Gajenje voca u plasteniku

luka kv

Član
Učlanjen(a)
9 Feb 2011
Poruka
245
Lokacija
kraljevo
da li je ovo izvodljivo? pretpostavka je da se gaje rane sorte voca. odrzavas im visinu na 4m a plastenik podignes 6 m visine.uzmes samooplodne sorte voca i posto nema pcela praskom (kojim zene paju prasinu) prelazis po cvetovima. nema ni vetra pa nema sta da raznese polen.toliko o oplodnji. za grejanje koristis bubnjare.otpadnog drveta u drzavnim sumama ima za bedne pare,jedino moras sam da odes i natovaris,svojim traktorom.ventilatorima ubacujes svez vazduh do bubnjara i tu ga zagrevas.na drva mozes da zagrevas i vodu za zalivanje.nema opasnosti od mraza,nema opasnosti od grada.neka rod stigne 20 dana pre ranih vocki koje se gaje napolju,cenu bi mogao da biras,sve da prodas. da cujemo dobre strucnjake o problemima ovakve proizvodnje i nadjimo resenje. izvolite
 
Postavio je neko na forum sliku mini trešanja u plasteniku a i u knjigama se navodi da to može da bude dobra priča. Holanđani rasturaju na tom polju. Naravno, kao i kod protivgradnih mreža, treba odabrati onu vrstu koja opravdava investiciju. Baš u toj temi (mreže) ima slika i postova o nadkrivanju folijama a jedno od prvih pitanja je bilo ko bi brao pod najlonom kad upeče zvezda.
 
najlon sklonis kad prodje opasnost od mrazeva,tada ne treba.plastenik ti treba da bi zagrevao i inicirao kretanje vegetacije ranije,cim krene toplije vreme otvaras .sta mislis?
 
Koje voće bi se gajilo, koje bi stizalo 20 dana ranije, a da vremenski uslovi nisu slični, ili skoro isti unutar i izvan prastenika u tom vremenu kod nas?
 
pretpostavka je da pocnes da lozis u februaru,dignes temperaturu ,pa kad krene...pretpostavljam da ces pre dobiti cvet i plod od iste sorte vocke koja raste napolju.
 
I ja sam nesto razmisljao na ovu temu ovih dana samo ne mogu da pronadjem nikog u nasem okruzenju koji to radi a da nije jagoda...
 
mene zanima tresnja,sljiva...ne jagode .bas zbog toga sto niko ne radi u okruzenju-mislim da je sansa za zaradu
 
Luka jel to planiras da sadis u Brvenici?
Ovo ti je odlicna ideja . Samo me strasno brine cinjenica da je veliki problem oprasivanje . Jedino resenje bi bilo da svaki cvet umaces u onaj rastvor kojim oprasujes paradajz u plasteniku . Ali brale treba umociti svaki cvet.

Moglo bi to da se realizuje , ali da krenes da grejes jos u januaru .

No ima tu i onaj problemcic sa kratkim danom i dugim nocima. I to je jako bitan faktor koji dosada nisi pomenuo.

A jagode se jako uspesno gaje , imam ih u plasteniku i netreba im nikakva dodatna oplodnja.
 
Ljudi čitam i ne vjerujem. Koji plastenik i voće? Ako već želiš da ranije izađeš na tržište, raspituj se za rane sorte voća i to uzgajaj na otvorenom. @Luka, jesi li razmišljao koliko u tom plasteniku moraš da uložiš rada, sredstava i vremena, na loženje, zagrijavanje, navodnjavanje i vještačko oprašivanje? Kad tu računicu spojiš i dobiješ visoku cijenu, stavi na drugu stranu jednakosti kupovnu moć stanovništva. A zbog čega, 10-15 dana prije regularnog vremena?

Postavlja se pitanje i kvaliteta ploda tog voća, da li bi taj kvalitet uopšte mogao da odbrani visoku cijenu. @Dule pomenu jagode, jeste, mogu da se gaje u plastenicima, ali okus tih i jagoda dozrelih na otvorenom Suncu su neuporedive.
 
Sto se tice oprasivanja tesko bi se to odradilo bez bumbara...

Tako je. Iskreno, nisam siguran koliko je realna ova ideja u zemlji Srbiji koja je bogom dana za voćarstvo. Ove severne zemlje svašta rade u staklenicima i plastenicima iz očiglednih razloga. Što kaže brat Vocar, uzmeš najranije sorte i nema da brineš.
Budući da malo ko radi na ovaj način najbolje da napraviš ogled u jednom manjem plasteniku, čisto da vidiš kako stoje stvari i uđeš u tehniku.
 
.

No ima tu i onaj problemcic sa kratkim danom i dugim nocima. I to je jako bitan faktor koji dosada nisi pomenuo.

Ne bi to trebao da bude problem uz pazljiv odabir sorata. Tu se kao problem moze javiti suma niskih temperatura neophodnih da voce do tog momenta prodje fazu fizioloskog mirovanja da bi mu se mogla inicirati vegetacija ali, bez ikakvog konkretnog znanja o tome, verujem da se taj problem kod tresnje moze lako prevazici izborom sorte.
 
u brvenici dulemajstor.razmisljao sam i o varijanti da se unese kosnica u plastenik,ti dulemajstor znas da je jeftin traktor drva od tehnicke gradje kod nas(bukva).temperaturom iniciram i tresnju i pcele .sta mislis ironmene,plastenik 100m x 8 m,koliki razmak izmedju vocaka bi mogao da bude u ovakvoj varijanti uzgajanja? koje sorte,predlozi?
 
bogom dane za vocarstvo su i hrvatska ,makedonija,rumunija,bugarska,madjarska pa dalje...rane sorte moze da posadi ko hoce i da ima plod.a onaj ko ima pre ubija ove koji cekaju prirodu,ima cenu. ja ne razmisljam o hiljadama vocki u plasteniku,nego o manjim kolicinama kojim bi se dopunjavao budzet porodice.i te tresnje ne bi bile u aprilu pod nailonom -nego otvorene,tada mislim da ima toplote i u prirodi,pa poboljsati ukus tako. ne vidim sta vise rada zahteva voce u plasteniku ,jedino grejanje danju nocu. ako je nekom tesko da lozi vatru
 
Ljudi čitam i ne vjerujem. Koji plastenik i voće? Ako već želiš da ranije izađeš na tržište, raspituj se za rane sorte voća i to uzgajaj na otvorenom. @Luka, jesi li razmišljao koliko u tom plasteniku moraš da uložiš rada, sredstava i vremena, na loženje, zagrijavanje, navodnjavanje i vještačko oprašivanje? Kad tu računicu spojiš i dobiješ visoku cijenu, stavi na drugu stranu jednakosti kupovnu moć stanovništva. A zbog čega, 10-15 dana prije regularnog vremena?

Postavlja se pitanje i kvaliteta ploda tog voća, da li bi taj kvalitet uopšte mogao da odbrani visoku cijenu. @Dule pomenu jagode, jeste, mogu da se gaje u plastenicima, ali okus tih i jagoda dozrelih na otvorenom Suncu su neuporedive.
vise ces raditi na spremanju drva i lozenju.lozenje i zagrijavanje je isto. cevi sa vodom prolaze kroz vatru i zagreva se voda. za oprasivanje uneses kosnicu.kupovna moc stanovnistva je-onaj ko ima,onaj ko nema(izadji sa nekom robom na trziste pa ces me razumeti sta ti govorim).20,15 dana pre biras cenu tresnje.kad stignu rane sorte na otvorenom,ti si posao zavrsio.tad prodaj po njihovim cenama pa na kraju napravi tvoju prosecnu cenu i prosecnu cenu onih koji gaje na otvorenom.mi koji zivimo u brdima,nikada ne mozemo da pariramo vama koji zivite u ravnijim predelima.nas satiru mrazevi,vegetacija kod nas krece 10 dana posle vas.nama je ovo sansa. jeftino nam je drvo,samo malo da dodamo rada i nocnih smena dva meseca dok ugreje napolju.ista prica kao i sa severnim delom evrope,prinudjeni smo. a mozda vas i dobijemo 20tak dana pre
 
Poslednja izmena:
Luka kv, prijatelju, druže... mnogo bi bila logičnija investicija da ako hoćeš rano voće i da kalkulišeš sa cijenom, uzeti vrste i sorte koje najranije dospijevaju, koje su rijetke i kojih nema na našim prostorima a problem ranih mrazeva riješiti mjerama protiv mrazeva, da ih ne nabrajam.

Uostalom, hladnjače su izmišljene da bi se prodaja voća u tim ranijim mjesecima isplatila. Znači kruške i jabuke imaš na izbor u zimskom periodu pa njihovo gajenje otpada. Ostaje eventualno šljiva, trešnja ili neko treće. Šljive i trešnje su osjetljive na moniliju. Ok ima i tolerantnih sorti, ali koliko i to ranih? U plasteniku, gdje vlažnost vazduha može da se nožem siječe, za moniliju bi bio raj. Zaštita voća u plasteniku, pa volio bih vidjeti tu kontaminaciju - djelovanje nekih pesticida i akaricida (koliko je moje skromno znanje) ne može biti efikasno bez Sunca. A kad krene bolest, a ni traga Sunčevim zrakama nema danima zbog lošeg vremena, šta onda? Sijalica? Ok, regulacija temperature i vlažnosti u plastenicima nije nova stvar ali koliko to košta?

Da imam novac da o ovoj temi ozbiljno razmišljam, prije bi se okrenuo na uvoz južnog voća i stonog grožđa i njihove preprodaje na veliko tokom zimskih i ranoproljećnih mjeseci, a čekao sezonu za rad u vlastitom voćnjaku.

Bez namjere da te odgovaram od ideje na ovu temu, ali po meni je ona nerentabilna.
 
Ne mogu da se setim da li je bio u pitanju plastenik ili staklenik, ali znam da su bile tresnje na TV HRT1 prosle godine u emisiji "Plodovi zemlje". Znaci moze, ali jbg nisam odgledao ceo prilog da bih ti nesto vise rekao o tome. Ako naletim na snimak postavicu ga ovde. I sam sam razmisljao o stubastim sortama pod plastikom. Cak i bez dogrevanja tih nekoliko dana znaci mnogo (danas u IDEI jagode 100 RSD, pa koju cenu da ocekujemo za 10, 15 ili 20 dana?)
 
vidi potrudi se oko tog snimka mrgude. vocar,nece to voce do dozrevanja pod nailon. cim otopli napolju skida se nailon. ako tresnja na otvorenom stize u junu,a pogurana plastenikom u maju,ima racunice. ovo za stizanje roda u maju ti govori da je april i mart provela bez nailona.ne znam oko uslova za moniliju,oko tretiranja protiv nje. neka neko pokusa da zamisli situaciju i resi ovaj problem,neko strucniji.napominjem opet da je plastenik u februaru,deo marta,kod nas u brdima sansa da pariramo onima kod kojih vegetacija krece pre
 
ako bi se vazduh ventilatorom dovodio do bubnjare,tu zagrevao i tako topao i svez ubacivao u plastenik,mislim da bi se smanjila vlaznost.naravno,i izbacivao vlazan vazduh
 
@vocar,hvala sto se ukljucujes u temu i navodis na razmisljanja o problemima kojih bi bilo .razmisljam o moniliji ,sad mi pade na pamet-da li ima preparata koje biljka unosi u sebe i time stiti od monilije laxe? kad bude plod pred zrenje tada tresnja nece biti pod nailonom pa nece biti vlaznosti izazvane zatvorenim prostorom. @dulemajstor,sta mislis kad bi se vasa topla voda koja godinama otice u reku neiskoriscena mogla koristiti za zagrevanje plastenika,gde bi vam kraj bio. ovako josanicka banja se sputava godinama,da nije ljudi koji rade po svajcarskoj,bila bi beda
 
Nazad
Vrh