Podrivanje zemljišta

pre tri godine sam napustio plug sem ove godine sam orao kukuruziste za zito jer me je jedna njiva nervirala i morao sam zito da posejem pa veliku kolicinu zetvenih ostataka sa mojim masinama nemogu da resim da mogu kvalitetno da posejem......
Inace samo podrivac,tanjiraca i setvospremac i na prolece nemas znacajnih problema sa zetvenim ostatcima prilikom setve a jos ako imas diskosnu sirokorednu samo teraj.........inace zito sejes u tanjirano suncokretiste........

jel prvo tanjiras strnjiste,pa posle podrivas i ostavljas tako do proleca?

- - - - - - - - - -

odlican rad.jel to case puma i koji je podrivac u pitanju?
 
Kolega Rabadzija jedno me interesuje kako izlazite na kraj sa korovima dali ste primetili da se kolicina povecala ili smanjila i dali imate vise od 2 prskanja na pimer u kukuruzu posto sam to primetio kod kolega koji taj vid obrade rade vise od 5god. i u pocetku su imali 3 obavezna prskanja u kukuruzu sada koliko mi se cini su smanjili na 2!
ja radim psenica-kukuruz-kukuruz-suncokret s tim da cu ove(2016) posle psenice uvesti POKRIVNI USEV
dakle psenica, pustim divlji sirak da izraste tretiram totalom i u kraj avgusta pocetak septembra pokrivni usev. Za pokrivni usev uzimam smesu koja nije ozima i do proleca sva izmrzne.
kukuruz na kukuruz mislim da u 2 sezone nemas drasticnih problema sa unistavanjem korova a narocito sirokolisnim.
posle toga suncokret znas i sam da je u njemu uskolisne korove lako unistavati
to bi bilo manje-vise moj plodored
Inace u kukuruzu iskljucivo radim na zeleno.
u suncokretu sirokolisne na crno uskolisne na zeleno.
Po meni jedini problem koji se pojavljuje je sledeci: posto ovaj vid obrade bolje zadrzava vlagu u prolece u povrsinskom sloju i zbog veceg prisustva zetvenih ostataka u setvenom sloju, teze se greje tj. nemozes raditi raniju setvu. U takvom "hladnijem" zemljistu i rizomski sirak krece kasnije,pa ako si ranije posejao kukuruz dolazis do tog momenta da vise nemozes uci u njivu jer ti je prerastao kukuruz a rizom tek nice......po meni je to glavni problem. Dakle po meni kasnija setva( pred kraj aprila) i rani hibridi kukuruza.
I jos jedna bitna stvar.....spremi se na sve moguce kritike od starijih generacija tvoje familije( tata,deda) jer ti je "cupava" njiva,vidi na sta ovo lici itd itd...:ppozdrav:
 
Nije puma nego magnum a podrivac je dante
img20150828155231.jpg

img20150828155252.jpg
 
Sto je najbitnije ne prevrcem humus iz dolnjih slojeva na povrsinu( sto radis sa oranjem) jer ga na taj nacin direktno gubis!!! Znaci prorahlio sam zemlju na dubinu oranja ili cak i dublje, sacuvao sam humus u zoni korena da bude dostupan biljkama i dalje a potrosio sam 1/3 goriva u odnosu na oranje.
Sta ces vise, bolje i korisnije.......:ppozdrav:
Odakle humus u dubljim slojevima ako se ne spuste zetveni ostaci u te dublje slojeve da se tu razloze i stvore humus ?
 
Najplodnija tla na svetu, a koja nisu bila obradivo zemljiste do pre neku godinu, su u Brazilu na mestima gde su posecene sume. Te sume niko nije orao, a oped su pune humusa.
O ovom postoji citav niz tekstova na netu i moze se procitati.
 
neznam za tropske šume , ali na ovakvim prostorima zemljišta koja su milionima godina bila prekrivena šumom spadaju u neplodnija zemljišta i sa manje humusa , a bogata humusom i najplodnija zemljišta su bila kroz istoriju pod travom , stepe ,savane , prerije i slično . trava trune svake godine i stvara veliku količinu bio mase a u šumi je to daleko manje iako na prvi pogled izgleda drugačije . Izvinjavam se za off.
 
Tacno, nije izrabljivao prinosom, ali zemljiste nije prevrtano pa oped po celom preseku ima humusa.
Da ne bi ovo otislo predaleko i svelo se na suceljavanje misljenja i ko je u pravu najbolje bi bilo da svako radi kako misli da je najbolje, a ja cu navijati da padne tri lepe kise u junu, julu i avgustu :ppozdrav:
 
To su devicanska zemljista,procesi stvaranja humusa od strane raznih trava traju hiljadama godina,a iznosenja prakticno NEMA. A kad mi hocemo na hektru 2 vagona nadzemnog dela kukuruza(stablo + zrno) ... nece taj humus biti vecno tu.
Po nekom mom skromnom misljenju najvise je na humus uticao plug,ALI los plug koji gotovo nista ne moze da zaore i kombajn bez secke,pa su se godinama prinosi u zrnu iznosili,a zetveni ostaci spaljivali.
 

Ovo nema veze sa podrivanjem. Gledao ovdje podrivali neke parcele poslije zetve uljane repice , navodno nagodinu za repu , fend treba 100ks po jednom "siljku" podrivaca , vuce samo 3 radna tijela , svako ima kuglu na lancu zakacenu iza siljka na vrhu , i to jedva vuce, ponegdje zaustavi traktor koji inace mili. Poslije "tog" podrivanja zemlja se podigla za 30-40cm.
 
Ovo nema veze sa podrivanjem. Gledao ovdje podrivali neke parcele poslije zetve uljane repice , navodno nagodinu za repu , fend treba 100ks po jednom "siljku" podrivaca , vuce samo 3 radna tijela , svako ima kuglu na lancu zakacenu iza siljka na vrhu , i to jedva vuce, ponegdje zaustavi traktor koji inace mili. Poslije "tog" podrivanja zemlja se podigla za 30-40cm.
Podrivanje ide na 50-60cm i razmak izmedju tela je 70cm, ovo što oni rade i sa čime je nešto nalik čizel plugovima koje Ameri odavno koriste jer su im radna tela na 30cm razmaka -,-
 
da je podrivanje dovoljno, mnoge kompanije bi prestale proizvodit plugove.
gledao sam izjavu regionalnog menadzera LEMKEN-a sa sajma u Hanoveru
Proizvode plugove ALI su presli i na proizvodnju podrivaca, teskih kultivatora,chisela i ostalih orudja za tehnologije bez prevrtanja i to u RAZNIM varijantama zavisno OD TIPA zemljista..........
Dakle proizvode ono sto se trazi na trzistu !!! :ideja:
 
Poslednja izmena:
neznam za tropske šume , ali na ovakvim prostorima zemljišta koja su milionima godina bila prekrivena šumom spadaju u neplodnija zemljišta i sa manje humusa , a bogata humusom i najplodnija zemljišta su bila kroz istoriju pod travom , stepe ,savane , prerije i slično . trava trune svake godine i stvara veliku količinu bio mase a u šumi je to daleko manje iako na prvi pogled izgleda drugačije . Izvinjavam se za off.

Ovo bih mogao da potvrdim , ovdje u ataru gdje su zadnje sume krcene, neki jos zivi pamte , zemlja je najlosija u ataru. A tamo gdje se nalaze ostaci jos iz mladjeg kamenog doba i rimskog , je najbolja zemlja u ataru, sume nije bilo vjerojatno od onda.
 
Kod nas su na losim zemljistima sume, a na dobrom zemljama je uvek bila oranica.
Zasto bi bila suma ako is plodna zemlja.
Osim ako je vreme kao sada, da se vise isplati, posumljavatj nego sejati kukuruz.:)
 
Nazad
Vrh