Šta koristiti za razgradnju žetvenih ostataka?

Deni

Član
Učlanjen(a)
15 Maj 2009
Poruka
1.022
Lokacija
Temerin
Interesuje me vaša iskustva šta(da li) koristite za razlaganje žetvenih ostataka na jesen ? Ja do sad koristio Ureu u količini od 70-80kg/kj a na tržistu se pojavile i mikrobiološka sredstva... http://www.bioalternativa.rs/rs_sannitregold.php šta mislite, iskustva?
 
Poslednja izmena:
Tu neka sredstva vjerovatno jako malo utiču . Sigurno utiče kolko su sitno isjeckani i kako izmješani sa zemljom a naročito količina korisnih mikroorganizama.
Ako nalazimo neraspadnute ostatke od prije 2 sezone to je siguran znak da je zemlja mrtva što se tiče nekih mikroorganizama.
Našao sam zanimljivu tvrdnju ,neznam tačno mislim na nekom stranom forumu,da prskanje totalom po žetvenim ostacima odlično utiče na razgradnju ostataka , nemaju objašnjenje zašto al kao sigurno je tako.
 
Neki profesori Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada tvrde da je glavni problem spore razgradnje zetvenih ostataka nedostatak glista u zemljistu, i kad bi bilo dovoljno glista ne bi bilo potrebe za koriscenjem nekih sredstava za razgradjnju ostataka.Tu se javlja i glavni apsurd te price jer da bi se povecao broj glista mora se preci na konzervacijsku obradu zemljista a to naravno podrazumeva potpuno izbacivanje pluga iz upotrebe i nema zatrpavanje zetvenih ostataka tako da nema posla za gliste.Biolozi tvrde da gliste deluju samo u zemljistu a ne i iznad povrsine zemljista.
 
Druže sremac88 da bi gliste bile aktivne ne moraju biti u zemljištu dovoljno je i da su ispod žetvenih ostataka a kretanje od i ka površini zemljišta je redovna pojava u aktivnosti glista. Naravno da je sa konzervacisjkom obradom aktivnost a i brojnost glista veća ali da bi se u klasičnoj, pa i u konzervaciskoj, obradi razložili žetveni ostaci najbitniji su mikroorganizmi koji ih razlažu. Da bi oni mogli da rade potreban im je azot, za život, koji uzimaju razgradnjom humusa. S toga jedini potreban sastojak koji se dodaje u zemljištu jeste oko 30 kg više azota po hektaru radi sprečavanja razgradnje humusa. Tako se podmire mikroorganizmi i ne izazove se azotna depresija kod posejanih useva. Razno razni preparati koji postoje na tržištu ubacuju sojeve bakterija koje potpomažu razlaganje i na taj način rešavaju pogubnost intenzivne obrade i paljenja žetvenih ostataka kao i njihovo neplansko uklanjanje za potrebe energenata za grejanje. Onaj ko je pre 70 godina rekao da tako više ne može da se radi, mislim na oranje raonim plugom sa plužnom daskom, sigurno nije to uradio radi štosa. Čak je 1903 godine rečeno da će intenzivna obrada onemogućiti "sposobnost nacije" (misli sa na SAD) da proizvodi hranu za svoje potrebe. Zanimljivo?
Gariša.:cool:
 
Naravno da su mukroorganizmi najbitniju sa posao razlaganja ostataka, ali ja sam samo izneo tvrdnju nekih profesora.Meni nije jasno kako gliste mogu da uticu na razgradnju zetvenih ostataka kako oni tvrde, predpostavljam da gliste uticu na povecanje humusa :sta:.Ja sam samo buduci mehanizator a ne i biolog pa mi to nije jasno.:ppozdrav:
 
U zadnje vreme se propagira u svim poljoprivrednim emisijama 50kg ureje po hektaru pred oranje. Cuo sam takodje da je dubina oranja za kukuruz preko 7cm stetna. Ako ostatke zaoremo na 30cm,ostace nam tu konzervirani ma sta im dodali da se raspadnu.
 
NE! Kako sam napisao azot hrani mikroorganizme koji ne moraju da razlažu humus kako bi došli do azota. Slavol ima mikroorganizme koji fiksiraju azot ili ga izvlače iz humusa jer se Slavol sastoji od MIKROORGANIZAMA I NJIHOVIH PRODUKATA KOJI BI TREBALO DA SADRŽE I HRANLJIVE ELEMENTE. Radio sam pre 4 godine (možda 5) analizu sadržaja mineralnog azota, onako informativno, u Slavolu i nema ništa od ovog oblika azota. Za ostali amonijačni i amidni ne znam da li ga sadrži Slavol. Slavol je mikrobiološki preparat! Nije nikakavo đubrivo!
Gariša.
 
Neki profesori Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada tvrde da je glavni problem spore razgradnje zetvenih ostataka nedostatak glista u zemljistu, i kad bi bilo dovoljno glista ne bi bilo potrebe za koriscenjem nekih sredstava za razgradjnju ostataka.Tu se javlja i glavni apsurd te price jer da bi se povecao broj glista mora se preci na konzervacijsku obradu zemljista a to naravno podrazumeva potpuno izbacivanje pluga iz upotrebe i nema zatrpavanje zetvenih ostataka tako da nema posla za gliste.Biolozi tvrde da gliste deluju samo u zemljistu a ne i iznad povrsine zemljista.

......ti profesori su sve tacno izneli, u pravu su.....

---------- Poruka napisana u 17:05 ---------- Prethodna poruka je at 16:52 ----------

Naravno da su mukroorganizmi najbitniju sa posao razlaganja ostataka, ali ja sam samo izneo tvrdnju nekih profesora.Meni nije jasno kako gliste mogu da uticu na razgradnju zetvenih ostataka kako oni tvrde, predpostavljam da gliste uticu na povecanje humusa :sta:.Ja sam samo buduci mehanizator a ne i biolog pa mi to nije jasno.:ppozdrav:

...drugar, trebao bi da znas kako gliste razgradjuju, pomocu cega-kako itd itd da bi shvatio kako probavni trakt gliste funkcionise, gliste i te kako mogu da razgrade zetvene ostatke, e sad zasto ih nema iliti zasto su gliste zastupljeni u malom broju tj. konc. po kvm na njivama-oranicama, to je vec neka druga tematika, ja samo kazem da razgradjuju SVE organsko i "pretvaraju" u humus-glistenjak (kako god nazvao produkt), mislim nemoras za to biti biolog, i ja sam elektronicar, ali posto me ta oblast strahovito interesuje, PUNO citam o tome na internetu, svaki dan se "druzim" sa glistama, tako da znam o cemu pricam.
Ima jedna cinjenica, to isto znam, na povrsini tj. zemlja koja je tretirana vestackim djubrivom bilo koje vrste-zaboravi na gliste, u toj zemlji ih neces naci.
 
siki7Kako bi onda moglo da se napravi tlo pogodno za zivot glista na nekoj vecoj povrsini . Nisi spomenuo kako se ponasaju glistoni u zemlji tretiranoj hemijom , u suvoj zemlji i oranici ?
 
95% hrane biljka uzima iz vazduha, fotosintezom, ili pomoću kvržica na korenu koje stvaraju mikroorganizmi. Da bi imali žive organizme u zemlji, zemlju ne smemo prevrtati već samo protresati, (podrivanje, tanjiranje i t.d.), takođe ne smemo unašati hemijska sredstva, uključujući hemijska đubriva, time uništavamo i organizme (gliste i dr.) i mikroorganizme.
Žetveni ostaci ostavljeni na njivi, hrane sav taj svet u zemlji, štite zemlju od suše, od erozije.
Zemlja ispod tih ostataka bude meka, vlažna.
 
@Hanza

Prvi put da se slažem sa tvojim postom (osim onih 95%).
Problem je svest i navika ljudi. Probaj da ostaviš neobrađenu njivu do proleća, tj. do setve. Ima "dobronamerni prolaznici" da utabaju zemlju da bude kao pista za avione.
 
Upravo iz razloga gazenja sam tamo gde ce redukcija da se radi presao sa gruberom na plitko 10 15 cm a rezultat cu videt u martu . Hanza pokrivac je dobra stvar ali onaj koji je dobijen od zetvenih ostataka izsusivanje samo ublazuje . Po mome i gruber smeta glistama ali bi voleo da neko ko ima iskustva kaze dali je to tacno .
 
Када је Едмунд Хилари чврсто решио да се попне на Мт.Еверест пред њим је било "сто" потешкоћа и проблема.Између осталог ,главно питање је било, како се безбедно попети и наравно сићи с планинчине.Знамо да се и попео и сишао.
Замислите само како је то изгледало тада са тада јако оскудном опремом и никаквим информацијама.
Половином 19 века у употреби су били хемијски конзерванси који су се користили за конзервирање свега и свачега .А људи су умирали ко муве од тога иако су хемичари здушно тврдили да су њихови приозводи безбедни.Тек са појавом хране конзервиране по Heinz поступку који се и данас сматра репером квалитета у конзервирању хране ,истина се појавила на видику.Из новинских чланака и кулоарских прича може се само наслутити каква је хајка била подигнута од стране хемијске инд. и трговаца да се Хајнц дискредитује.На срећу није им сасвим успело.
Замислите само шта све раде данас да би се обични људи држали у заблуди и куповали оно што производе.Ваљало то или не.Пропаганда је чудо,као и навика.Е,зато имате разум па доооооббббббрррррооооо промислите.Само ће вам се казати.
Имамо јасан,видљив,опипљив,очигледан пример једне огромне земље у којој су похлепни у трци за што већим профитом направили зло и еколошку катастрофу.Иако се одавно уочило куда све то води ни хемичари ни трговци не одустају, а изгледа да нема никог ко би им стао на пут,осим да се више не купује то што производе и да се биохемијске лабораторије држе на ланцу и строгој контроли.
Код нас је још горе,јер необавештен свет верује у свакојака чуда из реклама и само би да купи што јефтиније не водећи рачуна о штетности хемије на дужи рок.Начини обраде тла су посебна трагична прича.
Претерана употреба лемешног плуга, вештачког ђубрета и свакојаке хемије за сузбијање корова и наметника на биљкама и код нас да узима свој данак.И то ће бити све горе.По производњи пшенице по 1ха гори смо и од Намибије.Приозводња квалитетног компоста је на нивоу статистичке грешке.А не да се треба него се мора почети озбиљна производња квалитетног компоста и прећи на мало другачији вид обраде тла исхрану и заштиту биљака.
Имајте на уму да се "мале тајне великих мајстора"не налазе у новинским чланцима нити у "стручним" публикацијама..
Све остало је на Вама.
 
cekaj onda po tvom nebi trebalo da dodajemo te kolicine hraniva biljkama? mada ogledi pokazuju drugacije?pojasni nam malo?95%
 
Nazad
Vrh