u mašti redovnice i razvija se u samoj izradi. Motivi su uglavnom puni sunca, cvjetni, vedri i raskošni. Čipke se ne peru i ne glačaju. Čuvaju se pod staklom.
zdjele.jpg


http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/suveniri/cipka/

[h=1]ČIPKA OD AGAVE[/h]
cipke-mozaik.jpg

Samostan benediktinki u Hvaru postoji od 1664. godine, kada su iz Raba došle u Hvar dvije redovnice da bi samostan mogao započeti svoje djelovanje. Za osnutak samostana zalagala se hvarska komuna od 1534. godine, a neki Hvarani svojim darovnicama poticali izgradnju istoga.
No najveća zasluga ide biskupu Milaniju koji je sretno priveo kraju dugogodišnje otezanje oko osnutka, te sam osobno išao u Rab i doveo redovnice u hvarski samostan sagrađen na ostavštini pjesnika Hanibala Lucića.
Godine 1836. hvarska komuna zatražila je od benediktinki da osnuje žensku pučku školu. Sestre su to prihvatile, osnovale školu i vodile punih 60 godina: 1826-1886. Te je godine naime u Hvaru osnovana državna pučka škola.
Uz prvenstveno duhovni karakter ozračja što ga samostan već stoljećima širi na ovom prostoru, danas je posebno poznat po cijelom svijetu po čipki od agave, koja se samo tu u samostanu njeguje, po tradiciji od prije 100-120 godina i prelazi iz generacije u generaciju.
Posao oko pripremanja niti vrlo je mukotrpan. Iz svježega lista izvlače se niti i prerađuju na specifičan način dok se dotjeraju za upotrebu.
[h=4]Po vrsti rada razlikujemo tri vrste čipki:[/h]
cip1.gif
Tenerifa s mreškanjem u krugu- radi se malom šivaćom iglicom i metalnom iglom za mrežu. Na tenerifi se nadovezuje mreškanje u krugu.

cip2.gif
Tenerifa - radi se malom šivaćom iglicom na kartonu

cip3.gif
vezenje tankom iglicom na mreži - na razapetoj mreži izvodi se raznim bodovima vez malom šivaćom iglom.

 
Oktopod, tek sam sad primijetila pitanje o agavi. Svoju agavu držim u tegli i obavezno je zimi unosim u kuću. Zato, ako je već nisi posadio u baštu, i nemoj, a ako jesi, prije mrazeva je opet vrati u teglu.
 
Jesam posadio, ali ću pre mrazeva da je presadim u neku veću saksiju, ne verujem da će stati u teglu :)
 
Pozdrav za sve zaljubljenike u kaktuse.Vidim da u ovoj temi niko odavno nije pisao i iskreno se nadam da nece tako i ostati :osmeh:
 
Pa kaktusi i nisu baš neko popularno ukrasno bilje, znaju da bodu. Ali za sve zaljubljenike tema je tu i za iskustva sa kaktusima koji podnose zimu i za pitanja o njima.

Evo na primer jedne vreste Opuntia aciculata


slika preuzeta sa sajta cactusfarm.eu, a na toj stranici je prikazan i ta vrsta kaktusa u cvetu
 
Najveca zabluda po internet sajtovima je da kaktusi tj sukulenti nisu zahtevne biljke. Mogu da vam stoje na radnom stolu. Tako pocinju tekstovi, navodeci da kaktus ZIMI ne trazi vode a i generalno ne mora se cesto zalivati.

Onda tekst nastavlja sa pripremom posebne zemlje koristeci perlit, posebne saksije uske a duboke, sad opet zavisno od biljke.
Zatim zimi ih moramo drzati na hladnom mestu oko 10 stepeni i sa puno svetla. Treba redovno pratiti stanje znaci ne moze na plac da se odnese.
Napadaju ih bolesti i stetocine vise nego bilo sta za sta ja znam. Tretman fungicidom kao dobar dan, neretko akaricidi fungicidi trulezi razne.

Zaključak je da kaktuse nema svako uslove da gaji i da su daleko od nezahtevnih, a racunajte da pola godine nisu sa vama vec u nekoj supi, podrumu sta vec.

Lisnati sukulenti su jos tezi za u stanu.

Ovo govorim iz licnog iskustva i nadam se da ovde ima iskusnih ako zatreba, grupe na fejsu su sve nadrnani egoisti, stavim sliku pitam sta je, kazu trulez, al krenu i da napadaju da sam ja prezalivao i slicno a ja pre par dana kupio. Sta god sam pitao ja sam kriv i teraju me iz njihove mirne luke gde kace slike koje im valjaju (slicno kao BMW forum i vlasnici istog)

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Kaktusi jesu problematični, ali je svaka vrsta uglavnom za sebe. Temu sam uglavnom pokrenuo da prikažem jedan segment kaktusa o kojima se slabo šta može naći.

Krug ljudi koji gaje kaktuse je mali, a krug onih koje zanimaju kaktusi za dvorište je još manji. Sad da su to biljke nezahtevne i lake za gajenje, broj ljudi koji ih imaju bi bio svakako mnogo veći. Sa druge strane to mnogo truda koji se uloži u biljku donosi i priličnu radost kada se vidi kvalitetan krajnji rezultat, to jeste lep i dobar kaktus.

Sad što se tiče poremećaja ega kod pojedinaca, to je svakako prisutno, lično zaobilazim takva mesta i trudim se da što manje komuniciram sa istima. Takvim ljudima nije bitno šta je tema, važno je da su super i da sve znaju. Drugim problem o tekstovima gde se sve lako radi, gaji, pokreće biznis, povećava zarada i sve leči ne želim ni da komentarišem, suzdržavam se od psovanja i pljuvanja na forumu.
 
Za gajenje kaktusa je najbitnije da li imas ili nemas uslove za zimski san.

Ako nemas e onda dolazimo do truda koji zna da bude uzaludan, ako i prezive nece cvetati jer nisu pravilno prezimili.

Ako imas uslove, trud ti se svodi na pravilnu sadnju, sastav zemlje i drenazno dno.
Ko nema srece napadnu ga bolesti i insekti a to vec jeste smaranje, prskanje saksijskog bilja to mi je stvarno nepotrebno u zivotu.

To je nesto osnovno sto "mi niko nije rekao" pa smatram potrebnim za znati.

Uslovi za pravilno prezimljavanje su prostorija u kojoj je 5 do 10 stepeni, puno svetla, provetreno tj da vazduh cirkulise. To retko ko ima.

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Nazad
Vrh