Nikad ovako !

Kod nas je nekad davno bio običaj da se neko drvo posadi na sred njive kako bi se imalo gde sesti u hlad i odmoriti i sebe i stoku. Jedna moja parcela kao kutija šibice, 1.40 ha, oko cele njive obala od bagrema gusta da ne može zec proći, a na sred njive bila neka rana kruška, stigne uvek kad i žetva pšenice. A joj kad se setim šta je tu stršljenova bilo kad vršemo žito. Tri strane su isečene i povadjene pre 15-ak godina, kruška takodje, ali jedna strana je ostala i nikako da je isečem i povadim panjeve.
 
Najbolji hlad ispod prikolice

Послато са SM-J710F уз помоћ Тапатока
 
I kod mene su komšije baš "vredne". Po 3-4 m im se raširila obala i na jednu i na drugu stranu od medje. Ja na mojim njivama nema obalu jer je deda to rešio kad je bio neki buldožer u blizini zbog radova na putu i sve povadio. Ali sad imam problem jer mi bežeći od zaraslih obala ulaze u moje. Ove zime mi predstoji da da iscem kod dvojice komsija i kad sredim onda ću svake godine da zakačim prskalicu i prođem totalom. Jedino tako može. mada sam mojima u Opštini pokazivao Službeni list grada Beograda i pročitao član koji se odnosi na to da "svaki vlasnik parcele je dužan da vodi računa o svojoj obali". Umesto da napišu neko vrste upozorenja i isto podele vlasnicima njiva uz put, ne njima je lakše da kupe mašinu koja će s vremena na vreme da prođe i to samo malo isecka (ništa posebno nije urađeno) i tako potroše naše pare.Za vse u ovoj zemlji ima napisano u zakonima ali se niko njih ne pridržava, osim države kad joj duguješ.
 
Nekada su se te medje sadile a danas smetaju???? U Vojvodini je to bio jablan koga danas deca ne pamte. Vetar odnosi prosecno 5 tona humusa sa hektara u Vojvodini i to je stari podatak kad je jos i bilo nesto drveca. U centralnoj Srbiji koja je uglavnom brdovita kisa nosi i to malo humusa sto je ostalo. Klizista poslednjih kisnih godina su otkrila koliko se i gde seklo. Kod mene u selu se nekadasnji zabran smanjio na pola a novostvorene "njive" izgledaju jadno. Na skoro ravnom zemljistu vododerine da se uplasis. Sva sreca pa totalno raskrcivanje tih medja kosta pa te obale sporo nestaju inace bi voda odnela i kuce.
 
itekako jesu!!! neka neki stariji Becejac kaze kakvi su obodi njiva bili u PIK Beceju i zasto je to radila struka i nauka
 
Poslednja izmena:
Kod nas su bili jablanovi,dud i bagrem sa obe strane puta(9,12 i 16m) po dva drvoreda i onda se neka lopuza dosetila koliko tu zemlje stoji i zvrlji prazno pa je odradjena komesacija putevi nestali njive i viskove niko ne prijavljuje,a mnogi su posle komesacije postali gazde.Danas imamo taj problem da vise od pola godine duvaju vetrovi i nose plodni deo tla ko zna gde i kisa pretrci preko nas kao da smo u sahari.
 
Kad su se to po Vojvodini sadili jablanivi po obodima njiva??

Ja sve mislim deca su i dalje mala:) kad ono omatorio....

Jablanove su se sadili u vreme Marije Terezije i po njenom naredjenju zbog sprecavanja erozije i brzeg isusivanja zemljista jer je jablan vrsta topole i pije i isparava puno vode. Moze i vegetativno da se razmnozava pa je bio relativno lak za sadnju.
Dud se sadio zbog bube, kokosaka, dobrog drveta, brzog rasta....
Dok se nije pojavio bagrem najvise je bilo tih vrsta koje se obnavljaju iz panja dud, jasen... Danas je najvise bagrema uglavnom zato sto je najotporniji i najagresivniji, sadjen je zbog brzog rasta, dobrog ogreva, pcelinje pase, zato sto je vrsta leguminoze ali pre svega zato sto pre njega nismo imali takvo trajno drvo za spoljnu upotrebu pre svega za stubove.
Skoro sve te vrste koje se obnavljaju iz panja mogu da se beru vec za sedam godina u zavisnosti sta vam treba.
Nazalost kod nas je zapostavljena i zaboravljena ta vestina odrzavanja i eksploatacije obala mada verujem da stariji to znaju i pamte kako se to kod nas radilo.


Ovo je ograda od lesnika mada moze da bude i obala. Interesantna je prica da su tokom drugog svetskog rata posekli puno tih ograda da bi proizveli vise hrane, sada ih vracaju.
 
Ja imam jablan u njivi, ima još par komada tu okolo. Istina je i ovo za dud, sećam se da ih je bilo a slušao sam da je bilo skroz do granice i da je po legendi veverica mogla da ode do Rumunije a da ne sidje na tlo. Od svega toga je ostao po neki panj i možda još neki dud. Istina je da su se njive povećale nauštrb puta.
 
Sada u Engleskoj drzava ulaze ogromne pare da se vrate medje i zivice gdje su bile nekad radi vracanja pticije i ostale zivotinjske populacije i vracanja nepravilnog oblika farmi radi izgleda i ostalog.
 
Šta napisa Milane, ovi će nas načisto unerede? nisam baš razumeo, ili jesam... Inače treba imati obale ali ne ovako kako neki shvataju, pola njiva, pola međa...
Razumna međa, razumna remiza, ili već kako ko to zove. Ne treba da postoji besomučna količina hektara u komadu zbog nestanka humusnog ili površinskog sloja zemlje. I jeste, svugde se u svetu podižu shelters takozvani, da brani eroziju njiva (sem u Kalifornijskoj pustinji, tamo kradu i vodu narodu). Ćale moj, dipl ing šumarstva se bavio ovim problemom tokom 80 tih. Odgovor poljoprivrednih kombinata je bio tada, znaš li ti kolko je je 10 metara širine posađenih topola, puta ne znam kolko dužine u pšenici...
Jbga, to bilo pre 30 godina, polako to dolazi na naplatu....
 
Inače treba imati obale ali ne ovako kako neki shvataju, pola njiva, pola međa...
Razumna međa, razumna remiza, ili već kako ko to zove. Ne treba da postoji besomučna količina hektara u komadu zbog nestanka humusnog ili površinskog sloja zemlje. I jeste, svugde se u svetu podižu shelters takozvani, da brani eroziju njiva (sem u Kalifornijskoj pustinji, tamo kradu i vodu narodu). Ćale moj, dipl ing šumarstva se bavio ovim problemom tokom 80 tih. Odgovor poljoprivrednih kombinata je bio tada, znaš li ti kolko je je 10 metara širine posađenih topola, puta ne znam kolko dužine u pšenici...
Jbga, to bilo pre 30 godina, polako to dolazi na naplatu....

Ima ljudi kojima ne mozes da objasnis da na jednoj njivi moze i treba da raste vise vrsta potpuno razlicitih useva. Po nekom mom proracunu dovoljna je obala na jednom hektaru zemlje da bi domacinstvo imalo dovoljno ogreva za godinu dana. Ako se bere pedeset metara godisnje na svakih osam godina. To otprilike zauzima dvadesetak ari, zavisno od oblika parcele. Svako moze da izracuna da li mu se isplati 20-30% manje prinosa na parceli u odnosu na godisnje grejanje.
 
6000 din kubik drva sad koliko će do zime biti pitaj boga,6 do 10 kubika za jedno ložno mesto godišnje (šporet u kujni) bar kod mene.kako je krenulo stvarno će biti na jutro zemlje bagrem.
 
Kod Nas to ne bi opstalo,garavi sve poseku,a new mozes im nista,pod zastitom sure drzave,ko beli medvedi.



Послато са C9 уз помоћ Тапатока
 
1z1u2ky.jpg
[/IMG],
Proslo je vec dve nedelje i vise i niko nece da popravi most,e moja Srbijo koliko si lenja
 
Nazad
Vrh