Mali ribnjaci

Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Dusan F je napisao(la):
U pravu ste ,
tema ide u of topic ili u mini ribnjake i bazene iza kuce .
..tačno i sam sam tome doprineo
Dusan F je napisao(la):
Kavezno gajenje ribe je vrlo ozbiljna i isplativa stvar iz vise razloga.
Ti kažeš isplativo, bilo ko može da kaže suprotno. Takve tvrdnje treba podkrepiti naučnim radovima i iskustvima.
Dusan F je napisao(la):
U kaveznom gajenju imate sve prirodno osim sto riba moze vise da jede nego u prirodi a manje da se krece a samim tim i brze se goji.
Ovo nije tačno. Kavezni uzgoj je najmanje prirodan. Mora da se daje kompletna (samim tim skuplja) hrana u peletiranom obliku za razliku od ribnjaka gde sam ribnjak proizvede deo hrane.
Dusan F je napisao(la):
Iskoriscenost hrane je 100 % .
Ovo je naravno netačno. 100% iskorišćenost jednostavno ne postoji kao praktični pojam.

Na kraju postavlja se pitanje gde postaviti kaveze?
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

@dusan F kolika je procena ukupne tezine sarana na kraju tova od onih pocetnih 96kg? koliko traje tov? i koja je cena hrane za tov?
:ppozdrav:
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Taj drugar je ubacio 96 kg mladji od 180 grama. To se obicno radi u martu kada on krece da se budi i sprema se za intezivni rast. Uzgoj traje do Sv. Nikole jer se tada proda sve i najbolja je cena . Sve posle toga ulazi u zimu i to je gubitak. ON je izlovio komade od 1200 grama i vise sto je ukupno 640 kg ribe i ako oduzmes 5 % uginuca sto je za prvi put odlicno dobije se da je prirast negde 6 puta .
Licno mislim da su napravili gresku i da su trebali uzeti vecu mladj koja moze da proguta i vece zrno hrane ali eto za pocetak je i to odlicno.
Njegov drugar je u ribnjaku dobio na kraju komade od 600 grama sto je upola manje .
Pise da su potrosili 1100 kg peletirane hrane .
Tekst koji sam postavio je orginal copy/paste .
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Dusan F je napisao(la):
Sledeca stvar je da je KGS najmanje prirodna stvar. Sve domace zivotinje gajimo u sto manjim prostorima da ne bi rasipale energiju i da bi konverzija hrane bila sto veca. Ispred kaveza se napravi vodena zavesa tako da je riba u limanu i ne trosi se za borbu protiv matice. Hrana koja se daje saranu pojede se sva , znaci nista ne pada na dno i ne truli , nista ne nosi matica a uvek dolazi sveza voda .
I na kraju 100 % iskoriscenost hrane postoji kod intezivnog uzgoja svih vrsta na planeti . Kojoj zivotinji se ostatak hrane baca pre davanja novog obroka :haha:? Ni jednoj.
I na kraju KGS dozvoljava izuzetno guste nasade po 1 m3 kakvi se ne mogu ni zamisliti na ribnjacima .
Mogu se postaviti bilo gde u vodotok gde oscilacijom vode nece ostati na suvom . U okolini Sapca i Mitrovice ih ima puno .

Ostaviću po strani stil , da se okrenemo argumentima. Trpanje što većeg broja životinja na što manji prostor je praksa napuštena u razvijenom svetu. Danas da bi mogao da imaš kravu moraš da imaš odgovarajuću površinu. Sutra ćemo i mi prepisati taj pravilnik. Kokoške će iz kaveza morati na pod ponovo, vrlo uskoro, o tome imaš potvrdu iz Slovenije i to ovde na ovom forumu. Zato što je kokoška koja ne mrda već samo kljuca i "kaki" jaja bolesna kokoška a takvo držanje je zapravo sadizam.
100% iskorišćenje hrane ne postoji ni u teoriji. Uvek postoji neki rastur. Ti si pobrkao utrošak sa iskorišćenjem. To naravno nije ništa strašno ali govori da je ceo pristup malo amaterski.

Meni se čini i da je pokušaj gaqjenja soma s tim da se sitna riba izlovljava pa daje kao hrana prilično amaterski takođe. Mislim da je profesionalan ribolov mrežama dozvoljen samo na Dunavu, Savi i jednom delu Tise. Za ovo poslednje nisam sasvim siguran ali sam siguran da je profi. lov ribe za tržiste u slatkoj vodi u 21. veku anahronizam i da će relativno skoro biti praktično onemogućen. Ali već sada su zabranjeni alati, dakle mreže sa malim okcima, kojima bi se lovila sitna riba.

Danas se zna šta je "kvalitet". Ovim izrazom naziva se prva klasa toplovodne ribe : smuđ. kečiga i som. Ovaj poslednji polako klizi iz ove prve grupe. Još jako davno kada sam se profersionalno bavio lovom ribe kafedžije su uslovljavale otkup veće količine soma tako da moram da im prodam i određenu količinu smuđa. Ovo navodim da bi video kako se ukus potrošača menja. Elita danas neće da jede ni soma a kamoli šarana. Ono što danas radi elita(ma šta to značilo), sutra će da sledi većina. Pastrmka iz hladnovodnih ribnjaka ima približnu cenu kao šaran a neuporedivo je kvalitetnija riba. Takav disparitet treba uzeti u obzir jer kao posledicu imaćemo verovatan pad cene šarana. Veliki ribnjaci sa kompletnom proizvodnjom mogu da postignu niže troskove a samim tim mogu jeftinije da prodaju.
Kada se sve uzme u obzir mislim da osim retkih izuzetaka slatkovodno kavezno gajenje toplovodnih riba, šarana pre svega, nema neku perspektivu.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Sve ste u pravu ali mi se cini da zivite 10 -20 godina unapred , sto je za Vas odlicno ali za poljoprivredu Srbije mislim da nije. Seljaka interesuje kako danas da zaradi a ne kako ce opet da ceska muda Beckom ili Turskom dvoru za 20 godina sto je i neminovno. Ta evropska bagra je 50 godina tovila pilice na 1 cm2 a sada hoce nama da prosipaju pamet da im mi izvodimo pilice u setnju , i pustamo baha pre nego sto snesu jaje a oni ce i dalje raditi isto i to izvoziti u afriku i menjati za dijamante ili u irak pod maskom hrana za naftu .
Kada sam razmisljao za KGS nisam ni mislio da izvozim nego da prodajem Beogradskim i Zemunskim ugostiteljima i tako zaradim pare jer ipak je to respektibilno trziste .
Na Dunavu , leva obala , 1 km uzvodno od Pancevackog mosta covek je na moju ideju kupio stari slep od 1000 tona nosivosti , napunio vodom i poribio saranom , Kao hranu mu baca sve sto stigne i sto pronadje.
Normalno i jos neke dodatke i NIJEDNO ZRNO HRANE NE DODIRNE DNO a da nije pojedeno . Sve prodaje u okolnih 10 restorana .
Pod iskoriscenosti hrane za mene je ono sto zivuljka proguta a ne kakva su joj creva pa da li nesto i ostane u kaki.
Ovo sam naveo jer hranjenjem ribe u ribnjacima jedan procenat hrane zavrsi na dnu i istruli.
Vasi argumenti jesu ispravni ali samo teoretski .
Pitanje za Vas
Koliko bi bilo moguce hraniti soma pilecim mesom u komadima ili mlevenim i sta mislite o tome
Pozdrav Dusan Filipovic Zemun
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Ne mogu ništa da mislim o hranjenju soma pilećim mesom jer nemam nikakve parametre. NPR kakva je konverzija kod takve hrane. U svakom slučaju to mi se čini neisplativim jer je pileće meso skupo da bi bilo hrana.. Možda je moguće koristiti otpatke klanične industrije ali tu postoje problemi konzerviranja. Hrana za taj tip grabljivica u svetu se pravi od otpadaka u preradi ribe, najčešće se dehidrira i peletira i tako može da se koristi u dužem periodu. Postoji još jedan problem koji samo nasulućujem, a to je da li je uopšte dozvoljeno koristiti meso toplokrvnih životinja kao hranu u proizvodnji bilo čega što će biti korišćeno kao hrana za ljude? Nagađam da nije dozvoljeno.

Što se tiče propisa EU koji se svakodnevno usvajaju nemam nameru da ulazim u raspravu o njihovoj opravdanosti. Za ovu temu bitno je jedino da svaki posao koji se planira mora da uzme u obzir i tu regulativu. I to ne zbog izvoza u EU već zato što je poštovanje tih propisa uslov za prodaju na domaćem tržištu.

Po mom mišljenju ne može se ući u posao uzgoja ribe radi trenutne dobiti. Treba neko vreme posvetiti proučavanju materije onda dolaze početničke greške kao kod tvog imenjaka : loš izbor mlađi, loša hrana, ukrali im mrežu...... dok se sve uigra i počne da donosi zaradu protekne dosta vode ispod mosta.

gajenje ribe u šlepu je nešto između kaveza i ribnjaka.
Kada bi ribe u ribnjaku hranio plivajućim peletima (kao što to radi tvoj imenjak) rastur bi bio isti ili još manji.

Potrošnja hrane je zbir rastura i onoga što je pojedeno.
Iskorišćenost hrane se izražava kao stepen ili indeks konverzije a to znači koliko hrane je potrebno za određeni prirast.. Npr 2 : 1 znači 2 kg hrane za 1 kg prirasta.

šlep napunjen vodom nije kavezni uzgoj. To je pre ribnjak. Kada bi bio izbušen, znači kada bi ličio na starinske tikvare onda bi bio nešto između.

Pošto si u toku mogao bi da nam daš podatke o tome koliki su troškovi bili za nabavku 96 kg mlađi od 180 gr, koliko hrana, koliko transport, koliko je računao danonoćni nadzori angažovanje oko ishrane i koliki je bruto prihod od 640 kg.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Racunaj koliko kostaju pilici. Kg oko 20-25 kuna (3 eura). Jedino muske pilice nesilice ako nades nekoga sa inkubatorom pa mu je to otpad. Som piletinu voli, znam jer sam gaa puno puta ulovio na pilece meso.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

CITAT "Zato što je kokoška koja ne mrda već samo kljuca i "kaki" jaja bolesna kokoška a takvo držanje je zapravo sadizam."

Verovatno da je tako . Dobro ..... Mi sirovi Balkanci necemo vise drzati koke na 2 cm2 nego cemo ih ceskati po guzici i kada porastu onda ce neki sadisti noz pod grlo i leti glava a to nije sadizam vec odlican rucak.
Sta predlazete dalje kako da uzgajamo bilo sta a da VI VELIKI EVROPLJANI Na kraju SADISTICKI ne zakoljete i ne zaradite pare.
Sa nestrpljenjem ocekujem odgovor da bih zapoceo pravi biznis
Unapred hvala
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Ti baš zapeo da prozivaš i da svrstavaš ljude u balkance i evropljane ??
Nisam primetio da je Tar baš neki veliki evropljanim on je brate sa Pevca :)

Čovek ti rekao šta on misli a ti radi kako ti savest nalaže...

Otišli smo u off

Valjda sam već negde ostaavio ovaj link ali ne smeta još jednom jer kad god ga se setim ja ga opet pogledam i slatko se nasmejem ljudskim glupostima..

http://www.ted.com/talks/dan_barber_how_i_fell_in_love_with_a_fish.html
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

@Dusan F

Ne postoji patriotsko gajenje riba. Ne postoje oni i mi kada je reč o nekom poslu. Posao je jednostavno dobar ili nije dobar. O tome odlučuju argumenti a ne patriotizam ili tvrdoglavost.


Tar je napisao(la):
.... Pastrmka iz hladnovodnih ribnjaka ima približnu cenu kao šaran a neuporedivo je kvalitetnija riba. Takav disparitet treba uzeti u obzir jer kao posledicu imaćemo verovatan pad cene šarana. Veliki ribnjaci sa kompletnom proizvodnjom mogu da postignu niže troskove a samim tim mogu jeftinije da prodaju.
Kada se sve uzme u obzir mislim da osim retkih izuzetaka slatkovodno kavezno gajenje toplovodnih riba, šarana pre svega, nema neku perspektivu.....
Priznajem ovde sam napravio grešku. Cena šarana već je pala. Tako kg šarana u Smederevu košta 230 dinara.

Treba pogledati link koji je postavio novii :
http://www2.hgk.hr/en/depts/agriculture/uzgoj_slatkovodne_ribe_zbornik.pdf
Tamo lepo piše da je posle 30 godina od prvih pokušaja, kavezna proizvodnja toplovodnih riba ostala na nivou eksperimenata i da nisu postignuti komercijalni rezultati. Pa se navode razlozi : pre svega skupa hrana koja mora da bude kompletna sa visokim procentima proteina, kratak period uzgoja, problemi sa nabavkom adekvatne mlađi ... i tako dalje i tako dalje.

Lepo je kada mladi ljudi sa strašću prilaze poslu. Ali ne valja kada se ostrašćeno prilazi analizi nekog posla. Strast je emotivna ( i hormonska) pojava pa zamagljuje svest tamo gde su potrebni argumenti.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Procitao sam celu temu .
Moram ici u of , da nebi otvarao novu temu
Ako iskopam rupu i izolujem je da voda nebi otisla i na dno vratim odredjenu kolicinu zemlje ,
rupa bi mogla postati ribnjak , posto nemam izvor vode od drenaze kuce bi izvukao cev do ribnjaka,
i naravno poveyao i oluke al to nije stalan dotok.
Za mesanje vode i vazduha bi koristio cirkulacionu pumpu za povrsinu ribnjaka 50 m2 ili 100m3
Pitanje dali to moze da funkcionise kako ja zamisljam i koliko bi sarana mogao da smestim tu .
Zelja mi je da imam u pocetku vise dokribnjak proradi a kasnije bi se zadovoljio sa 12 kom godisnje po 5kg plus 1 godisnje po jednog od 10 kg
Nakon vassih odgovora cu postaviti jos pitanja.
A i nemora saran moze amur tostolobik
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Čime da izoluješ?? Ako nemaš dobre gline koja može da drži vodu može skupo da te izadje.
Pogledaj malo literaturu http://www.4shared.com/account/docu...re_Designers_Manual.html?sId=6aKQpgJEgWrhGus8 da ne bi napravio samo rupu u zemlji već nešto što može da ima više funkcija i da bude isplativije. Jedan deo je o akvakulturi pa i ako ne znaš engleski ilustracije mogu da ti daju ideju na koji sve način možeš ta napraviš sistem.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Rale 83. možeš da izoluješ na više načina, meni je lično izolacija glinom malo komplikovana i nesigurna stvar ali sve zavisi od terena i sastava tla gde kopaš. Eventualno uzmi u razmatranje i najlon koji se proizvodi u te svrhe-pond liner- pa onda jedno 3cm krupnijeg šljunka po dnu. Možda je koji dinar skuplje ali ako tako uradiš šaran se sigurno neće osećati na mulj.

IMG_2068_l.jpg


Što se tiče broja riba to ti je stvar matematike, ako je zapremina 100m3 i ako ja nisam pogrešio u računanju 130-140 komada bi bilo ok, valjala bi i koja vodena biljka (u saksiji ako stavljaš najlon) i to je to. Malo konsultuj literaturu i polako, što kasnije ubaciš mlađ to bolje, voda mora da odstoji, da krene fitoplankton itd. Najbitnije je da ne žuriš.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Problem je koncepcija(sportska) ovog ribnjaka. Treba da konsultuješ literaturu da vidiš koji je uobicajen prirast šarana u ribnjaku. Na primer treba mu 4 godine da od 200 gr dostigne 5 kg.
To znači da iza svakog od 5 kg stoji(u redu) još 4 ribe različitih težina. Recimo da u prvoj godini poraste od 200 do 800 gr. Znači prosek 0.5 kg i tako dalje do 5 kg pa ispadne otprilike duplo. Dakle da bi imao jednog od 5 kg iza nnjega su još 5 kg ribe u ribnjaku. Koliki su prinosi u našim ribnjacima? 1000-2000 kg po ha. Rekordni prinosi sa vrhunskom tehnologijom su 5 tona/ha. Bez sveže vode to je nezamislivo. Znači naš prosek od 1500 kg/ha. To je 150 grama po m³ a tebi treba prostor za 120 kg + 30 kg ( kod većih šarana relativni prirast je sporiji) pa ispadne 150 kg = 1000m³ a to je 10 ari sa prosečnom dubinom od 1m.
Ovo je samo orijentaciona matematika.
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Izolacija nije problem to znam , dno bi pokrio jedan deo zemljom a 2 kamenem preko zemlje , udaco bi par panjeva (sa korenom ) da emituju prirodna stanista jedan kraj bi bio sa kontra kosinom od drveta da se nebi ostetila folija , i jos puno estetskih detalja a iskop bibio u hladovini oko 70 % obdnevnice.
Al neynam dali ce mi biti dovoljno vode iz oluka i drenaze , hoceli moci cirkulaciona pumpa (za grejanje) da obezbedi dovoljno kolicinu kiseonika za u vodi za ribe . One filtere cu detaljno da proucim,
i sta mi jos treba za ribnjak od aparata.
Saransku mladj znam gde mogu naci (prosek 200g komad) a linjaka ima u Busurskom jezeru.
I interesujeme podvrsta sarana crvene boje video sam ih davno u Becu na sembronu :ppozdrav:
Post je spojen: [time]1289843269[/time]
_________________________________________________
Gdde su 50m2 tu su i 100m2 al voda mebrine , a nebi trosio puno elektricne energije na odrzavanje ribnjaka (vode) osvetljenje pumpe filteri
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Ja kapiram da bi Rale hteo jedan manji hobi ribnjak, ništa preterano ozbiljno ali neka me ispravi ako grešim.

Prijatelju, za pumpu nisam siguran ali ako imaš kakav kompresor za vazduh onda idi na raspršivač, ako ne, onda probaj da nabaviš ili napraviš onaj "pedolino" aerator što sam ranije postavio ili ubaci 1 ili više onih komplet fontana, ovako nešto:
attachment.php


Za crvenog ne znam ali ako nije ukrasni KOI onda nađi sliku da vidimo o čemu je reč. :ppozdrav:
 
Odg: Kavezno gajenje šarana i soma

Da naravno hobi ribnjak , i kao estetski deralj baste , moze i stocic za jutarnju kafu itd
Neki koriste cirkulacione pumpe za fontane, ako uz ribnjak dodam fontanu i 2-3 kaskade to ce biti :D
estetika i efekat a ta pumpa trosi 85w na sat
Taj crveni saran jeste ukrasan al je tad bio oko kilogram i boja je izmedju crvene i narandjaste
 
Nazad
Vrh