Sadnice i seme za lavandu

U mom ataru pH 6,5 je max. Kakva je praksa sa inkorporacijom krečnjaka?
 
ph 6,5 nije problem a u materijalu koji se nadam da si dobio imas sve potanko opisano
 
Hvala ti Medane, dobio sam materijal ali ga nisam otvorio jer mi je virus skrcao nekoliko prog. i aplikacija. Bata će to da sredi za vikend pa ću se javiti ako bude potpitanja.
 
Mile ,posto moze jos nekome biti interesantno odgovaram ti u temi. Medjuredni razmak je dva metra a u redu pola metra sadjeno je ma malc foliju i razvuceno navodnjavanje kap po kap.Sadjeno je u aprilu 2009.
2i71s0l.jpg
 
ZX ,evo sta smo nasli u knjizi Dip.Ing.Borivoja Stepanovica "Proizvodnja lekovitog i aromaticnog bilja"(Institut Josif Pancic),a vezano za uslove uspevanja lavande(prave lavande).
Podneblje-Za kvalitet lavande i njenog ulja vazna je nadmorska visina,pa se preporucuje gajenje na visini izmedju 700 i 1200m(tada daje najveci prinos).Medjutim,ona se uspesno gaji i na nizim terenima od 150-300m gde pokazuje zadovoljavajuce rezultate.Zasade treba podizati na juznim i nezasenjenim i od vetra zasticenim ekspozicijama.Severne strane i i tereni izlozeni vetru nisu pogodni za kulturu lavande.
Zemljiste-Uspeva na svim zemljistima samo ako u njima ima dovoljno kalcijuma.Ne odgovaraju joj jedino zabarena i kisela zemljista.Najvise joj pogoduju laka,propustljiva,krecna i hranljivim materijama normalno obezbedjena zemljista.Tereni sa visokim podzemnim vodama nisu pogodni za lavandu,jer ona razvija koren koji duboko prodire u zemlju,pa u uslovima suvisne vlage brzo truli.Sva zemljista na kojima uspeva vinova loza odgovaraju i lavandi.Lavanda je veoma osetljiva na korove,narocito dok je mlada ,pa se mora voditi racuna da zemljiste bude sto cistije.
Obrada zemljista-Obrada zemljista za podizanje zasada zavisi od konfiguracije terena.Ukoliko se radi o ravnicarskim terenima i blagim padinama ,zemljiste se obradjuje kao i za druge kulture.Oranje treba zapoceti odmah po skidanju preduseva ,a ako je to bilo kakva strnina onda posle zetve treba obaviti plitko oranje na dubini od 10-15cm,a u septemb. i oktobru duboko oranje dubine preko 40cm.
Ukoliko je zemljiste strmo ,onda ne treba orati ,a za sadnju treba iskopati jame ,i to s jeseni ,bez obzira na vreme sadnje.Ovakvim nacinom pripreme izbegava se spiranje i odnosenje zemlje sa parcele.Ne oru se ni zemljista s plitkim humusnim slojem.Treba nastojati da se korovi sto potpunije uniste,anarocito oni visegodisnji(zubaca,pirevina,palamida..)
Djubrenje- S obzirom na mocan korenov sistem lavande,bogata humusna zemljista nije nuzno djubriti.Kod siromasnih zemljista, djubrenje je obavezno,a koriste se sve vrste djubriva.Od djubriva upotrebljenih pojedinacno najbolje dejstvo je pokazao stajnjak koji se upotrebljava neposredno pred duboko oranje,a kolicina zavisi od plodnosti zemljista(30-50t/ha).Ukoliko se kopaju jame ,onda se djubrivo unosi u svaku jamu posebno.Stajnjak mora da bude u sto zrelijem stanju.Takodje se moze upotrebiti,osim stajnjaka i zelenisno djubrivo,kompost,kao i osocina od stajnjaka.Osoka se koristi tokom vegetacije kao prihrana.
Lavanda dobro reaguje i na mineralna djubriva,a dolaze u obzir sve vrste djubriva.Najvise se upotrebljavaju fosforna 300-500kg/ha,dok se azotna unose u manjoj meri 100-200 kg/ha.Pored osnovnog djubriva,prilikom obrade zemljista ,hranljive materije se unose i periodicnim prihranjivanjem.Za tu svrhu se mogu upotrebiti kako stajska tako i mineralna djubriva.Najveci efekat se postize pri kombinovanom djubrenju stajskim i mineralnim djubrivima.


Ukoliko vas jos nesto zanima,pitajte... :cao:
 
Mene interesuje da li je navodnjavanje sistemom kap po kap neophodno. Naime, ja imam jednu parcelu od 30-35 ari otprilike koja je strma, ocedna, suncana, bez zasena, ali je dosta udaljena od sela, nema vode u blizini i nemoguce je odraditi sistem navodnjavanja, cak je problem i zalivanje nekoliko puta u toku prve godine, sem zalivanja pri sadnji, koje bi odradili. Interesuje me pored pitanja o zalivanju koliko bi mi biljaka trebalo za zasad te parcele. Vec se bavim gajenjem lekovitog bilja (neven, bosiljak), na manjim povrsinama, tako da nismo bas novi u tom poslu.
Molim odgovor.
Hvala unapred
 
Cao Lila sto se tice tvog pitanja pokusacu da ti odgovorim, lavanda ima veoma dobar korenov sistem tako da zile dospevaju i u dubinu od 4m. tako da dobro podnosi susu i hladnocu mocan korenov sistem omogucuju da se lavanda koristi za specavanje erozije . :D
Lavanda je tipicno kserofitna biljka.Za njeno gajenje mogu se iskoristiti suvi tereni nesto vise vlage joj je potrebno oko cvetanja dok kasnije dobro podnosi susu ,ne voli mnogo vode tako da ti navodnjavanje kap po kap nije potrebno. Vise ce joj prijati zemlja bogata krecnjakom dobro propusna i dobro osuncana.Sadi se u redove na rastojanju 70-100 cm sa razmakom izmedju biljaka 60-80cm.
 
Lila. kod mene se prosle godine pokazalo da je u prvoj godini stvarno neophodno zaliti nekoliko puta u julu i avgustu a za dalje mislim da ti nece trebati zalivni sistem. razmak za hibridnu lavandu je veci 1x1 m ili ako sadis u redove 2x0.5m
 
Hvala "nikolavera" na odgovoru. Vidim da vi jako dobro poznajete način uzgoja lavande i baš mi je drago da ste spremni da svoje znanje podelite sa ostalim. Ovaj forum je super. Ja sam pažljivo pročitala sve što ste napisali ovde o lavandi, malo sam guglovala i po internetu, ima puno tekstova o lavandi. Imam samo još jedno pitanje za Vas. Da li se i baveite proizvodnjom lavande, i ako se bavite, imate li sadnice za prodaju.

Post je spojen: [time]1269716438[/time]
_________________________________________________
"Medan" odgovorio si mi istovremeno dok sam ja pisala odgovor "nikolaveri". Hvala i tebi na savetu, samo meni je to jako koplikovano zalivanje, jednom bi i odradili, ali posle toga teško. Mislim da ćemo probati i bez toga, mislim samo sa jednim zalivanjem pri sadnji, samo ćemo do kraja ove godine da lepo razradimo plan, obezbedimo sadnice, pa bože zdravlje, u proleće 2011. A imam samo još jedno pitanje, da li mora da se reže ručno ili može kosačicom za seno, i da li je neophodno sušenje u sušari ili može prirodnim putem
 
Cao,ako je bas toliki problem zalivanje mislim da bi ti najbolja bila sadnja krajem septembra.mail-om sam ti poslao nekakav projekat plantaze pa ga prouci i odluci koju sortu ces da krenes. Mi imamo intermediu GROSSO i proizvodimo sadnice. susenje je najbolje prirodno promaja i hladovina ,abranje moze i masinski ali sa tu povrsinu mislim da ti nece trebati kosacica
 
Moj deda je poceo da se bavi destilacijom lekovitog bilja,davne,1959 godine.Bio je dugogodisnji saradnik Instituta Josif Pancic.Ovo je slikano 1961 godine.Para se proizvodila u lokomotivi ::namigivanje::
vifgug.jpg

saxfs1.jpg



Moji roditelji su nastavili da se bave ovim poslom,tako da sada imaju dugogodisnje iskustvo u proizvodnji etarskog ulja.Ove slike su iz 1997.
egweg0.jpg

9i6wx5.jpg

5nsx0i.jpg


Ako vas zanima ova oblast,slobodno pitajte..... :cao:
 
Poštovani učesnici foruma!
"Nikolavera" veoma sam radosna zbog fotografija koje je Vaš deda uradio davne 61 god,a Vi ih sačuvali! I raduje me činjenica da i kod nas postoje takvi zapisi. Zahvalna sam Vam zbog toga!
Želim da postanem član Vašeg foruma jer godinama moja porodica živi od novca zarađenog pakovanjem i prodajom cveta lavande.Sedište nam je u Čačku.Želim sve Vas koji počinjete i sve one koji nemaju dovoljno samopouzdanja da podržim i ohrabrim! Meni je ovaj posao doneo puno lepog u životu.
Baviti se proizvodnjom, preradom i prodajom lavande je veoma profitabilno.Čak sam pre par godina pročitala "unosnije od gajenja vinograda i proizvodnje vina"
Volela bih da se počnemo udruživati, međusobno pomagati zbog našeg zajedničkog dobra.Jer samo tako jaki možemo biti deo svetskog tržišta.
Mi se još uvek ne bavimo proizvodnjom a kamoli destilacijom.Moja želja jeste da u budućnosti se i tim bavim (a imam i pčele)pa bi bilo lepo to spojiti.
Posebno sam zainteresovana da zajednički istražujemo koji sortiment bi bio najbolji za naše uslove.Na taj način bismo mogli da ostvarimo i najbolji kvalitet(čemu ja uvek težim).Veliki pozdrav! Vera.
 
Legenda o lavandi :cvetic:

" Bila jednom jedna devojka koja je bila toliko lepa da je svima zastajao dah kad bi je videli. Mnogi mladici uzdisali su za njom. Nazalost, medju njima bila su i dva razbojnika. Buduci da nije prihvatila njihovo udvaranje, oni su odlucili da je prisile na ljubav...Jednog dana posli su za njom. Nesrecnica je bezala sve trceci prema brdima. Medjutim, razbojnici su uspeli da je stignu i obore na zemlju. U trenutku kad su joj strgli odecu sa tela, devojka se od silnog stida okrenula prema zemlji i gorko zaplakala. Odjednom, tamo iz tla, gde su kapale njene suze, pocelo je da nice cvece plavicasto-ljubicastih cvetova. Stabljike biljke su gotovo prekrile i obavile devojcino telo skrivajuci sramotu. Videvsi sta se dogodilo, razbojnici su se uplasili i pobegli.
Ova mediteranska legenda koja pripoveda o tome kako je navodno prvi put nikla lavanda, nosi sa sobom jedno verovanje, zivo i danas: u polju lavande nijednoj devojci se nista neprijatno ne moze dogoditi. Odnosno, devojka koja uz sebe ima cvece ili osuseni buketic lavande, moze da bude spokojna.
Kada se govori o lavandi, cesto pomisljamo na plavicasta polja Provanse ili na mirisljave vrecice koje stavljamo u ormane. Od davnina poznata su i lekovita svojstva lavande: lavandom su se od davnina lecili ljudi koji pate od nesanice, od bolesti zivaca, koji su imali lose varenje, pa cak i srcani bolesnici. Neki su je stavljali u tople kupke, mirisali se etericnim uljima, pili cajeve od njenog cveta, stavljali u jela kao dodatak hrani...

Od Avinjona do Nice, put lavande vodi kroz opojna polja na kojima vetar njise plavicaste stabljike na kojima zuje pcele. :pcelac:: Provansa je oblast gde se vec vekovima lavanda najuspesnije gaji buduci da su klimatski uslovi tu najpovoljniji. Ali, lavanda nije samo poslastica Francuza. Jos su stari Egipcani cenili miris lavande. U Tutankamanovoj grobnici 1992. god. nadjen je mali cup u kome se nalazilo etericno ulje lavande. U zavojima platna kojima su obavijane mumije, nadjeni su ostaci istog ulja. Poznato je da su se egipcanke redovno mirisale: jedan od glavnih sastojaka njihovih parfema bila je i lavanda. Najpoznatiji parfem starog Egipta bio je "kyphi" koji su arheolozi kasnije prozvali "sanel 5 drevnih vremena". Taj parfem sadrzao je 17 razlicitih sastojaka, etericnih ulja mirisnih biljaka izmedju kojih i lavandu.
Uz miris lavande prolazila su stoleca. Grcki istoricar Plutarh pisao je upravo o slavnom egipatskom parfemu tvrdeci da "kyphi" opusta i doprinosi osecanju zadovoljstva i blagostanja. Sirijski kralj koji je vladao u drugom veku pre nase ere naredjivao je da ulicama redovno idu povorke devojaka koje su prskale sve oko sebe mirisima safrana, cimeta i lavande. U vreme Julija Cezara i Rimljani su u svojim kupatilima koristili cvet lavande kako bi se opustili i posle kupanja namirisali. Otuda i naziv biljke: od reci lavare, sto znaci -prati.
Zanimljivo je da su stari Jevreji prskali svoja jela lavandinom vodicom ili etericnim uljem, jer su im bila poznata blagotvorna dejstva lavande na oprgane za varenje. Travari su lavandu prepoznali kao jednu od izuzetno vaznih biljaka. Pedanios Diskurides, cuveni grcki lekar, u prvom veku u svom farmakoloskom delu potanko opisuje upotrbu cvetova i stabljike lavande u razlicite medicinske svrhe. Nazalost, mnogi recepti starih travara su izgubljeni, a lecenje biljem ustupilo je mesto industrijskim lekovima, "Paganski" nacin lecenja bio je zapostavljen, da bi ponovo, u savremeno doba bio otkriven.
Cuvari starih recepata bili su poglavito monasi, a cuveni kao izvanredni travari bili su benediktinci . Upravo su oni lavandu sa juga Evrope preneli u severnoevropske zemlje. Benediktinci su protiv opste slabosti propisivali rakiju u kojoj je stajalo cvece lavande. Tvrdili su da lavanda osvezava zivce i bistri um. Ljudima sa obolelom jetrom preporucivali su da u casicu crnog vina stave cvetove lavande.
U Italiji i danas postoji verovanje da ukoliko neka osoba u noci svetog Jovana bere lavandu, to ce je tokom citave godine cuvati od svakog uroka. U srednjem veku travari su lavandu preporucivali zenama koje nisu prizeljkivale ljubav, ali i onima koje nisu mogle da imaju dece. "Cvetove lavande dobro prokuvaj u sircetu, pa tu tecnost kada se ohladi stavi na oboleli zub", glasi jedan srednjevekovni recept protiv zubobolje.

U vreme velikih zaraza Evropom su kruzile legende o tome kako osoba koja namaze celo telo lavandinim uljem nikada nece moci da bude zarazena kugom...
Sarl VI, kralj Francuske, patio je od nesanice. Travari su mu pripremili jastuk od lavandinog cveca na kom je potom bezbrizno spavao. Kralj jednostavno nije ni pomisljao da krene negde na put ukoliko predhodno ne bi pripremio svoj jastuk od lavande. Inace, Francuzi su bili prvi koji su namenski sejali i gajili lavandu.
Vec u XIII veku u Engleskoj je lavanda bila poznata tamosnjim vidarima. I Paracelzus je takodje savetovao da ljudi skloni losem raspolozenju obavezno koriste lavandu. Medju pijanicama lavanda je bila nadaleko cuvena. Posle pijanstva, ujutru je mamurni covek trebalo da istrlja telo lavandinom vodicom i osecao bi se kao da nije pio.
Mladi kelnski trgovac Vilhelm Milens na dan svog vencanja, 8. oktobra 1792.godine, dobio je od monaha vidara na poklon bocicu mirisa, a uz nju i parce hartije sa potankim uputstvom kako se pravi lek protiv lupanja srca i glavobolje. Bio je to dan kad je zapravo rodjena kolonjska voda. Mladi trgovac je shvatio da je rec o bozanstvenom mirisu, i poceo je da ga proizvodi i prodaje.
U Svedskoj su u XVIII veku lavandin secer koristili kao neku vrstu afrodizijaka, a u Rusiji protiv bolova u stomaku.
U XVIII veku porodica Jardli u Londonu podigla je radionicu za izradu sapuna i mirisa. Njihov sapun i miris postigao je ubrzo veliki uspeh. Bio je to kasnije omiljeni parfem kraljice Viktorije. Cuvena kraljica uvek je mirisala na cvet lavande...Lavandu su u to vreme gajili na poljima, nedaleko od Londona, gde je danas predgradje, brali su je rucno, a potom je gurali na kolicima kroz centar grada, nudeci je kupcima. I danas mnoge ulice u Londonu podsecaju na zlatno doba lavande: Lavander Street, Lavander Hill, Lavander Avenue..
U Becu je u XIX veku zabranjen uvoz lavande iz Engleske i Italije kako bi proslavili sopstvenu proizvodnju. Jer, becke dame, takodje su obozavale miris lavande. Smatralo se da je caj od lavande sa medom odlican lek protiv bronhitisa. Nedaleko od prestonice, prostirala su se citava polja zasejana lavandom. Mirisanje lavandom, osvezavanje kuca i odece, bilo je stvar prestiza. Sluzake su, pre nego sto pocnu da peglaju, prskale ves buketicima lavande, predhodno umocenim u vodu, a stabljike lavande stajale su u posudama na velikim kaljevim pecima. Kolacici posuti lavandinim secerom bili su posebna poslastica.

SECER OD SVEZIH CVETOVA

Ali kako se pravi lavandin secer? Sasvim lako, pod uslovom da raspolazemo svezim cvetovima ove biljke. Cvetovi se izgnjece u avanu, a zatim se doda prah ili kristal secer. Sve se to pomesa i lavandin secer je gotov. Ako se stavlja u kolace, onda izgnjecene cvetice ne treba vaditi iz secera, a ukoliko se stavlja u caj ili se lavandinim secerom posipaju poslastice, onda se cvetovi predhodno izvade........." :cool:
 
Kise ovih dana ne koriste lavandi, ako ostane ovako bice malo etericnog ulja.
2dsig0h.jpg

Ovako danas izgleda prslogodisnji zasad
 
@medan,ako nije tajna, jesi od kako si podigao zasad uspeo da prodas nesto "sirove" lavande i/ili destilata?

da li imas neki materijal o uzgoju lavande i o destilaciji iste?
 
Prosle godine imao sam vrlo malo cveta (prva godina) i sve je prodato u pakovanju 15g, ove godine ocekujem mnogo vise. Materijal o uzgoju mogu ti poslati mail-om
 
jesi barem ove godine ugovorio nesto ili ides "na blef",okolo po apotekama ili kome vec?
 
Za ovu godinu imam nekoliko nacelnih dogovora za nekoliko manjih kolicina suvog cveta i etericnog ulja uz ono sto planiram sam da popakjem u svoje proizvode mislim da sam resio prodaju za ovogodisnji rod.
 
Nazad
Vrh