Sadnice oraha

svi ce dati na kolicinu od 50 kom po 8 evra.
Ја нисам успео да за тражену количину 120 ком. добијем нижу цену од 10Е за калемљене, сертификоване саднице.
Зато сам ишчачкао могућност да их добијем џабе (од државе) па сам сад у преговорима за куповину 1 хектара где би их посадио.
 
Nemam uopste iskustvo oko ovog,pa molim za pomoc.Imam njivu od 90 ari kvadratnog oblika okrenuta ka zapadu (dosta je suncano) i nije nesto preterano duboka zemlja zbog erozije jer je prilicno veliki nagib.Moja zelja je da posadim orahe,za upotrbu u ishrani a da samim tim na kraju njihovog "radnog veka " iskoristim njihovo stablo za industriju. Sta vi mislite dali je to uopste moguce i ako jeste gde bi mogao nabaviti sadnice oraha i koja bi to vrsta (sorta) bila. Hvala!!!
 
Крупан плод укупне количине 40 кг. по стаблу, језгро 50%. Сва стабла уједначена и после пола века дрво за намештај.:cool:
 
Pozdrav Srđane...

Zasadi kajsiju izmedju njih slobodno ...bar 5-6 da ima...I onaj pepeo od drveta iz kamina,koji znam da imas,razbacaj na oko 60 cm od svakog oraha u krug..slobodno...probaj na jednom stablu ako ne verejus...Razbijas ga prstima...ljuska ce biti tanka i meka...probano...radi ..inace ovo je prelepo...svaka cast...
 
.
Pošteno voćar, da mi donesu pare. Zbog toga sam ih i sadio.
1000(10 evra) din su bili ove godine na vecu kolicinu npr 1000 kg

---------- Poruka napisana u 17:07 ---------- Prethodna poruka je at 17:01 ----------

orah je super investicija.dobru cenu ima,malo paznje trazi,sedis zimi i krcas.dobar potez za nas koji smo otisli u grad .livade nemas kome da prodas da kosi a ne znas sta ces sa travom koja je porasla.posadis orah i on ce za 20 god travu iskoreniti,imanje bude uredno a donosi mnogo vise novca.ko neka penzija mu sadnja oraha dodje
 
Sta mislite koje sorte saditi na 600m+ nadmorske visine ? Neke kasnocvetajuce zbog opasnosti od mrazeva ? ? ? I kako se boriti protiv veverica jer je sve okolo suma suma i suma :) :) :) ogradjivanje velikog prostora zicom ne dolazi u obzir jer je ogromna investicija a para se nema
 
tesko da ces naci nekog ko ume da te posavetuje oko oraha. ostaje ti da se oslonis na guglanje. vec si rekao da trebaju da budu kasnocvetajuce ,i ja to mislim ako kod tebe ima mrazeva.protiv veverica nema leka .imas par bolesti koje napadaju orah,retko se prska ,i oko toga izguglaj
 
zupa100, pare za penziju nekad? :)

luka kv, teško da će orah zaustaviti travu pod njim.

Bio kalemljen ili sejanac, mora se raditi povremeno oko njega da bi se moglo očekivati od istog...čemu god se priđe može se očekivati uspjeh, a prepušteno samo sebi vrlo teško, već samo da "tavori" godinama. Kad stignem, sad dok nema lista, uslikaću pa vam pokazati nešto oko ove teze. :)
 
Може да се деси да и сејанац буде крупан али то је само може.
 
Au prijatelju lepa su ti ova dva velika orasa što držiš u ruci:bravo:. Koja ti je to sorta? Čini mi se kao da su ti ovi sitniji od jupitera.
 
Не знам. Својевремно су посејани око куће и никло је 6. Сад су преко 8м висине и сви су различити. Један крупан је посечен зато што је био толико меке љуске да би га птице све искљуцале (чак ни љуску није сатављао у потпуности око језгра). Крупан, са слике, се ломи прстима! Најситнији има море плодова али је толико тврда љуска да се уопште не може извадити језгро. Једноме још нису отпали сви плодови (има сигурно 20%+) и ако су се опне отвориле и није труо а један већ три године има по 10ак зрна и ако је на јужној страни и најкасније цвета. Гледајући цене калемљених дође ми да накалемим са овог крупног (још само кад би знао како се то ради :sta: ).
 
Znaš kako sam proces proizvodnje sadnice oraha je komplikovaniji nego što je to slučaj sa drugim voćnim vrstama. Kod nas u Srbiji rasadničari kaleme engleskim spajanjem na jezičak, mada za takav način kalemljenja potrebno ti je i malo iskustva. Ako imaš podlogu mogao bi da probaš englesko spajanje na jezičak ili prosto spajanje sad u proleće tamo krajem marta i početkom aprila meseca ili ako hoćeš da prekalemiš na neki drugi oras da primeniš kalemljenje na isečak. A tamo avgustu mesecu možeš primeniti kalemljenje na spavajući pupoljak(očenje u obliku slova T), al zato ono kalemljenje na prozor ti nije preporučljivu u ovim našim krajevima jer se tako kalemi u Bugarskoj i u toplijim predelima.
 
Ovaj veliki orah se zove babini zubi u narodu, jeste veliki ali mnogo slabo i retko radja a jezgro mu uopste nije veliko. Dobiti dobar orah je spor i dugotrajan proces ali moze da se odradi sejanjem samo ako imas vremena i to radis usput. Kod mene u selu ima oraha mnogo ali po okucnicama i pored reke. 99% su sejanci i ima svakakvih. Ja licno imam dobre ali ima i kasnocvetajucih i sitnih belih mekih mnogoradjajucih i nekih tvrdih koji se jedino nozem vade i krupnih smedjih mekih. ama bas svakakvih :) medjutim zajednicko je da svima da ih vlasnici i lopovi pokupe i dobro unovce a ostane i za veverice i sojke :)
 
Poštovani forumaši, ovo je moj prvi post na ovom forumu i ovom prilikom želim da vas sve pozdravim.

Tokom 2011. god. sam bio posvećen projektu "zasaditi 50 stabala oraha", a kako se ovo tema bavi SADNICAMA, pokušaću da vam prenesem neka svoja iskustva samo o njima, a na drugim temama pisaću i o ostalim zapažanjima.

I odmah da vam kažem, orahe nisam posadio, baš zbog SADNICA.

Pa da počnem iz početka...

Kada se planira da primarni proizvod bude plod, a ne deblo oraha, mora se ići na kupovinu sadnica priznatih sorti i selekcija. To je bio moj plan, pa su me kompletno sve informacije dovele do Departmana (Instituta) za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog fakulteta u NS. Naime, najveći broj, ako ne i 95% naših najkvalitetnijih sorti je nastalo baš na ovom institutu, a iza svega stoji prof. dr Milovan Korać koji je ceo svoj radni vek posvetio selekciji oraha. U okviru Instituta postoji rasadnik sadnog materijala, tako da su moj jedini izbor bile njihove sadnice i to isključivo nijihove.

Kvalitetna sadnica šta je? Da je bezvirusna i sortno ispravna, kao i da ima dovoljno razvijen koren i stablo. Što se tiče oraha, čitajući jedan nazovimo priručnik ORAH - izdavačka kuća DRAGANIĆ (koga iskreno savetujem da ga svaki početnik ima), prof. Korać indirektno daje opis kvalitetne sadnice. On u jednom delu koji se tiče rezidbe, navodi da se sadnice posađene na jesen, prekraćuju u proleće naredne godine na visinu od oko 1,7-1,8 m od zemlje i time jasno ukazuje koju visinu treba da ima kvalitetna dvogodišnja sadnice.
Prvi put sam kontaktirao Institut u maju 2011. i tada su mi rekli da će sadnica biti u prodaji i da ih ponovo kontaktiram u septembru. Kontaktirao sam ih i u septembru i oktobru i... da bi u novembru napokon otpočela prodaja. Više nisam siguran oko datuma, mislim da su sa prodajom startovali oko 17. novembra. Zvao sam ih i zamolio ako mogu da rezervišem 70 sadnica (20 sadnica za jednog prijatelja) i da mogu doći 19og po njih, a oni su mi rekli da nema potrebe i da će sadnica biti. Došavši 19. po sadnice (subota rano ujutru), samo što se nisam šlogirao saznavši da je ostao samo jedan mali broj sadnica 2. i 3. klase i to od samo pojedinih sorti.
Uz to imaju politiku da ne možeš da vidiš šta kupuješ, tj. ne možeš da uđeš u rasadnik, već ispred žice, na kiosku platiš i oni ti iznesu šta ti iznesu. Na moje silno insistiranje, ušao sam u deo rasadnika gde stoje izvađene sadnice i video više nego tužnu sliku - sadnice su delovale kao škart. U razgovoru s gospođom iz kioska, rečeno mi je da sadnice sam trebao avansno da platim i da ih rezervišem na taj način još početkom godine; da su izvezli veliki broj sadnica u Bosnu i C. Goru itd.
Naravno, da takve sadnice nisam hteo da kupim i okrenuo sam se i otišao, ponevši sa sobom ogromnu količinu razočarenja. Da, vam ne pričam o tome da sam čitav Departman zamišljao skroz drugačije... i da je pristup kupcima tj. proizvođačima profesionalniji, da postoje agronomi koji daju neke savete prilikom kupovine - od izbora sortimenta do načina sadnje i sl. Napominjem da su njihove sadnice najskuplje u Srbiji.

Došavši kući, rastrčao sam se i zvao druge rasadnike. Sadnica nigde nije bilo.. U razgovoru s jednim rasadničarem iz Konjuha, kada sam mu ispričao priču za NS, on se nasmejao i rekao mi je da je on pojedincima sa Instituta te sezone isporučio više hiljada kom. Ovim mi je bilo sve jasno...

Koja je POENTA?
 
Nazad
Vrh