Persun i sargarepa

fala na odgovorot no izborot padna na Jerada od RZ pa ke vidime kako ke bide pozdrav
Ja sam radio almaro od semenisa i napoli od beozadena i po mene neprevazidjena sangarepa,dosta dobrih osobina mana skoro i da nema od jakog lisca,jake boje ukusa i sveg ostalog....nazalost prekinulismo proizvodnju posto smo svi dobili alergiju na lisce od sangarepe....
 
Jedna od njiva sa mrkvom u Sibiru,ovi definitivno znaju sta rade i ne zajeba**** se. Dobro djubrenje,dobra agrotehnika i neki stari sistem zalivanja,ali savrseno sluzi svrsi.
20140909104817.jpg

20140909105248.jpg

20140909105302.jpg


- - - - - - - - - -

Spremne za prodaju:
20140909102911.jpg

Iako pored samog imanja prolazi reka Tom,zabranjeno im je u pranje proizvoda u reci i pridrzavaju se.
 
Lepo je :bravo:N.A. po slikama cini mi se da i oni rade na bankovima...i mislim da imaju vadilicu (kombajn) i za mrkvu...
 
Da,da rade u bankove,ali ne mogu da se setim koliko redova useju u banak. Imaju sigurno i za nju kombajn,ali nismo videli. Na njivi sa cveklom nam je pormakao ispod nosa,smorili se pola sata cekajuci ga ali njivi nesto nije bilo kraja,pa smo otisli bez da vidimo kombajn.
 
Naravno da rade u bankove,kako bi inače?Mrkva se sije obavezno na slogove,u dvored,slogovi moraju biti visoki tridesetak cm,trapezastog oblika.Samo u takvim uvjetima mrkva će biti dobro razvijena,lijepog,pravilnog valjkastog oblika sa tupim vrhom u punoj zrelosti.Mrkva na slici lil nije tehnološki zrela,ili je krivi odabir sorte.kada kažem krivi,to kažem uvjetno jer sve ovisi za koje je tržište rađena - u mome kraju ne prolaze flake tipovi,osim u ranoj proizvodnji,nantes tip je ono što se kod nas traži,ali obavezno hibridi koji su ujednačeni po debljini.I kolko-tolko dužini.
 
Niste u pravu kad moram tako reci,vidi se da se razumete,ALI... Moze u amaterskoj varijanti da se radi i bez bankova,srecom to domacinstvo nije amatersko,pa normalno rade u bankove.
Ako pogledate prvu sliku videcete levo coveka sa kacketom glavni agronom,skroz desno sam ja buduci agronom i rukom,a malo i govorom mu objasnjavam da se kod nas trazi duza,a uza. Medjutim kod njih trziste trazi krace a deblje i zato i proizvode takve.
Mala digresija ali ajd da kazem,tamo sam prvi put jeo i zuti paradajz. Znamo da nije nikakav problem proizvesti i zutu ili ljubicastu mrkvu,ali pitanje je sta trziste trazi,tako da je kod njih trziste pobedilo i proizvode onakvu kakvu trziste trazi. :ppozdrav:
 
Pa da,baš sam to rekla - tržište uvjetuje odabir sorte.Ja nemogu znati,možda je i ono mrkva nantes tipa,ali ako nije zrela,tj.ako joj vegetacija nije pri kraju,može ličiti na flake tip.Nema to veze,ako ko što veliš,tržište traži takav oblik,onda je i normalno da se mrkve u tom tipu proizvode.Ali,opčenito,profesionalna proizvodnja zahtjeva savršenu tehnologiju,a jedna od njih je i sjetva mrkve na slogove.To je osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju.U amaterskoj sjetvi,za osobne potrebe u kućanstvu taj obllik nije bitan,ali je i tu uputno napraviti bar djelomične slogove zbog lakšeg vađenja.

Da @Erwin,proizvodim mrkvu.Pred dosta godina u desetkama tona,sada nekoliko redova za tržnicu na malo_Ove godine su to dva reda crvene,dva žute,dva peršuna i dva pastrnjaka u dužini 150 metara.nekada je to bilo jedno dva hektara sveukupno,dok su vremena u trgovanju bila drugačija.
 
Savrsena tehnologija vazi za razvijenu poljoprivredu sa velikom konkurencijom,a kod njih jos uvek vazi parola "Ne rode rodne,nego mnoge" .
 
Ma da,to je isti slučaj kao ovo što se trenutno događa kod nas.Godinama sam se trudila naći hibrid paradajza koji će zadovoljiti sve parametre i zahtjeve veletržnog poslovanja.Pred tri - četiri godine stala sam na jednom koji ima i okus i prinos i čvrstoču koja omogučuje odgođenu berbu i zastoje u prodaji.Ove godine sam,kada sam se konačno odlučila na cijelokupnu prodaju proizvodnje odraditi na tržnici na malo uvjerila da sam cijelo vrijeme radila krivo - krajnji potrošač traži domaću,domicilnu robu,onu i onakvu kakva je bila u doba njegovog djetinjstva i za takvu u većini slučajeva ne pita za cijenu.Uzeti će puknuti paradajz,kvrgavu mrkvu,crvljivu jabuku,piknjavu breskvu....vraćamo se u doba proizvodnje domaćega,lokalnog proizvoda.


Ups - sada sam još jednom pročitala tvoj post,i shvatila da nisam razumjela što si napisao.Neka ipak ovaj moj upis ostane,možda će pomoći nekome ako shvati što sam htjela reći.
 
Mogu reci da su i oni u tom fazonu. Sva ta velika imanja koja smo posecivali su nam priredili rucak i No1 je kad direktor-gazda ustane i kaze ovo je sve nasa proizvodnja,imaju cak i mini pekare,a corbe,povrce,meso da se ne govori.
 
Jeli ti to kasna sjetva,u zadnjem roku?Ili je slika stara?

Slogove si radio sa riđerom? Ili imaš drugačije posloženu sjetvu?
 
Ma ja tako zovem gredičare,onaj traktorski priključak sa čime napraviš slogove prije sjetve,ako nemaš sijačicu koja ih radi usporedno sa sjetvom.To je zapravo freza koja zemlju usitni i odmah usporedno napravi slogove u obliku trapeza,zaglađene na vrhu,i na tko pripremljeno se sije mrkva.Imaš i one koji imaju noževe ko rotobrana,vrte se uokrug,a tanjuri nagrču izmješanu zemlju - te mi koristimo za nagrtanje redove krumpira nakon sadnje.To su onda voluminozni slogovi - jel vi velite bankovi,čini mi se - tako da je međuredni prostor mali,a biljke imaju puno prostora za rasti,i naravno,puno više dostupnih hranjiva.Samo to su priključci koji puno koštaju i neisplativi su za sitne proizvođače.Ja sam to rješavala tako da sam sadilicom za krumpir napravila slogove,najviše moguče,jedna ddvena klada je skidala i ravnala vrh,a onda smo na tako pripremljeno traktorskom sijačicom sijali korjenašice.Efikasno,i bez potrebe za skupom dodatnom mehanizacijom.


Pa vidim na slici da ti imaš sa nečim takvim napravljene redove.Kako si to napravio?
 
Pa da kod nas se zovu bankovi,bogami jesu skupe masine,ova sargarepa je sejana na bankove napravljene bankericom,to jest ta masina koja ima frezu i valjke pozadi koji se vrte i sabijaju zemlju koju freza usitni,idaju krajnji oblik banku...radjena sa dvorednom(ispod traktora 2 banka) prvi put radim na ovaj nacin,dosad sam radio na ravnom.Inace je sejano sa agricolom,i redovi na banku su na razmaku od 8 cm. i sejano je na 2cm. E slicna masina ,samo dvoredna ovako izgledaju bankovi:
povrtarstvo_polumehanizovana_berba1.jpg
 
Poslednja izmena:
Da,to je original,i tako se to radi,iako ima kod nas onih zaista velikih proizvođača koji u jednom prohodu naprave to i pneumatskom sijačicom, koja je iza njega prikopčana i na nastavaku je kardana, siju istovremeno.
Da,tako se to radi,u dva reda na dva cm,pilirano sjeme će niknuti i to je lijepa ravna mrkva ujednačene duljine i debljine.Ako sve prođe ok.Ja sam imala sijačicu na trake,isto je sijala na dva reda,nije bila precizna ko pneumatsaka,ali je zadovoljavajuče odradila posao .sijala sam samo hibride,kalibrirano sjeme i ispalo je dobro ako je u nicanju bilo dosta vlage.
 
Neznam ja to nisam cuo da tako rade da odjednom radi bankove i seje,kod nas se napravi banak pa se poseje.ovo je sa slike Bolero,za prolecnu sam imao Maestro
 
Jesu li to od Nikerson Zwana hibridi? Jesu,jeli...jedan od njih ima sposobnost prezimljenja na njivi ukoliko zime nisu preoštre sa velikim golomrazicama.Ja više neznam koji,ali mi se nekako u sjećanju vrti da je to Maestro,iako bih sada rekla Bolero,ako si ga ti izabrao za kasnu sjetvu.Jesi li na to računao,ili ti to nije bitno.Inače,mrkve izmrzavaju kod mene,ali nešto mi se u mislima vrte preporuke distributera sjemena da je jedna od njih prezimljujuča....nemoj me držat za riječ,morala bih provjeriti u katalogu a negdje sam ga zametnula,taj stari,u novom nisam niti gledala ima li što o tome,jer korjenašice sada sijem u zanemarujučoj količini.Ako nađeš koju informaciju,a ti mi reci.
 
Nazad
Vrh