Tartufi-kako se uzgajaju?

Učlanjen(a)
23 Feb 2008
Poruka
81
:sreca:

Bela topola (Populus alba), je glavni simbiont belog tartufa(Tuber magnatum) u Srbiji,
pa me interesuje zašto beli tartuf najčešće raste u blizini belih topola?

Da li to znači da potražuju slične sastojke zemljišta za rast ili topola obogaćuje
zemljište nekim sastojcima koji odgovaraju belom tartufu?

Zašto crnih tartufa ima više po lipovim ili cerovim šumama?

::vadjenje_repe::

P.S.

Cene tartufa na svetskom tržištu se kreću(kvalitetni i neoštećeni primerci) od 2000 do 8000 eura.Najskuplji su beli tartufi(Tuber magnatum) zbog sporijeg uzgoja.U Italiji i Francuskoj se već uzgajaju plantažno.Posao je isplativ,jedino se do prvih plodova dolazi nakon tri godine čekanja,ali se posle beru dugo godina.Kod nas ima nekoliko uzgajivača.
Ovo je veoma zanimljiva tema,pa ako neko zna kako se to radi,neka nas pouči.


:D
 
Bela topola nije glavi simbiont belog tartufa(Tuber magnatum).
Ali...Topole brzo rastu pa sa njima i tartufi ranije pocnu da radjaju. Hrast luznjak sa druge strane raste mnogo sporije i ima mnogo vecu cenu pa su sume tog hrasta znacajno proredjene. I hrast i topola javljaju se na terenima gde je relativno visok nivo podzemne vode. Blizina reka,recica i potoka je jedan od pokazatelja moguceg prisustva belog tartufa. Ti (beli) tartufi vole terene nastale recnim nanosima koji osim toga moraju da budu dovoljno porozni, propustljivi za vazduh . Pored hrastova i topola beli tartuf javlja se i pored lipa, lesnika i....
Simbionti su poznati, poznat je tip zemljista, poznata je kolicina padavina koja je potrebna, poznato je kako mogu da se mikorizuju sadnice pa ipak, iako postoje plantaze, uspeh u gajenju belih tartufa je potpuno neizvesan, dakle sporadican. Inace ne bi cena i dalje bila tako visoka. A cena je i veca nego sto to Ruza navodi. Naime krupni i lepi primerci ne prodaju se na kilo vec idu na aukcije.
Crni tartufi?
Pod tim imenom krije se vise vrsta. Najrasprostranjeniji je Letnji tartuf, Tuber aestivum, koji raste od severne Afrike do Engleske. Spada u srednje vredne tartufe i ima cenu od nekoliko stotina €. On se najlakse gaji. Pod uslovom da se izabere dobra lokacija, da se teren dobro pripremi, da se nabave ispravno mikorizovane sadnice, da se obezbedi dobro navodnjavanje i ispravna obrada zemljista ovaj tartuf redovno i izdasno radja. Iako cena ni izdaleka nije tako privlacna kao kada je rec o belom tartufu ovaj tartuf moze, shvatite ovo vrlo uslovno, da da i preko 700grama po sadnici godisnje. Sa gustinom od 500 sadnica po ha to je 350 kg/ha pomnozeno sa cenom od 200€ na primer to je 70.000 €/ha.A cena moze da bude i znatno veca.
Najinteresantniji crni tartuf je Tuber melanosporum. Njegova cena je nesto niza od cene belog ali na zalost njegova pojava u Srbiji je po nekima sporna a po nekima samo sporadicna. I on se gaji. Znatno lakse od belog i znatno teze od letnjeg. . Na dobrom zemljistu uz sve uslove i on moze da prinese 350 kg/ha ali sa cenom vecom od 1000€........Nije mi poznato da neko gaji ovaj tartuf u Srbiji. Postoji jos nekoliko vrsta crnih tartufa ali ovi koje sam spomenuo su najinteresantniji.
Ko zeli ovim da se bavi mora da bude svestan sledece pojave. Ima vise ljudi koji su savladali tehniku mikorizacije i koji prodaju zarazane sadnice. Po prirodi stvari oni bi trebalo da gaje tartufe i ubiru dobre prihode. Nije potrebna nikakva inteligencija pa da se zakljuci da nije bas pametno prodavati koku koja nosi zlatna jaja. Treba prodavati zlatna jaja. Dakle, kad neko prodaje koku tu nesto nije u redu...?
 
:sreca:

Hvala Tar,logično zvuči...
Ipak nije loše saznati na koji način se mogu lično pripremiti kvalitetne sadnice za uzgoj.
Ako postoji literatura iz te oblasti,a slučajno znaš za nju,reci nam.
Ja nisam pronašla osim uobičajenih podataka ništa konkretno.

Pozdrav

:D
 
Mikorizacija sadnica moze da se radi u apsolutno sterilnim laboratorijskim uslovima gde je rezultat skoro siguran.
Sasvim suprotan postupak je da se zreo tartuf razmlja i tako razmrljan razmuti u vodi. Prirodno voda ne sme da bude vodovodska (hlorisana). Tom "supom" zaliju se mlade sadnice i, uz puno srece dobije se mikoriza.
Nesto izmedju:
S jeseni se skupe zirovi a jos bolje je da se beru pred ispadanje. Tako je zir zasticen od dodira sa tlom i infekcije nezeljenim gljivicama. Skupljeni zirevi se dezinfikuju rastvorom srebro-nitrata pa se stratifikuju u vlazan, cist, pesak. S proleca u momentu klijanja zirici se umacu ili prelivaju napred spomenutom "supom" i sade u saksije sa sterilisanom zemljom. Posle izvesnog vremena kada se koern malo razvije i razgrana otkine se delic korena i pod mikroskopom se proveri da li je doslo do zeljene mikorize. ...
Drugi postupak je da se mikorizuju male sadnice tako sto se koren pazljivo opere od zemlje, sterilise rastvorom srebro-nitrata, dobro ispere , umoci u supu i posadi u saksije.
E sada posto se mikoriza uspostavila na relativno malom broju sadnica pribegava se kontaktnoj mikorizi. To znaci da se uz saadnice gde se tartuf "uhvatio" za koren posadi jos nekoliko sadnica sa cistim korenom i "infekcija" ce se preneti sa korena na koren. Kada je simbiont lesnik onda su korenovi izdanci takve sadnice takodje inficirani pa je to mozda najlakse za sirenje plantaze. Osim prirodnih korenovih izdanaka moguce je proizvesti jos puno sadnica iz istog zbuna tako sto mlade izdanke povijemo do zemlje i zagrnemo pa dobijemo tzv polozenice. I one ce po svoj prilici biti kontaktno mikorizovane.
Dakle, najjednostavniji nacin za formiranje male plantaze je da se kupi par sadnica mikorizovanog lesnika i da se "zaraza" prosiri preko korenovih izdanaka , polozenica i kontaktnom mikorizom.
Medjutim, da bi se u nekom poslu sa zivim bicima a tartuf je to nesumnjivo kao i njegov simbiont, postigao neki uspeh, treba dobro upoznati zivotni ciklus tog organizma. U ovom slucaju jedan od kljuceva razumevanja lezi u shvatanju pojma mikoriza kao specificnog oblika simbioze.
 
Evo ovako:
imas seme pa ga posejes u rasadnik....i niknu mlade biljcice, koje mnogi zovu sejanci. U momentu kada ih izvadis sa zeljom da ih presadis one postaju sadnice ( jer treba da se sade).
U nasem slucaju rec je o sadnicama drveca pogodnog za mikorizu odredjenje vrste tartufa.
 
:sreca:

E sada je jasnije,hvala Tar.

Treba se ipak malo bolje upoznati sa svim detaljima.
A ja ne znam ni šta sve treba da pitam u vezi toga.


:sta:
 
@ruza
:sta:
pa dao sam ti neke smernice!
Sto se literature tice ona je Italijanskom koji ja neznam ali delimicno( uz pomoc recnika) razumem, na Francuskom gde mi ni recnik ne pomaze i ima dosta toga na engleskom.....
Na srpskom postoje neki prirucnici u vidu skripta koje nisam video, ali za koje prepostavljam da su Resavska skola.
Postoji mala knjiga, knjizica, pod nazivom Tartufi u izdanju Instituta za sumarstvo pri preduzecu Srbijasume. Probaj to da pronadjes. To bas nije neki prirucnik vec vise informativno stivo ali ima puno korisnih informacija iako sama knjizica ima jedva 60-ak stranica. Ako nista drugo tu knjizicu ima Narodna biblioteka Srbije.
Za opsirnije informacije moras puno da "googlas". Ako odlucis da ozbiljnije udjes u ovu materiju onda moras da pristupis nekim komercijalnim sajtovima. Ja sam svojevremeno uleteo u jedan takav tehnicki ne bas doteran sajt ali sa puno dobrih informacija koje ukljucuju cak i kratak ali kompletan kurs za dresiranje tartufarskog psa, zatim fotografije nekih vrlo uspesnih plantaza. Kada dobro udjes u materiju jedna fotografija moze vise da podataka da ti pruzi nego pola neke knjige. Na primer tip zemljista. ekspozicija prema suncu, tacna vrsta drveta za mikorizu, nacin zalivanja, nacin drzanja zemljista( sa travom ili bez) i jos dosta toga. Nazalost kompletan materijal koji sam skinuo sa tog sajta nestao je sa diska a sam sajt sada daje samo beznacajne informacije dok one vazne moraju da se plate.
 
Hvala Tar,baš si bio strpljiv. :D

Poslušaću tvoje savete i tu knjižicu ću potražiti po gradu ili u biblioteci.
Čim se naplaćuju informacije ili se teško do njih dolazi isto kao i sa smrčkom što je slučaj,
znači da se može ostvariti profit i to značajan.

Našla sam podatak da je kralj Milan 1896 uvezao dva dresirana psa i snabdevao se svežim trtufima
iz šume Koviljače.Smatra se da su tada i pronadjeni prvi primerci tartufa u Srbiji,
mada da sumnjam da naš narod nije i mnogo ranije otkrio tu lekovitu i gastronomsku gljivu

U svakom slučaju izazov je veliki,pa ću nastaviti da tražim podatke.

:cool:
 
Ova skripta o tartufima je izuzetno zanimljiva, čak sam je i odštampao. E sada mene zanima dali vi lično poznajete neke tartufare i dali se uopšte u vašim krajevima sakupljaju tartufi.
 
Najkrace:
ima tartufa i vade se u Srbiji.
Svake jesenu u Domu Sindikata odrzava se izlozba gljiva. Tu mogu da se vide i kupe tartufi a moze i da se uspostavi kontakt sa ljudima koji drze kurseve gajenja tartufa a verovatno i prodaju sadnice...
Ako pokusavaju da zarade neku kintu poducavajuci druge onda ne verujem da im bas sjajno ide?
Oni koji uspesno vade tartufe, dakle znaju mesta i vreme to znanje nece podeliti budi siguran.
 
Ja mogu samo da kažem za Apatin, a to je da ovde niko nevadi tartufe. Često se o njima povede razgovor, ali se niko ne bavi sa konkretnom akcijom po tome pitanju.
 
Ne znam da lis ste gledali emisiju kvadratura kruga-Tartufari. Ima ih svuda,samo niko nije hteo da se slika za TV. Svi rade tajno,i ne mogu da se razlikuju od obicnog lovca.Veoma skup zanat,tako da ne verujem da neko poznaje coveka koji vadi tartufe.
 
Ukoliko zelite da udjete u posao sa tartufima, nudimo mogucnost saradnje. Prodajemo mikorizirane sadnice lesnika inokulisane micelijumom crnog, zimskog ili belog tartufa. Obezbedjeno savetovanje pri uzgoju, pracenje procesa uzgoja, otkup svih kolicina po unapred ugovorenim cenama.
Vise na sajtu www.cudesnasuma.com ili putem telefona 064/397-0387

Slobodan Nikolic
 
Po meni ovo je cista reklama. To treba da se plati i okaci negde sa strane. A post da se brise. Inace ono sto je uobicajeno za forum a to je da se da link, to je novii vec uradio.
Zatim kako neko moze da garantuje cenu za nesto sto se ne zna koliko ce da kosta. cene tartufa drasticno osciliraju u zavisnosti od sezone. To jest moze, npr 50% najnize cene?
Zatim kako neko moze da garantuje otkup necega sto ce poceti da radja za 4,5,6 ili 7 god. A ko garantuje da ce taj sto garantuje postojati tada?
Sledeca stvar je da kada se kaze crni tartufi to ne znaci nista. Koji crni. Sta znaci crni i zimski kada je zimski takodje crn.
I kakav je to uspesan posao kada ovi sto ga vode ne mogu da plate reklamu vec krse pravila foruma?
 
@ Bravo Tar
Slicnu pricu koja ne pije vodu je imao Zaharije sa pricom o puzevima pa se mnogo ljudi upecalo na tu pricu i izgubilo dosta novca . Ko danas u zemlji Srbiji moze nesto da ti garantuje pogotovu na tako dug vremenski period.
 
Nazad
Vrh