Krizanja u ovcarstvu i kozarstvu

B

brundalo

Guest
Evo jedna zanimljiva tema o kojoj cu nastojat izrec svoje misljenje a i misljenje strucnjaka. Kako isti principi vaze za ovce i za koze to ce sve biti objedinjeno pod jednom temom. Mislio sam je cak stavit i pod temu krizanja sanske i burske koze ali sam odustao bas iz razloga preglednosti. Ali o tome sutra, naime crka mi je skener pa moram tipkat rucno tekst
 
toni je napisao(la):
jesan li ja krivac za otvaranje ove teme:haha::haha::haha: :zli:
JESI i to veliki. Salu na stranu. Prelistava san neku literturu i naisa na ovo. Ucinilo mi se zgodno za objavit. Ali nije mi jasna jedna stvar. Ja san sad dosa doma na obid(rucak) I svratija malo povirit. Ovdi poruka ka u prici. Gledan vrime objave... rano jutro. U vrime kad ste vi to pisali ja san debelo bija oko blaga. Krecen iz kuce u 6 ujutro. Nista mi vise nije jasno he he
 
Krizanje u ovcarstvu i kozarstvu
Genetsko poboljsavanje, odnosno poboljsavanje proizvodnih osobina u stadima ovaca i koza obicno se postize na 2 nacina: jedan je uzgoj u cistoj krvi - selekcijskim postupcima, a drugi je krizanje. Kao metoda za popravljanje bitnih proizvodnih osobina, krizanje je pozeljno sve dotle dok se provodi sukladno predvidjenom planu, u kojem su jasno definirani ciljevi koji se zele postici krizanjem.
Pod krizanjem se podrazumijeva sparivanje zenskih s muskim grlima razlicitih pasmina, za razliku od uzgoja u cistoj krvi kad su pripustene zenke i muzjaci iste pasmine.
Temeljem razlicitih iskustava, moze se sa sigurnoscu reci da je krizanje metoda od koje mozemo ocekivati:
1. Poboljsavanje proizvodnih osobina u stadu ( kad se provodi sukladno zacrtanom planu)
2. Stvaranje ogromnih problema u upravljanju stadom (kad se provodi stihijski, bez plana i jasno zacrtanih ciljeva)
Ovcari i kozari krizanja uglavnom zapocinju iz razloga sto zele isprobati i druge pasmine. Uvodjenje ovna nove pasmine i kasnije promatranje razlika u janjadi dobivenih "djelovanjem" novog ovna, moze za uzgajivaca predstavljati pravo zadovoljstvo.Medjutim, bez konkretnog plana ili programa krizanja bez dobro organizirane obnove stada (remonta) stado uskoro postaje "miks" razlicitih skupina, koje samo podsjecaju na odredjene pasmine i s kojima je unutar istog stada vrlo tesko organizirati proizvodnju.U praksi se stalno susrecemo s "sarenim stadima" jer je vlasnik zelio malo isprobati ovna/jarca ove ili one pasmine za koju je cuo "da je najbolja za proizvodnju janjadi/jaradi ili za proizvodnju mlijeka ili proizvodnju janjadi/jaradi i mlijeka". Medjutim ne postoji "najbolja pasmina". Upravo ovo treba biti nit vodilja pri planiranju krizanja. Svaka od pasmina kada govorimo o proizvodnim osobinama ima svoje "lose" i "dobre" strane, odnosno za odredjena svojstva pokazuje vrijednosti koje nas zadovoljavaju, a za odredjena bas i nije tako. Upravo zato, kada se planiraju krizanja, potrebno je dobro poznavanje genetske osnovice kojom raspolazemo, ali isto tako dobro poznavanje pasmine koja se uvodi u stado, pri cemu bi bilo dobro poznavati iskustva onih uzgajivaca koji su se upustili u tip krizanja koji zelimo.Bez plana s jasno postavljennim ciljevima krizanja, ne treba se ni upustati u krizanje.
Krizanje bi trebalo predtavljati sustavno iskoristavanje osobina i proizvodnih mogucnosti pojedinih pasmina, radi proizvodnje potomstva specificnih osobina. Krizanje se u praksi koristi radi poboljsavanja proizvodnih osobina u cijelom stadu koristeci pasmine koje se u tom pogledu dobro nadopunjuju, nastojeci zdruzivanjem genetske osnovice dviju ili vise pasmina dobiti potomstvo pozeljnih osobina, zatim radi dobivanja nove pasmine, radi uvodjenja odredjenog pozeljnog gena u odredjenu pasminu i radi ostvarivanja prednosti koje donosi heterozis koji se javlja kod krizanih grla.
Sutra Sto je heterozis
 
Pa sta je ovo niko ni ric. Svi junaci mukom zamukose..... Bili smo 200 poruka isprid traktorista a oni nas stigli.............Istina oni imaju 4 kola i puno konja, ali......

Sto je heterozis ?
Kada se krizaju dvije pasmine, obicno se ocekuje da odredjena osobina potomstva iz ovog krizanja predstavlja prosjek vrijednosti koje su ostvarivali roditelji. Medjutim, heterozis ili hibridni vigor oznacava povecanje vrijednosti koje ostvaruje potomstvo u odnosu na prosjek vrijednosti koje ostvaruju roditelji.
Krizanjem dviju vrlo razlicitih pasmina stvaraju se zivotinje koje imaju vise heterozigotnih genskih parova i manje homozigotnih cistih parova u odnosu na pasminski cistokrvne zivotinje. Ovo rezultira cinjenicom da se radjaju zivotinje koje iskazuju pozeljnije vrijednosti reproduktivnih osobina, janjad/jarad s manjim postotkom smrtnosti i drugo.Heterozis je najizrazeniji upravo za osobine koje slabo reagiraju na uzgojne metode koje se provode u cistoj krvi, npr. reproduktivne osobine, a najmanji za osobine koje dobro reagiraju pri provedbi uzgojno selekcijskih mjera, npr. osobine trupa (polovica) i osobine runa.
Heterozis se ocituje i kod janjadi/jaradi i kod odraslih grla. U nekim istrazivanjima potvrdjeno je kako je smrtnost krizane janjadi manja i do 10% u odnosu na cistokrvne. Potvrdjene su takodjer pozitivne promjene i u velicini legla i u broju odbite janjadi/jaradi krizanih ovaca i koza, a kod ovnova i jarceva heterozis se ocituje u povecanom libidu, otpornosti dugovjecnosti.
Najcesci oblik krizanja koji susrecemo danas u praksi je krizanje radi dobivanja janjadi/jaradi za klanje.
Sutra nastavak......
 
brundalo je napisao(la):
Pa sta je ovo niko ni ric. Svi junaci mukom zamukose..... Bili smo 200 poruka isprid traktorista a oni nas stigli.............Istina oni imaju 4 kola i puno konja, ali......
Steta razvodnjavati dobra izlaganja :ppozdrav:
 
prije nego nastavim sa temom evo jedan dobar rezultat krizanja u Srbiji......

Mis ovca - prva srpska mesnata rasa
Dr Milan P. Petrović
Ovčarstvo Srbije, bez obzira što poseduje prirodne resurse i tradiciju, ne zauzima povoljan položaj, naročito u pogledu produktivnosti. Osnovni razlog za ovakvo stanje je upravo loš rasni sastav ovaca koje imamo. Naime, najveći deo populacije naših ovaca čini pramenka (80%), od koje su u Srbiji najzastupljeniji sledeći sojevi: pirotski, svrljiški, sjenički; preostalih 20% čine cigaja (5%) i melezi pramenke sa inostranim rasama (15%), pre svega sa virtemberškom.
Prema statističkim pokazateljima i novijim istraživanjima, prosečna plodnost važnijih sojeva pramenke (pirotska, svrljiška i sjenička) iznosi 110%, prinos vune 1,8 kg, mlečnost 45 litara (bez mleka koje posisa jagnje), a masa tela jagnjadi je 3,9 kg na rođenju, odnosno 20 kg u uzrastu od 90 dana, tj. pred klanje. U populaciji cigaje i meleza, produktivnost je nešto povećana, ali zbog malog učešća u ukupnom broju ovaca efekti su neznatni. Ovakva proizvodnja ne može da zadovolji potrebe stanovništva za hranom i industrije za sirovinama, pa su izvozne mogućnosti, posebno jagnjećeg mesa, male.
Polazeći od takvog stanja, na Institutu za stočarstvo – Odeljenje za ovčarstvo, 1990. godine je započet rad na iznalaženju mogućnosti povećanja proizvodnje kvalitetnog jagnjećeg mesa.
Kreator ove ideje i rukovodilac projekta i čitavog posla tokom stvaranja nove rase je dr Milan P. Petrović, naučni savetnik, sa saradnicima Instituta za stočarstvo, a finasijsku podršku je obezbedilo Ministarstvo nauke Srbije i SRJ.
Mis ovca je nova i prva domaća mesnata populacija nastala kao rezultat dugogodišnjeg rada naših naučnika. Dobijena je metodom složenog kombinacijskog ukrštanja prema precizno definisanoj genetskoj proceduri, korišćenjem sledeće tri rase ovaca: pirotska pramenka, virtemberg i il de frans. Tokom 15 godina genetsko-selekcijskog rada na farmi Instituta za stočarstvo, Beograd-Zemun, kao i na farmi ovaca „Bele Vode” u Pirotu, 1997. godine su dobijeni prvi potomci nove populacije, koja se od tada umnožava i selekcioniše. Sve više se širi po Srbiji, a prvi put je izložena i na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu 2006. godine, gde je osvojila Veliku zlatnu medalju. Izlagač je bila firma „Moj San” iz Beograda – farma Belotić.
Posebno važno za mis ovcu je to da je ona deo našeg podneblja, što znači da je tokom dugog vremenskog perioda kod rasa korišćenih za stvaranje izvršena potpuna adaptacija na uslove spoljne sredine i genetska stabilnost. Drugim rečima, to je ovca kojoj spoljni uticaji ne mogu smetati kao, na primer, kod rasa koje bi uvezli iz bilo koje druge zemlje, tj. iz drugog ambijenta. Podsetimo se da je fenotip živog bića (izgled, otpornost i proizvodnja, u ovom slučaju – ovce) zbir genotipa i faktora spoljne sredine. Ono što je dobro u Nemačkoj ili Francuskoj, ne znači da će biti dobro i u Šumadiji, odnosno Srbiji.

Izgled i opis mis ovce

Mis je mesnati tip ovaca, snažne konstitucije, sa naglašenom konformacijom trupa i izuzetnim svojstvima mesa. To su izdržljive i dugovečne životinje dobro prilagođene uslovima životne sredine. Glava je fina, srednje dužine i širine. Vrat širok, mesnat i kratak. Grudi široke i duboke. Grudna kost malo istaknuta napred, te ako ovcu posmatramo sa boka, njen trup formira pravougaonik. Odlikuje se izraženim širinama, naročito u predelu sapi i butova odnosno zadnjeg dela tela, kao i velikom širinom leđa. Mišićna masa pomenutih delova trupa je naglašena, muskulatura butova zaobljena i završava u predelu skočnih zglobova. Noge srednje visine, široko i pravilno postavljene.

Ovce ove populacije su bele boje bez ikakvih fleka, obrasle belom vunom po celom telu, uključujući i noge do skočnog zgloba.

Mis ovca se može gajiti u svim krajevima naše zemlje, mada je zbog boljih uslova ishrane pretežno namenjena područjima intenzivnije poljoprivrede, u kojima može da ispolji optimum svog genetskog potencijala.

Proizvodne karakteristike mis ovce

Jagnjad se rađaju sa prosečnom masom 4–5 kg, a za mesec dana utrostručuju početnu telesnu masu. U uzrastu od 60 dana, jagnjad mis ovce dostižu vrednost mase tela od preko 20 kg, što podmladak naše domaće ovce rase pramenka ostvaruju tek mesec dana kasnije, tj. sa tri meseca. U uzrastu od 90 dana kada se u našim uslovima jagnjad prodaju, telesna masa podmlatka mis ovce iznosi od 35 do 40 kg. Već u uzrastu od 6 meseci, na prelazu iz kategorije jagnjadi u kategoriju šilježadi, masa tela beleži prosečnu vrednost od oko 50 kg. Šilježad zadržavaju sposobnost intenzivnog razvoja, tako da u uzrastu od godinu dana njihova masa tela prelazi 60 kg. Isti trend se nastavlja, pa već sa 18 meseci kada su ovce već zrela ali ne i potpuno razvijena grla, telesna masa mis ovaca iznosi preko 70 kg. Konačno, kada ovce napune 3,5 godine i kada potpuno završe svoj biološki razvoj i time dobiju status odraslih grla, prosečna masa tela ovaca iznosi 80 kg.
Mis ovce dostižu polnu zrelost već u uzrastu 6–8 meseci, što ih svrstava u red ranostasnih populacija. Međutim, kao i kod ostalih plemenitih rasa prvu oplodnju treba obaviti tek u uzrastu od 10 do 12 meseci. Takođe, ono što ovu populaciju čini pogodnom je to da se fertilni estrus javlja u toku najvećeg dela godine. To znači da se, u optimalnim uslovima gajenja (pre svega, pravilne ishrane), oplodnja i jagnjenje mogu odvijati tokom cele godine, i to sa razmakom između poslednjeg jagnjenja i nove oplodnje od 90 do 120 dana.
Mis ovca spada u red populacija veće plodnosti, tako da se u prirodnom procesu reprodukcije od 100 ojagnjenih grla dobije od 130 do 160 jagnjadi.
Ono što mis ovcu čini posebno interesantnom je ekonomičnost proizvodnje i visok kvalitet mesa. Naime, jagnjad mis populacije do uzrasta od 90 dana po kg ostvarenog prirasta troše manju količinu hrane čak i do 20%, u poređenju sa drugim rasama na našem području. Nakon klanja jagnjadi i iskoštavanja, kod mis ovce samo 17,56% čini koštano tkivo koje se, naravno, ne koristi u ishrani, dok kod većine ostalih populacija koje se gaje u našoj zemlji vrednost učešća kostiju je mnogo višlja, čak prelazi 30% (kao što je to slučaj sa virtemberg rasom). Meso mis ovce je marmorirano masnim tkivom i bogato proteinima, što ga čini veoma vrednim i ukusnim.
Mis ovca služi za intenzivnu proizvodnju mesa, tako da je trajanje laktacije samo 4 meseca, što je i razumljivo imajući na umu da servis period traje od 90 do 120 dana. Za taj period muže, ovce daju oko 70 kg mleka sa 7,07% mlečne masti. Ovi podaci nam govore da mis ovca ima sasvim dobru mlečnost, što svakako doprinosi dinamičnom razvoju podmlatka tokom perioda dojenja.
Posebno treba istaći da ukupna uginuća jagnjadi u normalnim uslovima gajenja za prva 3 meseca iznose samo 3,5%, što ukazuje na visoku vitalnost i prilagođenost nove ovce našim uslovima gajenja. Ovo nije ništa novo, s obzirom da je u genetici poznato kako se kombinacijom različitih genetskih struktura povećavaju ne samo proizvodne performanse, već i vitalnost novih sintetičkih populacija.
Veće farme gde se gaji mis ovca

Danas je u Srbiji pod kontrolom oko 1.000 grla mis ovce, smeštenih na tri veće farme ovaca:

– Farma ovaca Instituta za stočarstvo, Beograd-Zemun, gde je mis ovca i nastala;

– Farma ovaca „Moj San”, selo Belotić iza Šapca, na putu za Bogatić;

– Farma ovaca „Balkan”, Svilajnac, nalazi se na putu za Požarevac;

– Farma ovaca „Centar za poljoprivredu”, Lajkovac.
U cilju što efikasnije selekcije, ove farme imaju kooperativnu odgajivačko-selekcijsku strukturu po principu piramidalne organizacije sa centralnim nukleusom, a otvorena je i za nove buduće odgajivače mis ovce.
Dr Milan P. Petrović, naučni savetnik, Institut za stočarstvo, Beograd-Zemun
Izvor:

Euro farmer, # 11-12, Aranđelovac, 2006.

www.cenzone-europe.com


Odgajivač mis ovce

U selu Belotić, 14 km od Šapca, u bogatoj Mačvi, gospodin Zoran Vujičić osnovao je 2003. godine farmu „Moj San” sa 300 priplodnih ovaca ove rase.

U saradnji sa naukom i strukom farma je postala reproduktivni centar za proizvodnju priplodnih i tovnih grlâ... što korisno može poslužiti razvoju naprednijeg ovčarstva, na primer, u brdovitim predelima Azbukovice, Podrinja i Rađevine.

Na slici su priplodna grla sa farme „Moj San” izložena na 73. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu (maj ’06.).

Odgajivač:

- Vujičić Zoran, +381 (0)15/416-255, +381 (0) 64 29 30 672

http://www.stocarstvo.com/zootehnika/mis_ovca.htm
http://www.mojsan.co.yu/Moj San mis ovca.htm
 
Ovo ti je bio dobar fazon :haha:
bas si me lepo nasmejao,nadam se da ti nije bila namera zbijati salu na racun neupucenih Srba.
Pa ja sam tu ovcu sve tri godine do sada koliko je bila na sajmu u Novom Sadu video i ono smesno izgleda.Tekst mnogo dobro zvuci ali ovca izgleda kao neki losiji Il de france.Malo mi je cudno da ti profesori koji su stvarali tu rasu nisu razmisljali o tome da je nekoj pasmini potrebno malo vise vremena da se genetski sastav ustali.Da su rekli,kriscenjem pramenke i Il de france se dobijaju zenske linije koje su vansezonske a imaju taj neki posebni ukus pramenke, moku se dalje ukrstati sa virtembergom ili nekom drugom rasom i takva jagnjad samo idu na klanje a ne u dalji priplod.Virtemberg je kao rasa star nesto vise od 250 godina a mi tu pravimo neku rasu za 10 godina :haha:
 
Kazu da je pesimista obavesteni optimista.
Tako sam i ja naucio da budem skeptican kada su ovakve informacije u pitanju.Praksa je pokazala da je takav stav ispravan i da treba ostaviti neku vrlo malu (vise teoretsku) mogucnost da je stvarno ostvaren neki rezultat
"Projekti" tog tipa sluze da bi neka grupacija mogla lepo da zivi(dok projekat traje) i usput o trosku drzave radi privatne poslice.
:"....... a finasijsku podršku je obezbedilo Ministarstvo nauke Srbije i SRJ."
Sta moze da bude srpsko kod nekog W.berg-textel meleza? Nista. Zato se u igru ubaci neki brabonjak pramenke i to odjedanput dobije na nacionalnom znacaju. Ja licno sam ubedjen da su i tog W.berg-textel meleza iskopirali to jest da je negde iz nekog razloga pravljen takav melez.
Kakava je srpska ovca koja rezultate daje u ravnicarskim predelima? Pa nama treba ovca koja bi bila ekonomski isplativija od postojecih pramenki a da se zadrzi taj ukus ili kvalitet mesa, zovite to kako hocete. Takva srpska ovca bi trebalo da zabeli napustene pasnjake Stare i drugih planina. Srbiji definitivno ne treba ovca koja ce ka konkurise kravi u ishrani i nacinu drzanja. Kada kazem Srbiji ne treba onda ne mislim na individualne proizvodjace koji nalaze svoju racunicu u takvoj proizvodnji. Mislim da drzava treba a forsira i placa projekte u tom pravcu a ako je projekat dobar(ekonomican) proizvodjaci ce sami da se okrenu na tu stranu.
U nizu stupidnih projeka finansirana su istrazivanja domace bele koze i na to su kroz decenije "istrazivanja" otisle solidne pare a u srbiji nema ni jednog maticnog stada plemenitih mlecnih koza pri nekom od instituta koje bi bilo okosnica unapredjenja proizvodnje.Nema stanice za vestacko osemenjavanje koje je znatno jeftinije i produktivnije od uvoza vrhunskih jarceva po astronomskim cenama. Koliko ja znam kod ovaca je, zbog komplikovanije gradje reproduktivnog trakta, vestacko osemenjavanje osetno teze uspesno izvesti za razliku od koza. Medjutim i pored toga ono se u svetu intenzivno koristi bas za produkciju vrhunskog maticnog materijala. A sve vise i na vecim privatnim farmama.
 
miljko je napisao(la):
Ovo ti je bio dobar fazon :haha:
bas si me lepo nasmejao,nadam se da ti nije bila namera zbijati salu na racun neupucenih Srba.
Pa ja sam tu ovcu sve tri godine do sada koliko je bila na sajmu u Novom Sadu video i ono smesno izgleda.Tekst mnogo dobro zvuci ali ovca izgleda kao neki losiji Il de france.Malo mi je cudno da ti profesori koji su stvarali tu rasu nisu razmisljali o tome da je nekoj pasmini potrebno malo vise vremena da se genetski sastav ustali.Da su rekli,kriscenjem pramenke i Il de france se dobijaju zenske linije koje su vansezonske a imaju taj neki posebni ukus pramenke, moku se dalje ukrstati sa virtembergom ili nekom drugom rasom i takva jagnjad samo idu na klanje a ne u dalji priplod.Virtemberg je kao rasa star nesto vise od 250 godina a mi tu pravimo neku rasu za 10 godina :haha:
Pa sta ste mene jadnog "napali" :haha: ili san ja kriv ili san bogu sta skrivija he he. Salu na stranu. ja san mislija da je to uspio i gotov projekt, ali kad vi tako kazete - virujen vam. :ppozdrav:
 
Ovde po meni sigurno nema zajeba. Poznato je da je istocnofrizijska pasmina ovaca vrlo osjetljiva van maticne domovine i da postize znatno slabije rezultate. Ali Zidovi ne bi bili zidovi da i tu nisu uspili nesto napravit. Ne samo da u njih postize rezultate skoro kao u njemackoj nego su stvirili krizanca sa awassi ovcom i ovo je sigurno jedno od najuspjesnijih krizanja u cilju stvaranja nove pasmine ovaca. Da ne duljim evo par linkova. Istina tekstovi su na engleskom ali....
http://www.sheep101.info/breedsA.html
http://jds.fass.org/cgi/content/full/87/11/3690
 
Sve sto moze da prezivi u Izraelu uz malu adaptaciju bi jos bolje uspevalo u Dalmaciji. Tamo su temp. ekstremi izrazeniji.
 
Pa zato ti i govorin ako su oni u pustinji uspili uzgojit rizu nije vrag da se na Balkanu ne mogu oplemenit domace sorte ovaca :zli: :sta: :ppozdrav:
PS pardon i koza. a sta se tice te bijele koze koja se spominje bilo Hr bilo SR ona je nastala od balkanske bijele koze he he. E sad zamislite vi jeli slucajno da i u SR i HR se ne moze nac ni jedno maticno stado te zivotinje. Bogu za plakat. :zli: :zli:
 
Za ovce pramenke svi kazu da imaju odlicno meso. Pa sad dal' je otocka, svrljiska, sjenicka, pirotska.......a 100% ima neka i u CG i BiH i Ma i sve su najbolje :haha:
Salu na stranu, sta ti je stalo do te domace bele koze? Sta kod nje toliko vredi? Mozda Adaptacija? Pa vidis da ti na ostrvu uspesno gajis Alpske koze............Nije da domaca ni za sta ozbiljno osim za meliorizaciju ako je neko vec ima! I u ovo sam ubedjen.
Ma mi u Srbiji ne cuvamo ni nasu Sljivu koja je (bila) svetski brend a da cuvamo neku niskoproduktivnu kozu je bez smisla. Ok, mozda na nekom oglednom dobru sacuvati da se ne izgube geni jer ko zna mozda je otporna na rak ili tako nesto, ali u proizvodnom smislu ima mnogo boljih i kad ne uzmes u obzir najbolje.

Imam bolju ideju. Balkanska koza, 100 litara mleka 1.5 jare slaba mesnatost, veliki rogovi, jednom recju odlicna da je gajimo i pustamo u sume pa da Talijani i ostali za dobre pare love "divljac".... :haha:
Jedno 1000€ jarac, koza 500 + hotel+vodici a mogle bi i kamenjarke nesto da zarade. Ma, procvat!

Sada sam ukapirao da ove mladje generacije mozda ne znaju sta su "kamenjarke". Kamenicka ulica u Bg, ispod pijace Zeleni Venac, nekada popularno steciste (jeftinijih) nocnih dama.
 
samo cu se malo ukjucit :kisa: . u Izraelu je i nasa buša mlijecno govedo.
znate sta su napravili . dobro su hranili steonu kravu i to njeno tele nakon porioda. i dobili kravu od 250-300kg koja daje 15-20l mlika. ":":
 
Ovo nisam znao ali znam da je kvalitet mesa bolji od ovoga sto se sada gaji a to je najcesce Simentalac i njegovi mesanci. Bolji u medicinskom smislu, znaci zdraviji a po mom misljenju Busa je daleko ukusnija.
 
Ma triba te domace race sacuvat i gotovo. Makar i sa malo melioracijske krvi. Dale bi one jadne i vise ali u kakvim se uvjetima drze one su fenomen. A sta su otporne na bolesti to ove uvozne ne mogu ni zamislit. Takvom blagu dodat samo malo svjeze krvi i pobrinut mu se za dobru hranu, bilo bi i njih od 1000 litara bez problema.
A sta se tice kamenjarki :haha: :haha: koji si ti mangup he he. :bravo: ::novac::
 
Nazad
Vrh