Isplativost organske proizvodnje?

tragtor

Član
Učlanjen(a)
11 Avg 2007
Poruka
20
Lokacija
Bač
Ama ljudi da vas pitam nešto, isplatili se ta organska poljoprivreda imalo.
 
pa da pravo kažem i neznam, trebalo bi da je isplativo, jer su cene tih proizvoda za oko 25 % veće od ovih ostalih. Samo je pitanje dali će se narod odlučiti za kupovinu takvih poljoprivrednih proizvoda. Koliko je meni poznato, malo ih je spremno da plate veću cenu, ali oni koji hoće zdravu hranu ne pitaju za cenu. Mada je i prizvodnja komplikovana, mani je poznato samo u vezi sa pčelarenjem, ali je tako i sa ostalim verovatno.
 
mene zanima direkto isplativost organske proizvodnje.Radim seminarski rad Biznis plan organske proizvodnje maline pa me zanima ako neko zna koje se sadnice koriste za ovakvu proizvodnju(sorte) koja je cena tih sadnica i kako uopste zapoceti organsku proizvodnju :bravo:
 
Pa započinje se odabirom zemljišta, na kojem se unazad nekoliko godina nije koristila hemija. E sada za sadnice malina neznam tačno, jer bi trebale da se kupuju sadnice koje su i proizvedene na ekološki način. To je uglavnom tako kod sadnog materijala bez obzira na vrstu, ali se normalno biraju vrste koje poseduju urođenu otpornost na neke bolesti, bar delimičnu.
 
kod nas ne postoji tržište organskih proizvoda.
ne postoji tražnja, ne postoji organizovan otkup i logično, postoji proizvodnja koja je u pelenama.
to što u svetu organic food košta u proseku 25% više od obične hrane nije značajan podatak sam po sebi, jer pretpostavljam da su i prinosi po jedinici površine manji.
kod nas je poljoprivreda generalno slabo isplativa i biće tako, sve dok se seljaci ne sete i sami preuzmu distribuciju svoje robe ili dok se konkurencija među otkupljivačima ne poveća do te mere, da se njihova "ugrađivanja" smanje.
posle otkupljivača idu prerađivači, koji su još veće ajkule od prethodnih i koji imaju kratku pamet nasleđenu iz prethodnih vremena.
njih zanima OVA i SAMO ova godina.lep primer su prerađivači suncokreta.3 godine unazada su nudili otkupnu cenu ispod svake mere i ove godine ostali bez sirovina, jer je posejano 40% manje površina u odnosu na desetogodišnji prosek.
no neki usput i uče, pa je viktorija group najavila, da otkupna cena sledeće godine neće biti ispod 300e/t.

evo nekih informacija, možda nekom zatreba

Ako hoćete da pobedite, recimo u šahu, potezi moraju biti dobro promišljeni sa razmatranjem situacije u tri-četiri naredna poteza. U poslovanju “Slovan-Progresa” u Selenči dosadašnji, važniji, potezi u su bili: Osnivanje 24. septembra 1980 godine kao građevinsko - zanatska zadruga; Od septembra 2000-te godine Slovan progres poseduje sistem kvaliteta ISO 9001:2000 a od 2003 godine i sistem zaštite životne sredine ISO 14001, sistem HACCP. Slovan progres je prva firma u zemlji certifikovana sistemom zaštite životne sredine i u oblasti proizvodnje i prerade hrane. “Slovan-Progres je formirao posebnu firmu “Zdravo-Organic” koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, prijemom, skladištenjem, čuvanjem i preradom konvencionalnih i organskih poljoprivrednih proizvoda; Sok od cvekle dobija pravo da ponese znak “Najbolje iz Vojvodine”; U septembru 2007. otvaraju novi proizvodni pogon sa hladnjačom kapaciteta 3.000 t u ULO režimu; I na kraju organizuju Međunarodni stručni simpozijum o uslovima i tehnologiji za organsku proizvodnju povrća i voća.
 
Organska proizvodnja je komercijalni naziv za nešto što se moše nazvati proizvodnja zdrave hrane. Organska je jer se ne upotrebljva hemija ni u jednom stadijumu proizvodnje. Da bi bili sigurni da je to tako uvedena su kontrolna tela SERTIFIKACIONA, a po standardima koja ona propisuju. Zašto su proizvodi skupi, zato što je procedura za sertifikaciju skupa. Kada bi imali svoje sertifikaciono telo i sa raspoloživim tehničkim i tehnološkim kadrovima pratili proceduru proizvodi nebi bili skupi. Ali sve što je tražnja veća od ponude biće i skupo. Znači proizvdimo zdravu hranu i znajmo šta radimo, kako radimo i čime radimo i proizvod će imati mogućnost da dokaže svoj kvalitet.
Organska proizvodnja se isplati, doći će vreme kada neće se moći prodati proizvod koji nema ličnu kartu proizvoda. A kada to bude bilo normalno, da nas interesuje šta jedemo, tada će ova proizvodnja imati pun kvalitet. Danas nas na ovu proizvodnju, njeno korišćenje nateraju samo dve stvari: SVEST da nam je to neophodno da bi bili zdravi, ZDRAVSTVENI kada utvrdimo da nas hrana koju unosimo uništava.
 
Potpis na gornji tekst. samo moran naglasit da te firme koje izdaju certifikate misle da su bogom dane pa nabile cijene, bogu za plakat. To je samo jedan vid koji prati skupocu ovih proizvoda, a drugi je taj sta kako neko gori rece da u nas to jos nije razvijeno. Ja se bavin ovcama i kozama i iman sve uvjete za eko-proizvodnju osim jednog, a taj je da iman problem sa zemljistem. Naime ovdi u mene niko nece da dadne zemljiste legalno u najam. svi na crno..radi poreza. I taj problem triba imati u vidu......
 
gospodo postoje i druge tvrte koje su nadležne za ovakve papire,uglavnom iz vana i kod njih nema trte mrte
 
Sto se tice prinosa iz organske proizvodnje stari stoje ovako:
Za voce nisam siguran kako je,ali kod ratarskih kultura(psenica,kukuruz),prinosi su po pravilu uvek veci!
Zasto?
Ako se zemlja nadjubri stajskim djubrivom,a kukuruz okopa ,bez upotrebe hemije,rod mora biti samo veci.Jednostavno,jer stajnjak je milion puta hranjiviji od vestackih djubriva.Ona su samo bleda zamena za prirodno hranivo koje je priroda stvorila.Covek je prinudjen da koristi "vestak" jer stajskog nema dovoljno zbog slabo razvijenog stocarstva,a i zato sto ga hemiska industrija forsira,zbog ogromnih profita.
Drugi razlog veceg prinosa je da ako imamo dve njive kukuruza potpuno iste u pogledu prisustva korova,jedna je tretirana tri puta hemikalijama,druga nije,naravno da ce vise roditi na ovoj bez hemije.Jer nemoze nesto da se truje a da brze napreduje.Svaki usev posle tretiranja hemijom,"boluje" neko vreme i miruje.I trazi vise hraniva da bi se oporavio.
To je logicno,zar ne?
Jer da nije tako,onda bi,ljudi i kad su zdravi pili lekove,primali hemoterapiju,dodavali otrov za miseve u kolace(naprimer,da bi kolac dobio lepu rozu boju),itd,da je hemija bezopasna i lekovita.
To sto strucnjaci pricaju,da pesticidi nisu opasni i neostavljaju tragove u hrani,to je zato sto su tako nauceni na fakultetima,i naravno zbog ogromnih zarada u hemiskom koncernu.
I jos nesto,ako ove godine prskamo kukuruz pesticidima,dogodine na toj njivi mora psenica bar malo manje daa rodi,(pogotovo je osetljiva na atrazin).
Ovo nije cista teorija,niti naucna fantastika,Ovo je praksa i cinjenica.Ja ovako proizvodim hranu vec dugo godina.Imam vece prinose,nedajem velike pare za hemikalije, a i sa stajnjakom se zemlja nahrani za sledece tri-cetiri godine.
Jedino nemam prijavljenu proizvodnju,ali bas me briga ja to radim zbig sebe,a i nista negubim,cak,opet dobijam vise.
Zato nemojte da vas neko laze o manjim prinosima (ovo jedino nevazi za voce i nesto od povrca).Razmislite i upotrebite logiku,ili isprobajte sami,napravite uporedne oglede.
 
@ lakarije
Možda su ti prinosi veći (mada sumnjam) ali šta je sa PRIHODOM. Rešiti korove herbicidima košta koliko i jedna dnevnica kopača (možda i manje). A koliko ih treba? Nemojmo da se zavaravamo. Da se zaradi više a uloži manje valjda bi ovi naši poljoprivrednici i radili tako. I ovako su ljudi na ivici rentabilnosti. Da postoji tržište za takve proizvode i da ih prati odgovarajuća cena onda ok.
Što se tiče voća i povrća to sa većim prinosom ZABORAVI.
Stajnjak koji se koristi u organskoj proizvodnji mora biti isto iz organske proizvodnje (ako je uopšte dozvoljen, nisam siguran) zbog lekova koji se daju stoci, zbog hormona... Đubrenje u organskoj proizvodnji se obavlja zelenišnim đubrenjem t.j. zaoravanjem međukulture ili se samo zbog toga seju određeni usevi a to košta. To da je stajnjak odličan za zemljište potpisujem, to nije sporno, ali nemože u potpunosti zameniti min. đubrivo ako hoćemo visoke prinose.
Nije organska proizvodnja samo to što ti ne koristiš pesticide i min. đubrivo. Ti ne koristiš a komšije koriste. Mora biti prostorna izolacija, udaljeno od puta, fabrika i dr. zagađivača. Nije to baš jednostavno. Ako hoćeš pravu org. proizvodnju moraš ispuniti mnogo uslova.
Da li bi hrana mogla biti zdravija t.j. manje zagađena i bez organske proizvodnje. DA. To se stručno zove "integralna proizvodnja". O tome sam negde ovde već pisao. A i to se gospodo uči na fakultetetu isto kao i organska proizvodnja. To bi trebali znati pre nego počnete da pljujete po nečemu što neznate. Šta ćeš ti od naučenog sutra da primeniš to je stvar tvoje SVESTI (kao što neko reče). Ne želim nikog da uvredim ali znam kako mnogi seljaci prskaju svoje voće i povrće. Oni znaju da se to prska ali kako, kada i čime? Tu su poprilično tanki sa znanjem i onda dobijemo proizvod pun pesticida a prodaju ga kao "nisam ga prsk'o majke mi".
Mislim da bi bilo za sve zanimljivo kad bi nam DETALJNO opisao tvoju tehnologiju proizvodnje sa kojom ostvaruješ veće prinose u organskoj nego u konvencionalnoj proizvodnji. Trebao bi to da patentiraš i da se obogatiš.
 
Druze pitaj stare ljude koliko je nekada radjala psenica,pre recimo 40 god?
Organska proizvodnja se neuci na fakultetima(koje fakultete su pohadjali zemljoradnici pre 528 godina?).Oni su svi imali "organsku" hranu!
Na fakultetima se uci primena otrova u praksi(To je dostiglo tolike razmere,da su nastale citave nauke).
Kod voca,sam rekao da su prinosi manji,logicno zbog velikog broja stetocina.
A sxto se tice vestaka i stajnjaka,o tome netreba pricati,jer Bog je stajnjak i psenicu, kukuruz stvorio pre mnogo stotina hiljada godina a vestak je nastao pre 70 ili 100!
I jos nesto,Amerikanci su par miliona hektara obradive zemlje nacinili neupotrebljivom jer su prekomernim navodnjavanjem isprali humus iz tla ili su je nacinili sterilnom zbog upotrebe hemije.Tu vise nemoze nista da rodi zbog zatrovanosti i odsustva mikroorganizama.
Ovo koliko se danas koristi hemije u poljoprivredi,oni su toliko koristili jos 50 ih godina.Zato za nas pricaju da imamo zdravu zemlju!!!!!!
 
Znaš li možda kako su pšenica i kukuruz izgledali pre tih mnogo stotina hiljada godina i koliki je bio prinos dok čovek nije počeo sa selekcijom. Koliki je bio prinos pre 528 godina? Mnogo si daleko otišao.
Vidi nije mi namera da se ova tema pretvori u našu ličnu prepisku i prepirku.
To za bolesne amerikance me nečudi ali ne govorim je o ekstremnim slučajevima. Nemoj pogrešno da me razumeš ne zalažem se ja za to da trujemo naše useve i da ih pumpamo pesticidima i da BACAMO min. đubrivo nego da korišćenje svedemo na minimum. E sad dolazimo do onog u čemu se izgleda nećemo složiti. Ti tvrdiš da je fakultet izvor sveg zla u našoj poljoprivredi. Ja tvrdim da na fakultetu čovek ako hoće može da nauči kako da uz korišćenje minimuma hemije dođe do vrhunskih rezultata. Opet tu dolazimo do SAVESTI. Ja sam gledao kako čovek koji nije ni prošao pored fakulteta danas prska povrće a sutra treba da ga bere i nosi na pijac. I ko je tu sad kriv da li ona fabrika koja je proizvela pesticid ili njegova savest ili neznanje (mada je upozoren na karencu).
Ono što ja hoću da kažem i iza čega stojim je da se visoki (kad kažem visoki mislim na tolike prinose koji će donositi profit proizvođačima) prinosi ne mogu postići bez upotrebe hemije i min. đubriva. Zar stvarno mislite da bi ljudi bacali pare na đubrivo i dr. da se mogu postići visoki prinosi i bez toga?
Sve što je o stajnjaku napisano ja potpisujem, tu nema spora. Ja sam prvi koji govori ljudima koliko je stajnjak značajan za zemljište i šta znači zaorati biljne ostatke a ne paliti ih. Ali to nije dovoljno. Bez min. đubriva se nemogu dobiti visoki prinosi koji će doneti profit. Opet i ovde spominjem, ne zalažem se je za BACANJE đubriva. Ako ga bacamo nekontrolisano i samo zato što to "tako treba" sigurno da postoji realna šansa da se zagadi i podzemna voda i reke... Danas se u nekim parcelama usled nepravilnog đubrenja nalaze čak, za biljke, toksičan nivo fosfora. Ako se u jesen baci velika količina azota on će se isprati u podzemne vode do proleća. Dupla šteta, bačene pare i zagađena priroda. Postoji analiza zemljišta pomoću koje se dođe do tačnih količina đubriva kojima se biljke trebaju prihraniti.
To da se pre 40 godina postizao isti prinos kao sada mi je u najmanju ruku neozbiljno. Prinosom pšenice od 5 t/ha se iznese oko 130 kg azota, a ako se odnosi slama sa njive još i više. U 40 t stajnjaka ima oko 200 kg azota, a od toga je biljci dostupno prve godine 40 %, dakle 80 kg. Fali 50 kg azota da bi se dobio prinos od 5 t/ha. Ako tu razliku ne dodaš nema prinosa od 5 t. Ako nema prinosa od 5 t nema ni zarade za proizvođača i kraj priče. Znam da ćeš ti sad opet izvesti neku tvoju matematiku ali to ti je to.
Kad organski proizvedena pšenica bude imala takvu cenu koja će kompenzovati pad prinosa onda Ok. Nemoj pominjati vreme kada se svaka kuća bavila poljoprivredom i sama sebi proizvodila sve što je potrebno. Danas se proizvodi za tržište.
 
@ lakarije

Koliko ti zemlje trenutno obrađuješ poštujući principe organske poljoprivrede, i koliko zaradiš otprilike ? Bilo bi zanimljivo da nam navedeš i koje proizvode gajiš, da bi se mogli orijentisati. :sta:

Ovo pitam jer iz tvojih postova vidim da ti se isplati organska proizvodnja, a to je mnogim posetiovima Poljoinfo foruma veoma interesantno.
 
NISTE RAZUMELI.
imam 10 svoje,i jos otprilike,toliko u arendu.
Nebavim se apsolutno organskom proizvodnjom,nego sto vise tezim ka njom(integralna biljna proizvodnja).
jedan podatak:Amerikanci imaju propis da mogu u soju ili kukuruz da dodaju 5 ili 10 % genetske robe i to zovu "organska"!!!!!
Proizvodim psenicu,kukuruz i pomalo raz i heljdu.Na nekim njivama pesticidi nisu korisceni od 1992god,na ostalim prekinuto kasnije.Vestacko djubre na najmanju meru(samo tamo gde par godina nije bilo stajnjaka) Setimo se da je prosle godine bila neka afera sa radioaktivnim AN-om iz Rusije(ili ukrajine).
Kad izbacimo pesticide to je vec 80 posto hrana zdravija,bez vestaka,bar jos 10.
Sejem dve godine zito pa onda jednu godinu kuruz ili heljdu.
Na taj nacin nema okopavanja kuruza,a drugi prskaju kuruze jednom ili dvaput.Dva spartanja ili najcesce jedno.Dok drugi beru,vade spremaju,ja sam zito posejao vec 1. oktobra. I naravno da ce to zito biti bolje od onog iz 25 okt.
Sigurno se neko pita zasto zito dve godine kad na njemu nema para?
Ja zito prodam bar za 50 posto skuplje(imam neku semu),a rodi bar malo vise nego tudje!Eto gde je racunica.
Ljudi nema potrebe da se raspravljamo i da se svadjamo,probajte videcete.
Nemojte da vas lazu,oni kojima hemija donosi profit(to je zajedno sa farmaceutskom, jedna od najjacih industrija).A oni dalje placaju razne strucnjake da ih reklamiraju.zato strucnjaci i teoretisu mnogo.
da je hemija bezopasna i da neskodi,kao sto agronomi pricaju,onda se u zadnjih 30,40 godina nebi karcinom povecao za nekoliko desetina puta.Kako steti coveku,tako steti i biljci.
Mene niko neplaca da ga reklamiram,pa nema potrebe da pricam ono sto nije tacno.
Probajte,videcete,a imacete jos korisnih efekata!
 
Lazo, svaka čast. :D
Toj proizvodnji sa minimalno veštačkog đubriva težim, ali je to teško ostvariti na velikim površinama. :cao:
 
@ lakarije
Pa podeli tu "šemu" sa ostalima, verujem da će biti još zainteresovanih za organsku proizvodnju. Ja se ubih objašnjavajući da se ne isplati proizvoditi organsku hranu ako je ne prodaš skuplje a ti filozofski ćutiš i mrsiš neku svoju priču a ovamo prodaješ 50 % skuplje :haha:
 
Taman dok mi krenemo da koristimo hemiju i veštak , oni polako propagiraju kopanje , špartanje i stajnjak . Pa izgleda da smo mi puno ispred njih mi to dugo godina nismo ni koristili ne zbog zdravlja nego zbog nedostatka para ! :cao:
 
Netvrdim da je isplativa jer ja imamz 50% vece cene.Vec tvrdim da prinosi mogu biti i treba da budu veci.
Nebojsa,cela sustina moje price je da ako i ti i ja imamo po dva jutra kuruza,iste cistoce od korova,ti si prskao dva puta,ja nisam(ja sam na neki drugi nacin resio korove),zasto bi sad moj kuruz rodio manje,ili tvoj vise :haha:
Tvoji otrovi ga nece nahraniti! Ili mozda gresim?
A jos imas i troskove za hemiju.
A sto se tice vestaka pa naravno da mora da se koristi ako nema stajnjaka,ali nemoze da mu dostojno parira.Uvek ce stajnjak dati vise.
 
Ako ti nije jasna priča o stajnjaku i min. đubrivu pročitaj moj post od pre par dana
 
Nazad
Vrh