Mali ribnjaci

Pa sledece godine cu raditi tako da mi nece biti problem da ga uradim tako da nebude odmah strmo. Nemam izvor al bi probusio kod cev pa ubacivao pumpom vodu jer je to kod mene u placu. Sad ne znam koliko cesto treba da se dodaje i ispusta voda. Pa ubaci cu jos nesto sa saranom, videcu sta. A reci mi koliko bi trebao da ubacim mladji i koju tezinu. I naprimer lupam ako bi izvadio 20 kom, kad opet treba da dodam mladj da bi imao opet da izlovim tih 20 kom.
 
Koliko treba vode da se doda - to je malo širok pojam i zavisi od konkretne situacije. Vodu dodaješ prvo da bi napunio ribnjak, ako ti podzemne vode nisu dovoljne. Zatim dodaješ da održiš postignuti nivo-vodostaj. Zatim, ako imaš visoku gustinu, to je sledeći razlog zbog kojeg je poželjno ubacivanje sveže vode. I na kraju, vodu možeš dodavati u letnjim mesecima da sniziš i održavaš temperaturu vode jezera na optimalnom nivou (recimo oko 22-28°C), tj. da sprečiš pregrevanje vode, koja ima nepovoljan uticaj na ribu (kao i mi što koristimo klima uređaje u julu/avgustu, logično...).

Opet kolika je to količina sveže vode, zavisi koje su potrebe, koja je zapremina jezera, koja je temperatura vode koja dotiče, itd. Bunarska voda je hladnija od jezerske (npr. od 12-18°C), pa nije poželjno dodavati količinu koja može drastično oboriti temperaturu vode u jezeru na recimo ispod 20°C, pa time nepovoljno utiče na aktivnost ribe. Moraš dozirati dotok vode i u pravom momentu obustaviti. Isto tako moraš zbog toga imati odliv, tako da višak vode može neometano da otiče u neki potok, rečicu ili kanal.

Što se tiče ribe, po meni najbolje je da nasađuješ u kasnu jesen ili rano proleće sitnije, odrasle primerke. Odeš u ribarnicu i kupiš po želji 20-30 komada živih, neoštećenih, sitnijih šarana. Do jeseni oni će da nabace još malo masu i onda ih izlovljavaš. Nemoj kupovati mlađ, jer ćeš se načekati par godina. A osim toga, vrlo je verovatno da će se ti šarani mrestiti, pa se nemoj iznenaditi ako ti se pojavi mlađ.
 
Imam izvor u selu, i iskopano jezerce povrsine 11m sa 5m i dubine 2.5m, planiram da prosirim sledece godine, bar za duplo. Ubacio sam malo babuske i 6-7 sarancica. Imam problema sa vodenom lecom prekrila mi celu povrsinu jezerceta, zanima me kako je mogu unistiti, ja je vadim meredovom, ali se veoma brzo siri, za par dana prekrije celu povrsinu jezerceta. Drugo pitanje je, da li sarancici mogu da uspeju tu posto temperatura vode ne prelazi 17-18 stepeni leti, a zimi nikad ne ledi, babuska je tu godinama pa znam da joj ne smeta, ali nisam siguran za sarancice?
 
Šaran, a i babuška mogu sasvim lepo da žive na tim tvojim temperaturama, ali im je nešto niži metabolizam, pa time i probavljivost ugljenohidratnih hraniva (tj. žitarica). Ta činjenica nije mnogo važna kad se radi o malim ribnjacima, ali da je u pitanju veliki, komercijalni ribnjak, veliko bi pitanje bilo da li bi u tom slučaju proizvodnja bila rentabilna (zbog slabe konverzije, naravno).

Moje je mišljenje, da obavezno proširiš jezero, jer ti je dosta duboko i dugačko u odnosu na širinu, pa se nedovoljno zagreva, te ne možeš da postigneš višu, idealnu temperaturu za šarana (tj. 22-28°C). Isto tako, ako ti je izvor vode hladan, a dotiče u jezero, moguće da ti i ono utiče na nižu temperature vode leti (zato probaj da smanjiš dotok, ako možeš). Ali u svakom slučaju, nije opasno ako ti i pored svega ostane ta temperatura. Šaran će normalno da živi, jedino neće imati optimalan tempo rasta.

Sočivica se burno razvija leti, u zatvorenim, barskim vodama, koje su bogate organskom materijom. Probaj da nabaviš 1-2 amura oko 1kg, pa posmatraj. Oni bi trebali da jedu sočivicu. Nemoj previše amura da staviš, jer kad pojedu sočivicu, počeće da gladuju i preći će na ishranu žitarica koju bacaš šaranu i babuški. Doći će do konkurencije u ishrani, a možda bi to i želio. U svakom slučaju, amur za 1kg prirasta troši duplo više žitarica nego šaran.

I pošalji neku sliku da vidimo… :osmeh:
 
Poslednja izmena:
Ova leca se kod mene i zimi siri :osmeh:. Slikacu pa cu vam poslati slike, tesko da ce se voda tu zagrejati, 20-30 metara odatle mi je bunarcic odakle leti pijemo vodu, on je dubok svega 2m, napolju 40 stepeni a flasa sa vodom zamagljena :cool:, probacu sa amurom, mada lece ima previse, zanima me jos samo jedno, da li smeta veliki broj kornjaca i zmija kojih ima u jezercetu, dok nisam ubacio ribe nije bilo ni jednog ni drugog? Hvala na savetima :ppozdrav:
 
Moje je mišljenje da ako amur pojede svu sočivicu još pre zime, onda ne bi trebalo da se na zimu širi, jer je neće ni biti. Logično, zar ne… :osmeh:

Dalje, ako povećeš površinu jezera, a istovremeno malo smanjiš dotok hladne, izvorske vode, vodena masa u jezeru će se više zagrejati. Opet logično, zar ne…

Kornjače, čaplje i vodene zmije sigurno u svom jelovniku imaju na meniju ribu. Veliki broj kornjača, zmija i čaplji u jezeru može, a i ne mora da smeta. Sve zavisi kako gledaš na njihovo prisustvo. Ako želiš nekakav vodeni vrt da imaš, naravno da ćeš da ih ostaviš na miru. Ali, ako ne želiš da ti prave štetu, moraš na neškodljiv način da ih ukloniš. Znači, nemoj ih ubijati, već ih hvataj i odnesi negde što dalje od jezera u prirodu. Imaj u vidu da su i vodena zmija i barska kornjača i čaplja verovatno zakonom zaštićeni, a i nisu zaslužili da budu ubijani samo zato što se hrane ribom. I ne boj se hvatanja vodene zmije, samo je uhvatiš za rep i ne može ti ništa.:ppozdrav:
 
Zimi je voda u bunarima toplija nego leti, što je teško primetiti ali može da se izmeri. Sve te životinje samo doprinose balansiranju sistema, naravno ješće riblju mladj ali će svakako ostati dovoljno da se riblji fond obnavlja. Uvek možeš da prodaš višak kornjača akvaristima.
Evo jednog interesantnog primera iza Španije gde su napravili simbiotski ribnjak sa flamingosima:

http://ed.ted.com/lessons/how-i-fell-in-love-with-a-fish-dan-barber
 
pozdrav....jedno pitanje..da li neko zna gdje se moze nabaviti peletirana hrana za sarana i koja je cijena....kod nas u brcko distriktu ima u d.zabaru pakovanje od 25 kg dodje 44 km..
 
pomoc oko ribnjaka

Pozz svima,posto volim da odmaram uz pecanje napravio sam dva bazena na dedinom imanju jedan je nastao od stare bare sa koje se poji stoka a drugi odmah ispod njega...
Oba su istih dimenzija 17m x 12m dubina jednog je 5m a drugog 3.5m...problem je sto nema protoka vode vec samo kisnica,nikad do sad nije presusila stara bara jer ima veliku dubinu pa sam iz tog razloga odlucio na kopanje novog i sirenje postojece bare..vec sam poribio sa babuskom i saranom...
Imam problem sa nekim malim sitnim lokvanjima neka biljka koja sve vreme izlazi sa dna na povrsinu,ima li neko resenje za to jer u letnjem periodu na staroj bari se pravio bukvalno tepih na povrsini vode zbog te biljke..
Veliki pozz
unapred hvala...
 
Pre svega treba da utvrdiš koja je biljka u pitanju?? neka slika bi možda pomogla:)
 
Slika je prviše mala... probaj da razmišljaš o tome kao o resursu, mnoge vodene biljke su dobra hrana za stoku, sve su dobre kao djubrivo bilo u obliku malča ili kompostirane. Ako nemaš uslova ili ne želiš da se time baviš, možeš da nabaviš nekoliko pataka koje će to brzinski da reše:) Postoje tipovi kaveza iz kojih može da se udje samo preko vode pa su patke sigurne od predatora, pa ne moraš posebno da ih paziš. Sada ubaciš male pačiće a na jesen jedeš pačetinu:)

Sad sam pogledao slike iz albuma
Liči mi na sočivicu ovo što pliva na šestoj slici. Odlična hrana za živinu. Još je i ogradjeno...divota za patke, samo ne preterivati. Minimalno tri (pošto su društvene životinje) maksimalno pet i to da ih puštaš naizmenično na jedan pa na drugi bazen, da bi obalska vegetacija (koje sada i nema?) mogla da se oporavi. Drugo, fali tu neko drvce, žbunić...
 
Poslednja izmena:
Slika je prviše mala... probaj da razmišljaš o tome kao o resursu, mnoge vodene biljke su dobra hrana za stoku, sve su dobre kao djubrivo bilo u obliku malča ili kompostirane. Ako nemaš uslova ili ne želiš da se time baviš, možeš da nabaviš nekoliko pataka koje će to brzinski da reše:) Postoje tipovi kaveza iz kojih može da se udje samo preko vode pa su patke sigurne od predatora, pa ne moraš posebno da ih paziš. Sada ubaciš male pačiće a na jesen jedeš pačetinu:)

Sad sam pogledao slike iz albuma
Liči mi na sočivicu ovo što pliva na šestoj slici. Odlična hrana za živinu. Još je i ogradjeno...divota za patke, samo ne preterivati. Minimalno tri (pošto su društvene životinje) maksimalno pet i to da ih puštaš naizmenično na jedan pa na drugi bazen, da bi obalska vegetacija (koje sada i nema?) mogla da se oporavi. Drugo, fali tu neko drvce, žbunić...






Razmisljao sam o patkama napravicu im neku nastresicu da mogu da se sklone pa ce valjda resiti taj problem,ogradjeno je sve al nemam vremena da odem sad za vikend cu zamoliti komsiju da izfrezira i da baci seme trave sve sam uzeo a i stizu mi tuje svuda u krug tako da ce biti drveca





Jos jedno pitanje posto sam ubacio maldj babuske oko 400 kom odprilike po 7-8 cm,i 40 oko 15 cm kaze taj decko da su spremne za mrest a ima i 20 sarancica...kako da ih hranim svaki dan ili moze jednom nedeljno?
 
Poslednja izmena od urednika:
Meni lici na alge. zelene, sluzave alge, u narodu poznate pod nazivom zabokrecina :)
socivica (lemna minor) je sitna povrsinska biljka sa dva listica i sitnim korenom. ima li ovo listice?
 
Poslednja izmena od urednika:
Jedno ,,glupo,,pitanje...ako mi neko moze odgovorit!?gledao sam na internetu sastave gotove hrane za tov sarana,i uporedio sa superom za svinje,koliko sam primjetio da nema neke razlike u sastavima,...pa me interesuje dali bi mogao u nekom prozentu koristiti super 35 pomijesan sa zitaricama za tov sarana?posto je hrana za sarana kod nas prilicno skupa (25 kg 44 marke) ako mi ko moze odgovorit bio bi zahvalan!lijep pozdrav
 
Ja sam koristio kao dodatak za prihranu povremeno koncentrate za živinu ili svinje, dodavao sam maksimalno 50% koncentrata, a ostalo su bile druge stavke. Sad za šarana verovatno isto može, ali je to potrebno isitati na terenu. Verovatno bi se trebale dodati još neke stavke.
 
Jedno ,,glupo,,pitanje...ako mi neko moze odgovorit!?gledao sam na internetu sastave gotove hrane za tov sarana,i uporedio sa superom za svinje,koliko sam primjetio da nema neke razlike u sastavima,...pa me interesuje dali bi mogao u nekom prozentu koristiti super 35 pomijesan sa zitaricama za tov sarana?posto je hrana za sarana kod nas prilicno skupa (25 kg 44 marke) ako mi ko moze odgovorit bio bi zahvalan!lijep pozdrav

Pitanje ti nije glupo, već naprotiv... Podstiče na razmišljanje. Pođimo redom: svinja je svaštojed (koristi u ishrani i proteinsku i biljnu hranu), a kod riba u izrazite svaštojede spada šaran. Šaran traži u ishrani podjednako i proteine i ugljene hidrate (tj. razne žitarice). Samo jedna hraniva bolje i brže vari na višim temperaturama (proteine i ugljene hidrate), a na niskim temperaturama slabo vari ugljene hidrate, a dobro proteine.

Znači konačni odgovor je po mom mišljenju-da, mogli bi da se koriste koncentrati za svinje u ishrani šarana. Samo treba videti koji koncentrat je najpogodniji za šarana: starteri, groveri ili finišeri (nisam siguran tačno koji od njih). Sirovinski sastav koncentrata za obe vrste je sličan... E sad, pošto je koncentrat za svinje brašnast, treba ga peletirati uz pomoć peletirke (briketirke). Nema naravno svrhe bacati brašnastu hranu u vodu ribama, jer dobar deo će se otopiti u vodi, pre nego ga riba konzumira i usput zagaditi (opteretiti) vodu. Jedino nisam siguran da li se može iskoristiti peletirka za piljevinu ili mora da se koristi posebna peletirka za koncentrat.

Mislim da ću sledeće sezone ako nabavim neku manju, mini peletirku, pokušati da odradim eksperiment na tu temu. Hvala za ideju... I zamolio bih članove foruma ako znaju nekoga ko pravi male peletirke i da nisu skupe, da mi javi. Zauzvrat imaćete sledeće godine rezultate hranjenja na dlanu.
 
Molio bih za misljenje i predloge. imam na placu dobru izvorsku vodu, nisam tacno merio dotok ali mislim da ima oko 60 litara u minuti - u letnjim mesecima, a sada mozda i trostruko. prosle godine sam napravio bazen za zalivanje voca - kap po kap dimenzije 1om x 3m x 2m dubina. u julu i avgustu smo se malo kupali - brckali. planiram da pocetkom marta ubacim u bazen malo pastrmke i da je podgojim do jula, a u julu da oslobodim bazen za kupanje.interesuje me da li, prema dotoku vode i velicini bazena, moze da se gaji malo pastrmke, i koliko. ima li neka formula za izracunavanje. i drugo pitanje, da bi oko 1 jula pastrmka stigla za rostilj, kolika bi tezina morala da ima pocetkom marta. hvala, pozdrav.
 
Poslednja izmena od urednika:
Nazad
Vrh