Mali ribnjaci

Bazen za navodnjavanje u kome ce biti pustena riba, samo se ceka da se postavi HDPE folija i da se napuni voda.

DSC_0222.jpg
 
Iz busotine, oko 40m dubine. Koliko vidim ta voda ima malo kiseonika pa cu nekako smisliti da je obogacujem (padace sa visine). Da li mogu da posadim neko plutajuce biljke i da li zna neko koje su najbolje?
 
Za plutajuće biljke baš i ne znam koje su kod nas zastupljene, ja mislim i da što ima onih koje imaju listove i cvetove na površini da su sve povezane stabljikama sa zemljom na dnu.
 
Od biljaka mozes drezgu koju imas svugde po jezerima i barama koja ne mora da se ukorenjuje vec samo bacis blizu obale.A plutajucu imas socivicu lat Lemna minor koja je izvor proteina za ciprinide.Ubaci tolstolobike da ti ciste mulj,alge....Napred....
 
Bazen je napunjen pre nekoliko dana. Jel zna neko gde se moze kupiti mladj i da li moze da se salje brzom postom nekako?


IMG_20160521_144009_0.jpg


Photo0054.jpg
 
Evo jedan video kako možete sklopiti jeftin solarni aeracioni sistem za obogaćivanje vode kiseonikom, ovaj solarni sistem je pogodan za mala vrtna jezerca a kada bi se radio sa jačom opremom onda bi mogao opsluživati i veće ribnjake.


Solarni aerator:






@ V.Milan

Ja sam pre pokušavao kupiti riblju mlađ i niko nije hteo prodati manju količinu od 50 kg a i ne šalje niko preko brze poste 100%.
Ovo tvoje jezerce može i da posluži kao bazen :osmeh:.
 
Za mlađ se raspitaj kod ribolovačkog društva, oni bi trebali da znaju ko najbliže vama prodaje mlađ, a trebalo bi da u jedan ćošak nabacaš vrbine grane(ne od topole jer je otrovna!) da tu ribama bude bar malo prirodno.
 
Kod mene prošle godine bio masovni pomor ribe i za dva dana mi uginula sva riba..
Ove godine sam pred mrest ubacio crvenperke i nekoliko cverglana i obe vrste ribe su se izmrestile a ono što mi je bilo najčudnije da imam u ribnjaku puno ovogodišnje mlađi babuške i nije mi jasno kako jer nijedna babuška nije preživela prošlogodišnji pomor, tad je uginula i sva mlađ.

Evo kako izgleda kod mene ovogodišnji mrest cverglana.

 
Pozdav i ovde. :cao:

Gledajući kod jednog komše ribnjak ( baru 7x7m ) u kojoj gaji i peca deveriku, a pošto imam uslove da u okviru kućnog placa napravim konkretnije jezerce, tražeći informacije po net-u naiđoh i na ovu temu.

E sad'.. i pored toga što se imalo dosta toga korisnog naučiti, nisam izvukao tačnu sliku o tome, kolika je max šaranska populacija po m3 ribnjaka, a da isti bude samo-održiv ( pod tim ne mislim da ne moram da hranim ili leti ne ubacujem svežu vodu ), dakle da ne moram da praznim, izmuljavam, vadim ribu u zimovnik ( cenim da je par rupa u dnu koje silaze na ~3m, ok za prezimljavanje)...?
Sutra ću da slikam mesto na kojem bi formirao baru, pa kačim... i hvala unapred.
:riba:
 
To kolika je gustina gajenja šarana je širok pojam, koji zavisi od uslova držanja. U ovom slučaju to znači zavisi od kvaliteta i količine vode koju možemo šaranu (ili bilo kojoj drugoj ribi) da obezbedimo.

Da bi se lakše odlučio koliko ribe možeš da nasadiš, daću ti primer. Šaran se gaji do krajnje gustine od 0,1 kg/1m3 (klasični ribnjaci) do preko 100 kg/1m3 vode (u RAS-u). Ako ti 0,1 kg/1m3 zvuči jako malo, i ja se slažem. Ali pomnoži 100 m x 100 m sa 1,35 m (neka prosečna dubina šaranskog jezera za gajenje) i dobićeš 13.500 m3 zapremine vode na 1 ha jezera za gajenje. Sad pomnoži tu cifru sa 0,1 kg/1m3 i dobićeš 1.350 kg konzumnog šarana po 1 ha (recimo to je oko 540 komada šarana prosečne mase 2,5 kg). Sad već ne zvuči malo. To je neka prosečna neproblematična krajnja biomasa ribe po 1 ha jezera koje se ne osvežava vodom (ne dopunjuje, osim ono što ispari, a često ni to). Na većini ribnjaka u Vojvodini to je neka standardna praksa, i recimo ako imaš ribnjak površine 200 ha, ti bi trebao da proizvedeš negde oko 200-250-300 t ribe po sezoni.

E sad pošto ti praviš jezero bez mnogo intervencija, dodavanja vode, moj ti je savet da za početak računaš gustinu ribe po ovim normama, a vremenom možda malo da povećaš broj riba u jezeru, ako se stare dobro prilagode. Po meni bilo koju vrstu da ubacuješ, računaj 0,1 kg ribe/1m3 vode. Ali to je krajnja biomasa.
 
Dobio sam ppost od Bojan87, pa uz njegov pristanak, objavljujem njegovo pitanje i dajem odgovor, da i drugi pročitaju, jer mislim da je zanimljivo.

Bojan87 02.03.2017.

Postovani Danko,
Nov sam na forumu, a obracam Vam se direktno zato sto vidim da ste strucnjak u oblasti ribarstva. Zamolio bih vas za nekoliko saveta. Pre par dana sam iskopao vodozahvat dimenzija 20x17x4m, otprilike malo vise od 1000m3, prevashodno je namenjen za zaliv maline. Zemlja je cista ilovaca, ali sam planirao da stavim obicnu foliju za svaki slucaj jer se zemlja na brani jos nije slegla. Vodozahvat bi se napajao sa vodom iz cetiri povrsinska bunara i kisnicom koja bi mogla da se skuplja sa makadamskog puta koji je posut soderom i ima nekih 250 m sliva. Pored toga postoji i gradska voda. Ne znam tacno kojom se brzinom pune bunari koji ukupno imaju oko 40m3 vode kada su maximalno puni, zato sto pumpe postavljam tek za par dana, bunari vaze za jake a iz dva bunara se nekad voda koristila za pice. Jedno od pitanja je da li da stavljam foliju, jer citajuci rad PROJEKT: MODELI ZAJEDNIČKOG UZGOJA PATAKA i RIBA, i gledajuci snimke o akvaponiji dosao sam na ideju da to poribim saranom i nabavim patke koje bi zivele pored "ribnjaka" a njihov izmet djubrio vodu, a kada je sezona vodu bih koristio za zaliv. Sve to se nalazi pored kuce u kojoj i zivim. Da li je to izvodljivo i sta vi mislite o tome? Da li postoji opasnost od bolesti koje bi se iz ribnjaka prenele na biljku? Koliku bi vi kolicinu ribe i koje preporučili? Izvinjavam se zbog nepotpunih podataka o vodi i opsirnosti ali morao sam sad da Vas kontaktiram da ne bih napravio neku gresku u startu. Unapred hvala. pozdrav

Odgovor: mislim da je izvodljivo, to mu dođe jedan jednostavan otvoreni akvaponijskom sistem. Jedino sa sigurnošću ne znam, pošto nisam botaničar, da li se mogu preneti neki patogeni na određenu biljnu kulturu, ali mislim da ne bi. Jer akvaponijski sistemi već uveliko postoje i nisam čuo za taj problem. Ipak o tome bi mogao neko od forumaša da još nešto napiše, ako ima neke informacije. Koju ribu nasaditi zavisi, ali ja ne bih šarana (i ako ga svi volimo), jer mislim da bi odrasli primerci mogli vremenom da potkopaju obalu u potrazi za hranom. Ali to je neko moje mišljenje, ti sam odluči. Ono što bih ja nasadio u tu vodu su: bodorka, crvenperka, deverika, linjak, a može i babuška. Možda neki amur, ako se vodeno bilje otme kontroli. Ono što ne bih nasadio su grabljivci: štuka i som. Takođe ni cverglana, tolstolobika, sunčanicu i klena. A ono što bih nasadio od grabljivica su: malo više bandara (grgeča) i eventualno neki smuđ. A evo i zašto. Pre svega u takvom jednom malom ograničenom vodenom ekosistemu, ne možeš imati po mom mišljenju više od 0,1 kg/m3 krajnje riblje biomase, jer može lako doći do pojave neke bolesti i zatim masovnog uginuća. To preračunato na tvojih 1000 m3 iznosi oko 100 kg biomase. Ta riba ako se adaptira, a to je vrlo verovatno, počeće da se nekontrolisano mresti. Pojaviće se velika količina mlađi, koja u početku neće praviti problem svojim prisustvom, ali kako vreme odmiče, ona će da raste i drastično će uvećati svoju biomasu. Tu će se pojaviti problem, koji nećeš moći da iskontrolišeš. Zato nije loše imati jato bandara koji će efikasno tamaniti tu mlađ, a neće moći napadati odrasle primerke ribe i time ćeš održavati pod kontrolom divlji mrest. Vremenom možeš da pecaš krupnije bandare, koji su jako ukusni i kvalitetni (ma najbolji su - bolji od brancina, smuđa i orade) i time regulišeš njihovu brojnost. A po neki ubačen smuđ će diskretno jesti zakržljale i bolesne primerke odraslih riba (čistač). Štuka i som bi vrlo brzo potamanili svu ribu, a onda bi se međusobno tamanili, a misim da ti to nije cilj. Tolstolobik se hrani fito i zooplanktonom i time oduzima hranu drugim ribama, tako da nije poželjan u ovom slučaju. Cverglan se nekontrolisano mresti, nema prirodne neprijatelje, na dnu vrlo brzo iscrpi hranjive resurse i zbog toga je zakržljao i neupotrebljiv za ishranu (i ako je vrlo ukusan). Bojane87, uglavnom sam ti rekao ono najvažnije što sam mislio, a ako te još nešto zanima slobodno pitaj. Pozz
 
1 ha klasičnog šaranskog ribnjaka ima zapreminu oko 15.000m3 (100m x 100m x oko 1,5m). Iz njega se maksimalno vadi oko 2t konzumne ribe. To mu dođe oko 0,13 kg/ha. Neka se nekim čudom izvadi i 5t ribe, to je 0,33kg/ha. U kavezima se može držati oko 30kg/ha, ako je obezbeđena kvalitetna izmena vode u i oko kaveza.

Ako želite da samo držite šarana, više radi hobija i ukrasa i pomalo hranite, u iskopanu rupu (moram tako da je nazovem) ubacite nešto ribe, bacite malo hrane povremeno (dnevno šaku pšenice ili kukuruza) i to je to. Ne morate obezbeđivati nikakav dotok vode, aeraciju i sl. Ali ako želite u takvu rupu da ubacite recimo 5kg ribe/m3, onda ste sebe i tu ribu osudili na agoniju. Ne verujete, probajte....

Da bi postigli veliku gustinu, a time i proizvodnju ribe, morate obezbediti ribi mnogo više od iskopane rupe. Morate obezbediti bazen koji ne gubi vodu, zatim da imate dotok sveže-kvalitetne vode koji se može regulisati, da imate preliv viška vode i odvodni kanal za tu vodu, kao i vodu kad se jezero ispušta, da možete u jesen totalno da ispraznite jezero, pokupite ribu, izbacite višak mulja sa dna, zasušite i zakrečite dno jezera. Morate da obezbedite aeratore (ima više tipova), morate da obezbedite kvalitetnu, biološki punovrednu hranu za šarana (ima više domaćih fabrika), sam kukuruz ili pšenica nisu dovoljni (zbog velike gustine brzo se iscrpi prirodna hrana u vodi). Kad to sve obezbedite, nasađujete sa kvalitetnom mlađi (genetski tkz. 1.klasa), nikako sa škartom, jer ćete hraniti ribu koja će za 30-50% sporije rasti uz isti utrošak hrane i na kraju imaćete gubitak.

Nakon toga, treba izračunati max. količinu ribe koju možete dobiti na kraju sezone. Namerno kažem dobiti, a ne proizvesti, jer ribu prvo treba sačuvati od raznih štetočina (čaplje, vidre, vidre na 2 noge, itd.) i od bolesti. Proizvodnja = razni gubici + izlovljeno

Namerno ne kažem koja je to količina ribe po m3, jer to zavisi od vode koja treba da dotiče u bazen, jezero. Daću vam na brzinu moj primer. Imam betonski bazen sa dotokom sveže, hladne vode (ventil 1 col) i prelivom, dimenzije 55m x 8,5m x 0,7m (oko 333 m3). To je 45.deo zapremine od 1ha klasičnog šaranskog ribnjaka. Hranio sam specijalnom smesom i dobio na kraju sezone oko 650kg šarana. To mu dođe oko 2kg/m3. A preračunato na 1 ha ispadne oko 29t/1ha. Mislim da sam ladno mogao da imam i 1 tonu šarana u tom bazenu, i da se ne bi ništa desilo (bolest, uginuće,...). To bi bilo 45t/1ha. Ali da li je realno i moguće imati 1ha i na njemu proizvesti 45t/1ha. To ne znam..... Nisam imao mogućnost da probam. Samo znam da je kod mene realno imati 1t šarana na 333 m3. Ako vas bude zanimalo nakačiću par slika tog bazena i prilikom izlova.
Jel inas neki savet za mene, ja hocu da kopam ribnjak polako ove i sledece godine, imacu ukupno 100 metara duzine a na pocetku oko 25 metara sirine a na kraju oko 45 metara sirine, mislio sam da iskopam 3 ribnjaka po 50 metara duzine i nekih 10 metara sirine sa 2 metra dubine.
 
Jel inas neki savet za mene, ja hocu da kopam ribnjak polako ove i sledece godine, imacu ukupno 100 metara duzine a na pocetku oko 25 metara sirine a na kraju oko 45 metara sirine, mislio sam da iskopam 3 ribnjaka po 50 metara duzine i nekih 10 metara sirine sa 2 metra dubine.

Evo da se javim sa malim zakašnjenjem. Da li imam savet za tebe. Naravno, prvo nemoj da žuriš sa odlukama, pošto mi ovo tvoje što si izneo liči na ozbiljniju proizvodnju.

U stvari, trebalo bi jedan period honorarno da angažuješ stručno lice (ali sa stvarnim radnim iskustvom na ribnjacima) koje bi izašlo na teren, sagledalo konfiguraciju terena i prikupili relevantne neophodne podatke i zajedno sa tobom izvršilo prvo preliminarnu procenu mogućnosti izgradnje i procenu kapaciteta proizvodnje.

Tek ako taj prvi korak dobije pozitivnu ocenu, onda se pristupa daljim istražnim radovima, projektovanju (idejni i glavni projekat), dobijanju dozvole za izgradnju i samoj izgradnji, dobijanju dozvole za rad i pristupanju samom procesu proizvodnje. Za taj posao naravno možeš jednim delom angažovati mene ili nekog tehnologa sa sličnim radnim iskustvom..
 
Evo da se javim sa malim zakašnjenjem. Da li imam savet za tebe. Naravno, prvo nemoj da žuriš sa odlukama, pošto mi ovo tvoje što si izneo liči na ozbiljniju proizvodnju.

U stvari, trebalo bi jedan period honorarno da angažuješ stručno lice (ali sa stvarnim radnim iskustvom na ribnjacima) koje bi izašlo na teren, sagledalo konfiguraciju terena i prikupili relevantne neophodne podatke i zajedno sa tobom izvršilo prvo preliminarnu procenu mogućnosti izgradnje i procenu kapaciteta proizvodnje.

Tek ako taj prvi korak dobije pozitivnu ocenu, onda se pristupa daljim istražnim radovima, projektovanju (idejni i glavni projekat), dobijanju dozvole za izgradnju i samoj izgradnji, dobijanju dozvole za rad i pristupanju samom procesu proizvodnje. Za taj posao naravno možeš jednim delom angažovati mene ili nekog tehnologa sa sličnim radnim iskustvom..
Ok, nije sporno da se nadje
Evo da se javim sa malim zakašnjenjem. Da li imam savet za tebe. Naravno, prvo nemoj da žuriš sa odlukama, pošto mi ovo tvoje što si izneo liči na ozbiljniju proizvodnju.

U stvari, trebalo bi jedan period honorarno da angažuješ stručno lice (ali sa stvarnim radnim iskustvom na ribnjacima) koje bi izašlo na teren, sagledalo konfiguraciju terena i prikupili relevantne neophodne podatke i zajedno sa tobom izvršilo prvo preliminarnu procenu mogućnosti izgradnje i procenu kapaciteta proizvodnje.

Tek ako taj prvi korak dobije pozitivnu ocenu, onda se pristupa daljim istražnim radovima, projektovanju (idejni i glavni projekat), dobijanju dozvole za izgradnju i samoj izgradnji, dobijanju dozvole za rad i pristupanju samom procesu proizvodnje. Za taj posao naravno možeš jednim delom angažovati mene ili nekog tehnologa sa sličnim radnim iskustvom..
Nije sporno, gde vi zivite? Ja sam iz okoline Sapca. Planirao sam vec u prvoj polovini Novembra da iskopam prvi bazen i da odradim djubrenje i dezinfekciju bazena a pocetkom marta ili maja da ubacim mladj ili maticu pa da da nastavim sa kopanjem ostala dva.
 
Nazad
Vrh