Gajenje ribe u geotermalnim vodama

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
Ovo je jedan posao koji je kod nas u eksperimentalnoj fazi, a u nekim okolnim zemljama je vec zaživeo. U pitanju je gajenje ribljih vrsta koje zahtevaju tolu vodu u jezerima koja se snabdevaju vodom iz dubina, koja je u startu prirodno zagrejana. Moram potražiti gde sam o tome citao, veoma je zanimljivo. Neznam samo kako je regulisano zakonom da se dobije pravo na korišćenje jedne takve bušotine.
 
Većina bušotina je u privatnom vlasništvu (NIS) a takse vrlo visoke, ne koristimo ni postojeće kapacitete toplih i hladnih ribnjaka, zemlje u okruženju daju subvencije za ovaj oblik poljoprivredne proizvodnje a naša samo na papiru. Hemijski sastav vode iz geotermalnih izvora uglavnom ne pogoduje životu, rastu i razvoju ribljeg fonda, broj vrsta koje bi se ovako mogle uzgajati je ograničen a tržište upitno.

Vredi dobro razmisliti i zatvoriti finansijsku konstrukciju pre realizacije ovakvih ideja.

Farma kalifornijske pastrmke u danskoj koja koristi izvor tople vode (od 4:39):

 
Evo link do jednog rada na ovu temu i jedan manji citat iz tog rada ispod


GAJENJE I BOLESTI TILAPIJE I AFRIČKOG SOMA


Tilapija je vrsta riba koja je veoma tolerantna i prema neodgovarajućim vodama za
gajenje drugih riba. To znaĉi, da se može gajiti u vodama gde se druge slatkovodne ribe ne
mogu gajiti ili se teško gaje. Zahvaljujući svojoj tolerantnosti prema uslovima sredine kao što
su potrebe i nizak nivo rastvorenog kiseonika u vodi, zahtev i mala koliĉina vode u ribnjaku,
dobro podnošenje velike gustine nasada, tolerantnost prema visokom nivou pH vrednosti
vode, brza reprodukcija i rast, itd., tilapija zauzima svoje mesto na međunarodnom tržištu
kao treća najkomercijalnija riba, odmah posle šarana i lososa.

Na evropskom i drugim hladnim kontinentima, prirodno, tilapija se može gajiti u
letnjem periodu kada je temperatura vode iznad 14°C. Gajenje tropskih riba u klimatskim
uslovima Evrope moguće je na klasičnim ribnjacima samo u letnjim mesecima. Ipak, mogu
se gajiti korišćenjem geotermalne vode ...
 
Tilapija je izuzetno zahvalna vrsta za uzgoj, zahteva minimum uslova i zato se gaji u celom svetu. Pripada familiji afričkih ciklida a kažu da je meso vrlo ukusno. Som bi kod nas imao verovatno bolji plasman ali je problem kanibalizam kada se gaji u monokulturi.

fresh-tilapia.jpg
 
Ne verujem da bi i jedna od te dve vrste imala plasman kod nas značajniji, jer tradicionalno smo navikli na druge stvari. Ali bi se izvozim moglo zaraditi.

Ostaje naravno problem dobijanja izvora geotermalne vode, kao i cena za korišćenje tog izvora. To bi moglo stvoriti ozbiljnije probleme.
 
To je velik problem.

Plasman zavisi od cene, obe vrste spadaju u jeftinije proizvode pa je svetsko tržište verovatno zasićeno. Kod nas čak i zamrznuti pangasius ima prođu a to je najnekvalitetnija riba po FAO deklaraciji. Ove crvene tilapije bar liče na škarpinu. :osmeh:
 
Nedavno sma pročitao da se kod nas ne sme gajiti afrički som jer je na snazi zabrana gajenja riba koje nisu autohtone vrste. A u sklopu te priče je bila i informacija da se dosta gaji u Mađarskoj, međutim to nisam našao dodatnih informacija, pa to stoji za gajenje afričkog soma u Mađarskoj kao neprovereno.
 
Tacno je da je zabranjena proizvodnja africkog soma zato sto nije autohtona vrsta. Ovo je i spomenuto u temi Proizvodnja ribe u recirkulacionom sistemu (komentar od 29.8.2011 g.), kao i u dnevnoj stampi kada je pisano o Akvafarmi iz Coke. Ja sam licno dobio takav odgovor iz ministarstva od g-đe Miscevic.
U Mađarskoj proizvode africkog soma (Clarias Gariepinus) po mojim podacima oko 600 t/god, a u Holandiji oko 2000 t/god.
Sigurno znam da dozvolu za uzgoj africkog soma nije dobila Banja Kanjiza uz obrazlozenje da to nije autohtona vrsta. Ova banja je zbog toga i tuzila Srbiju. Nisam siguran dokle je stigao spor, direktor banje prim. dr. Agoston koji je sve ovo pokrenuo sada je vec u penziji.
Napajanje bi bilo sa geotermalnom vodom temperature 28-30^C iz bunara koji daje 400 L/min. Kvaliteta pitke vode.
Inace oni su osnovali i zajednicko preduzece sa firmom "INNOFLEX" iz
Mađarske da bi ovde proizvodili africkog soma. Predvidjena je bila proizvodnja od 200 do 220 t/god a ukupna zapremnina bazena trebala je biti 600 m3.
Za nauk nasim "strucnjacima" africki som tolerantan je na temperaturu vode u rasponu od 8 do 35 ^C, a kriticna temperatura je od 6 do 50^C sto znaci da bi tesko mogao da prezivi kod nas. O ovome ima dosta radova i cenjenog strucnjaka iz Sarvaskog instituta dr. Varadi Lasla.
 
Ja bih samo da dodam da nijedna alohtona vrsta se ne sme gajiti u Srbiji zbog mogucnosti njenog sirenja u slobodne vode, kao sto se desilo sa babuskom, pa i cverglanom. Ovo je sa jedne strane dobra odluka, ali bi je trebalo modifikovati, odnosno napraviti izuzetke... Kao sto je toni58 vec napisao, africki som ne bi mogao da prezimi kod nas, a samim tim ni da se rasiri... A ignorise se cinjenica da se gaji uveliko u Madjarskoj... Kao, ako pobegne njima u otvorene vode onda se nece rasiriti, ali zato ako pobegne nama gotov je ceo autohtoni riblji fond...

Sve je to zbog nestrucnosti kadra...
 
Nazad
Vrh