Sadnice i seme za lavandu

Procvetala lavandica.....:cool: Jedan deo susimo za vrecice ,a ostatak prodajemo kao sveze bukete...Buketa ce biti jos par dana.U beogradu smo,pa ko zeli svez buket lavande neka se javi....
2hh3m6s.jpg
[/IMG]

1zluk4i.jpg
[/IMG]

2mzigsx.jpg
[/IMG]
 
evo i jedna današnja slika sa naše plantaže
2cesuc7.jpg

pogled na drugu stranu
rcomtd.jpg

još malo pa berba
2r2qefr.jpg
 
Žetva završena juče, procenat ulja oko 2%, biće i slike destilatora samo da uhvatim malo vremena, da skoknem do destilerije
 
Odusevljena sam lavandom,zainteresovana sam za pravu lavandu(lavanda agustifolija),da li je neko proizveo iz semena,da li ima neke dostupne literature,i kako naci Nikolaveru u Bavanistu,sa koliko zbunova je poceo Medan:haha:? U Beloj palanci je prava lavanda i bio je jedan pcelar sa kosnicama i kazu da je med izuzetan.Ako dobijem odgovor na bilo koje pitanje bicu veoma zahvalna.
 
Počeli smo sa oko 5500 žbunova pre tri godine. Obzirom da hibridnu lavandu ne možete uzgojiti iz semena bilo je potrebno dosta vremena da se nagreškama nauči sve što treba za razmnožavanje u velikim količinama, da prve biljke ojačaju kako bi imali odakle uzimati reznice... sad je već mnogo lakše
 
Hvala Medane.Teskoce me nece zaustaviti,ali do proleca cu morati da se odlucim,da li agustifoliju ili hibridnu.U Beloj Palanci je zasad agustifolije,a polozaj moje zemle je jug Suve Planine oko 850m N.M.problem mi je i sto nemam nikakvu literaturu,pa iscitavam iskustva po internetu,a to mi je stvorilo dodatne dileme,koja bolje medi,imamo dobar pcelinjak,koja daje vise etarskog ulja,kojoj vise odgovara nadmorska visina od 850m...Moram da pohvalim tvoj sajt .
 
Južna padina je ok, nadmorska visina pogodna i za sortu i za hibrid. Postoje bitne razlike u sklopu sadnje hibrida i angustofolije. angustofolija se sadi skoro duplo gušće, procentualno daje upola manje ulja s tim da je njeno ulje skuplje, ovo ulje mnogo se manje nudi ali se i mnogo manje traži zbog visoke cene. od angustofolija najbolje rezultate postiže "folgate" i "malliette", a od hibrida najprinosniji je "grosso". Angutofolija može da se razmnoži i semenom ali daje sadnice neujednačenog kvaliteta i različitog prinosa ulja kao i kvaliteta istog te se i za nju preporučuje kloniranje za razmnoževanje sadnica za komercijalni uzgoj. Što se tiče meda ove godine je kod nas bila nesnosna vrućina uz potpuno suv vazduh, pčele su intenzivnoposećivale lavandu ali nije bilo značajnog prinosa u košnicama.
 
Pzdrav Vido,mi imamo Lavanda veru (Lavandula angustifolia ) pravu lavandu.Razmnozavamo je iz reznica jer je to sigurniji nacin,pa sve biljke posle budu iste.Imamo zasad od 350 zbunova starih 3 godine i isti prosirujemo sa jos 350-400 grmova starih 2 godine.Lavanda je letos bila puna pcela,a da li su nesto skupile ne znam jer nemamo kosnice.
 
Hvala Medane.Hvala Nikolavera.Negde sam procitala da zasad iz semena kad se proizvede traje 20 g. za eksploataciju ,a iz reznica 10-12g.sto nije za podcenjivanje.Neko je spomenuo udruzivanje prizvodjaca,ako ima inicijative javljam se kao prijatelj i podrska .Nadam se da ce mojih pola hektara ove jeseni doziveti duboko oranje pa na prolece uz Boziju pomoc prvi zasad ,na toj njivici imamo zivu vodu.Da li ste koristili prasak za ozilavanje i koji ,pretpostavljam za drvenaste biljke,da li sa jedne grane moze vise komada da se iskrati ili magu samo s vrhom.Da li su dvogodisnje sadnice u saksijama.Medane znas li francuski odakle ti sva ta znanja,ja nailazim samo na frncusku literaturu.
 
Prašak se koristi za poludrvenaste biljke. Ta prica oko trajnosti boljaka mi nije poznata, klijavost semena je slaba i biljke imaju različite karakteristike. Mogu se koristiti sve reznice nije obavezno da budu vršne. Naše iskustvo je da treba posaditi odmahnakon ožiljavanja, za držanje u saksijama dve godine trebale bi vam povelike saksije. Za hibrid koji uzgajamo trebala bi saksija od 30 l da biu njoj bolo dovoljno mesta za koren, u trećoj godini prečnik ovih žbunova kada su u cvetu je oko 1,8m.
 
Mi ne koristimo prasak za oziljavanje,vec samo grancicu zabodemo u zemlju i ona pusti korencic,a koliko sa grane ima reznica zavisi od same grane koliko je dugacka i koliko ima malih izdanaka.A sto se tice veka trajanja zasada,stvarno ne znam koliko koji traje,iz reznica znam da kad se ozile one vec u drugoj godini cvetaju a od trece daju pun rod.Nas grm lavande od kojeg je sva lavanda potekla je bio u mom dvoristu oko 20 godina i bas je bio ogroman,tako da lavada svakako dugo zivi,ali isto tako treba zasad i da se podmladjuje da bi uvek bio u punom cvatu,a posto se lako razmnozava,podmladjivanje ne predstavlja problem.
 
Dvogodisnje sadnice nisu u saksijama,jer kako je Medan rekao potrebne su velike saksije,a i kad dugo stoji u saksiji hoce da se osusi jer nema mesta za koren,ipak on ide i do 4 metra u dubinu.
 
Lako je vama vi znate sta radite i o cemu pricate ,lose sam razumala Nikolaveru,sa vama sam na ovom forumu dobila cvrsce uverenje da je lavanda ona prava biljka koja ce uci u moj zivot, ali polako zbog finansija. Cula sam se sa Palancanima nisu izvezli Budrovku ,moze da je kupi ko hoce bar je tako bilo pre mesec dana. Orezivanje u prvoj godini radi formiranja sto boljeg grma,ako neko moze da propati nekim crtezom.Da unesem malo vedrine u ovo moje neznanje-racunam ja i na pocetnicku srecu-Roko kaze ustedeo je cifru ,to je kad je imas, a kad je nemas a odradis je,e tu je Medan za divlenje.Jos jedno pitanje da li razmak izmedju redova moze da bude manji kad je zemljiste u nagibu ili je to ono 8000-10000 biljaka.
 
Razmak između derova zavisi od toga da li je hibrid ili sorta. Hibridi zbogsvoje robustnosti zahtevaju sklop od max 10000/ha međuredni razmak je 1,8-2m i u trećoj godini cvetovi iz susednih redova se skoro dodiruju. Ako sadite neku od angustofolija razmak bi mogao da se smajni i na 1,2m ili kombinovati sklop sa duplim redovima 120/50/120. razmak u redu kod angustofolije ako planirate mašinsku berbu trebalo bi da je max 30 cm. Dobro naguranu angustofoliju mislim da možete približiti po količini mase za destilaciju prinosima hibrida s tim da vam je potrebna dupla količina sadnica. Takođe je bitna stvar koje širine je mehanizacija za međurednu obradu, ako ne mislite motikati po ceo dan razmak treba prilagoditi širini freze. što se tiče orezivanja, ošišaju se vrhovi, kad je uzrast 15 cm skrati se na 10 i jošjednom kad je visina 20 cm skrati se na 15 i to je sve. eventualnoslabije grmove šišati do kraja prve sezone češće im skidati pupoljke nego normalno razvijenim. lavandi ne treba dozvoliti da procveta u prvoj sezoni. Sadica koja najbolje napreduje je tek ožiljena reznica, orezana i pobodena u drugoj polovini februara i posađena krajem marta-početkom aprila. Nije dobro posaditi dok je hladnije jer kad se iznese iz grejanog prostora ako nema dovoljno toplote rast prestaje i trba joj ponovo petnaestak dana da krene. Veće sadnice nezgodne su za prevoz do parcele i sadnju, potrebne su veće rupe što ide sporije ...Za narednu godinu spremamo još sadnje i startovaćemo pripremu sadnica tokom januara. Ovako se dobijaju razvijenije sadnice ali su troškovi veći zbog dužeg grejanja u plastenicima, još ako se zima oduži,... Što se tiče upotrebe hormona; može i bez njega ali kvalitetne reznice umočene u hormon ožiliće se brže i ujednačenije sa manje od 1% neuspelih. Dobija se sigurnija i kvalitetnija proizvodnja sadnica, čak su i troškovi niži jer skraćujete vreme intenzivnog grejanja, naimeprilikom ožiljavanja potrebno je temperaturu držati na 22-24 stepena tokom tri do četiri nedelje kad reznice puste žile grejanje se može smanjiti. Naravno d asve ovo može i bez grejanja ali će se ožiliti mnogo sporije, neujednačeno i manje uspešno. Ako ožiljavate bez grejanja pobodite 30-40% više reznica
 
Hvala Medane i Nikolavera,napravila sam dobre beleske i cim ih iskristalisem u glavi eto mene opet sa pitanjima.
 
Nazad
Vrh