Izumiranje medonosnih pčela

sarbanac druže, nije to rešenje već bežanje od problema kao kad amerikanci uvoze pčele iz australije (i ne brinu). O afrikanizovanim pčelama najbolje govori br. smrtnih slučajeva od Meksika do kanade.
 
Ova parazitska mušica ustvari živi kao parazit na bumbarima ali prelazi i na pčele. Košnice koje se koriste u pčelarstvu nisu prilagođene pčelama već čoveku što je dovelo do raznih bolesti pčela. U svetu i kod nas se ispituju razne košnice koje bi obezbedile pčelama približne uslove kao u prirodnim staništima. U prirodi pčele opstaju bez pčelara i njegovih lekova ustvari otrova iako varoa pa i ova muva parazit postoji koliko i pčela. Naš pčelar iz Bora Ivan Brndušić Brnda je našao rešenja da svoje pčele ne tretira nikakvim preparatima već 20godina. Povoljna mikroklima u košnici koja odgovara pčelama i njihovom životu kao u prirodi omogućuje im da zive i da mogu same da se izbore sa raznim bolestima i napastima.
 
Ja pratim po netu svaku reč koju je napisao. To sa linkovima mora neko drugi nerazumem se u tehniku. Brndin nukleus od 5 ramova sa merom 195+ 240 i visinom 242 što je polovina rama lr nije potrebno ničim tretirati. Ovaj nukleus je namenjen da bude u funkciji sa lr košnicom jer kad se sastave dva rama po dužini dobije se lr ram. Međutim dosta se pčelara odlučuje da pčelari ovim nukleusom i to vrlo uspešno. Brnda je modifikovao i alpsku sa 9ramova. 340puta 340 visina 242. Nema donje leto već koristi okrugli otvor prečnika 35mm na 70mm od gornje ivice nastavka. Ako bog da ovog proleća ću naseliti pčele u ovu košnicu. Ako uspem da to uradim otvorićemo temu o ovoj košnici i načinu pčelarenja.
 
Nestala bića na zemlji ne mogu da zamene nijedna druga. Takođe nijedna rasa pčela ne može da zameni drugu.
 
Ova zima je za puno pčelara bila katastrofalna. Desili su se veliki gubitci. O čemu se radi? Šta je razlog? Zašto pčele u prirodnim staništima opstaju za razliku od pčela u modernim opšte prihvaćenim tipovima košnica. Dali je došlo vreme da se nešto mora menjati u načinu pčelarenja? Mislim da se treba okrenuti list i omogućiti život pčelama što približnije prirodnim uslovima. Dali je to tip košnice, prirodno rojenje, ne prihranjivati šećerom, ne trovati varou. Pitanja je mnogo a odgovora malo. Pčele iz godine u godinu gube bitku sa bolestima i štetočinama. Nešto se mora preduzeti da se omogući opstanak pčele.
 
Vidim da slabo su posjecene ove stranice o pcelarstvu ocito ljudi se okrecu ili vocarstvu ili stocarstvu ili poljoprirednim kulturama,a proizvodnja meda nesigurna iz razloga sto su pcele insekti oko kojih treba puno znanja..
Ja sam uzeo 2 kosnice da probam za pocetak ,a mislio sa msa 5krenut sve super bilo pred zimu izvadio po dva okvira sa strana da ih spremim za zimu bio mi jedan pcelar poprsko ih protiv varoe mislim oksalnom kisleinom nisam isguran gore sam imao pogacicu stavljenu u obe kosnice (osnova+nastavak) u jednoj mi je stradalo komplet drustvo ,a u drugoj ostalo nekih 30% navece je bilo minus 5 uglavnom kad sam dosao pcele su jos bile zive ali umorne nisu mogle da se krecu...Da li je smrzla im ta oksalna kiselina na krilima zbog kondenzacije ili sta vec uglavnom vrlo je tesko najvjerovatnije cu i ovo obatalit i gotovo..
 
Teško da je oksalna kiselina dovela do stradanja, već isključivo toplije vreme ove godine. Pčele su se više trošile u jesenjem delu i nisu bile spremne za zimu a i dalje su aktivne, tako da će biti još dosta gubitaka. Mislim da ne bude zabune nije direktno odgovorno toplije vreme za ovako stanje, nego pogoduje ostalim problematičnim uzrocima koje dovode do stradanja pčela.
 
Rtv.rs:

[h=1]Банатска пчела је пред изумирањем[/h]ВРШАЦ - Банатска жута пчела (Apis melifica banatica) је племенита, аутохтона, вишеструко корисна раса, прилагођена на еколошке и климатске услове нашег поднебља, отпорна на болести, добрих приноса. Због вишедеценијског форсирања хибридних раса и недовољне контроле промета генетског материјала, доведена је до ивице биолошког изумирања.

Почетком овог миленијума, у селу Марковац код Вршца, пронађена је у неколико преосталих кошница, што је једини податак за Србију о њеном присуству, док је у Румунији ишчезла. Од тада трају напори пчелара, стручњака са Пољопривредног факултета из Земуна и невладиних организација да је спасу и врате у употребу.
sace-pcele-prehrana-matica-trut-med-pcelarstvo-morgue-jpg_660x330.jpg
Илустрација morguefile.com

На иницијативу вршачких пчелара, Општина Вршац је 2005. године успоставила реон источно од Марковца, у којем је планирана изградња селекционог пчелињака за производњу висококвалитетних матица селекционисаног порекла. Почетком 2011. године, Еколошки центар "Станиште" је у партнерству са Пчеларском задругом "Мед", спровео пројекат чији је циљ био стварање услова за очување банатске пчеле, пре свега студије изводљивости и пројекта за изградњу селекционог центра. Те године направљен је и ТВ прилог који је доступан уз текст.
Данас је судбина банатске пчеле и даље неизвесна. И даље је циљ да се ова раса прво поврати, а затим користи за раст приноса, унапређење превентивне здравствене заштите, промоцију локалних вредности, еколошких производа, сеоског и еколошког туризма, рурални економски развој...
Да би се то остварило, потребно је спровести доста активности, најпре урадити даља истраживања у детерминацији и селекцији преосталих друштава. Највећи изазов је изградња селекционог пчелињака, и ту има простора за сарадњу већег броја заинтересованих актера – пчелара, стручњака, образовних установа, органа власти, НВО.
 
Dobro je svaku rasu pčela sačuvati, ali ostaje pitanje zašto je spala na tako niske grane. Ako je tako osjetljiva da izumire brže od ostalih vrsta onda nema neku budućnost u intenzivnom pčelarstvu jer je preskupa za održavanje a to danas neide. Može se održavati iz drugih razloga ali to će uvjek biti samo poneko društvo.
 
Vesti-online.com:

[h=1]Poplave uništile pčele[/h][h=2]Svaki treći zalogaj koji čovek uzima vezan je za pčele i ako bi one izumrle dovodi se u opasnost biološki opstanak na Zemlji. Dokumenti UN-a navode da je u opasnosti od nestanka više od 20.000 biljnih vrsta, koje oprašuju pčele, jer je pčela sve manje na planeti. Otuda i zabrinutost kad se dogodi iznenadni pomor, poput nedavnog uginuća oko 400 pčelinjih društava u banatskoj opštini Kovin.[/h]






486027_022214c1_f.jpg


- Pčele imaju veliki značaj u lancu ishrane kao oprašivači mnogih biljnih vrsta. Pre će čovek izumreti nego pčele, a kada bi se i to nekim čudom desilo, posledice bi bile katastrofalne za poljoprivredu i život ljudi širom planete - naglašava prof. dr Zoran Stanimirović, šef katedre za biologiju Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.
Najnoviji slučaj pomora pčela dogodio se u selu Skorenovac, uzrok je pčelinji krpelj, a ne trovanje kako se u prvi mah pomislilo.
- Ova bolest ne može da se iskoreni, ali se može svesti na minimum. Prošla godina je za pčelarstvo bila katastrofalna, malo je meda, cena mu je visoka i ko je prodao sav med zbog dobre zarade, a pčele ove zime prihranjivao samo šećernim pogačama i time im oslabio imunitet, doveo je u opasnost opstanak košnica - pojašnjava Dragan Đorđević, homoljski pčelar iz Kamenova kod Petrovca na Mlavi.
[h=3]Šećer je zlo[/h]Nekontrolisana i neodgovarajuća upotreba šećera u prihrani može dovesti do obolevanja pčela.
486030_022214c4_if.jpg

Prof. dr Zoran Stanimirović

- Šećer je nužno zlo i treba ga koristiti samo u krajnjoj nuždi. Šećer je čist izvor energije i ne sadrži ostale hranljive suspstance za život pčela. To vodi ka energetskom stresu pčele, a kao posledica javljaju se razne bolesti, pre svega nozemoza, energetski parazit, koja oduzima energiju pčelama, iscrpljuje ih i stvara uslove za aktiviranje virusa koji pobiju pčele. U vezi sa problemom šećerizacije i nekvalitetne ishrane pčela, sve se više pominje CCD (Cilondž Colaps Disorder). CCD je sindrom koji podrazumeva iznenadno nestajanje (uginuće) pčelinjih zajednica. Prvi podaci o CCD-u pominju se još u zapisima iz 1050. godine, zatim 1905, 2000, 2005. godine na širokom području Amerike, Kanade, Australije i Velike Britanije. Kada pčelar iz plodišta uzme plodišni med, koji je najbolje balansirana energetsko-proteinska hrana, on je uzeo pčelama esenciju za život. Danas širom sveta, gde postoji intenzivno pčelarstvo, čovek se ubi ubeđujući pčelu kako je za nju dobar šećer, a sam za sebe uzima med. Da je šećer hrana za pčele, ne bi morao čovek na to da ih navodi, nego bi ga one same unosile u košnicu - objašnjava dr Stanimirović.
Pčelarstvo u Srbiji ima tradiciju još iz doba srednjovekovne dinastije Nemanjić. Danas, prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Srbije, ova asocijacija ima više od 9.000 pčelara, a prema poslednjem popisu Ministarstva poljoprivrede registrovano je oko 674.000 košnica. I kad je godina povoljna, može da se dobije 6.000-7.000 tona meda.
- U majskim poplavama 2014. godine stradale su 1.683 košnice u Srbiji , a ukupna šteta zbog uništenja pčelinjih društava i gubitka prinosa bagremovog meda premašila je 20 miliona evra. Direktna šteta zbog uništenja pčelinjih društava iznosi oko 300.000 evra, a štetu na poplavljenoj opremi i repromaterijalu bukvalno je nemoguće obračunati, jer je ogromna. Prinos meda u 2014. za 85 odsto je manji nego 2013. godine. O razmerama štete svedoči, na primer, i podatak da je 2013. godine na bagremovoj paši prikupljeno 3.044 tone meda, a 2014. ni 300 tona - naveo je Rodoljub Živadinović iz SPOS-a.
[h=3]Seča šuma[/h]Klimatski poremećaji utiču i na pčelinje zajednice.
- Prekomerna seča šuma podrazumeva uništavanje pluća i biosunđera za vodu planete Zemlje. Zbog toga imamo poplave, nepogode i ekspanziju vetrova. Promena u tako velikim ekosistemima utiče i na ostale ekosisteme. U ranim fazama kontakta ljudi sa pčelama, kao i u počecima razvoja pčelarstva uopšte, predominantnu ulogu je imalo tzv. šumsko pčelarenje jer su šuplja stabla u šumama predstavljala idealan dom za pčelinje zajednice. Seča šuma podrazumeva eliminaciju staništa za divlje pčele, a to ima uticaja i na savremeno pčelarstvo - ukazuje dr Stanimirović.

486029_022214c3_if.jpg


I opšta hemizacija neminovno vodi zagađenju životne sredine sa svim posledicama, a to je nestanak mnogih vrsta medonosnih biljaka, kao što su beli i konjski bosiljak.
- Opšta hemizacija uzima danak u pogledu količine i kvaliteta prirodne hrane za pčele u ekosistemima, mnoge biljne vrste su nestale, druge smanjile produkciju nektara i polena. Primena pesticida za zaštitu biljaka "od semena do semena" (neonikotinoidi) i njihov uticaj na pčele su stalna dilema. U nekim zemljama, recimo Francuskoj, zabranjena je upotreba ovih preparata zbog zaštite pčela, jer je sve više dokaza o njihovom štetnom efektu. U Srbiji bi uskoro trebalo da stupi na snagu zabrana ovih hemikalija u poljoprivredi. Uticaj na pčele imaju i razna radioaktivna zračenja. Postoje naučni radovi koji ukazuju da štetan efekat mogu imati i zračenja baznih stanica mobilne telefonije - objašnjava dr Stanimirović.
[h=2]Panika u svetu[/h]Albert Ajnštajn je još pre 80 godina rekao "ako nestane pčela na Zemlji, čovečanstvu bi najviše preostalo četiri godine života". Stručnjaci smatraju da je Ajnštajn malo preterao, jer pčele ne oprašuju sve biljke, naročito ne žitarice, poput pirinča, kukuruza i pšenice.
Ni produkcija krompira ne zavisi od pčela. Ali, svet bi ostao bez mnogobrojnih vrsta voća i povrća, time bi ljudski rod bio izložen avitaminozi i ranom umiranju. Otuda među pčelarima i farmerima u svetu već desetak godina vlada panika zbog nestanka velikog broja pčela. Pojava je zabeležena prvo u Aziji, ali se vrlo brzo proširila na Evropu i na Severnu Ameriku. U SAD je broj pčela smanjen u proseku za 30 odsto, dok ih je u Kaliforniji do 60 odsto manje, a u Teksasu 70 odsto.
Povartari u Americi mesecima unapred nastoje da rezervišu dovoljan broj košnica za period oprašivanja, a američka vlada je pod pritiskom industrijskih lobija ukinula zabranu uvoza pčela, koja je bila na snazi još od 1922. godine. Ukidanje embarga zahtevali su proizvođači badema, tražeći veći broj oprašivača na svojom plantažama. S novim pčelama, dovezenim iz Australije, stigle su i nove bolesti. Jedan od najopasnijih je i virsus IAPV, koji su otkrili 2004. izraelski naučnici u Jerusalimu.
Takođe, od 2008. godine Evropa je izgubila 30 posto od 13,6 miliona košnica, najviše jugozapadna Nemačka sa 80 odsto manjim brojem pčela. Visoki procenti opadanja broja pčela zabeleženi su u Belgiji, Portugalu, Francuskoj, Grčkoj, Španiji, Italiji...
[h=3]Sve manje stoke[/h]- Smanjenje stočnog fonda u područjima gde je zastupljena livadska paša pčela, pogubno je delovalo na pčelarstvo. Koze, ovce i goveda obogaćuju zemljište potrebnim hranljivim sastojcima za razvoj medonosnog bilja. Jedna ovca dnevno produkuje do pola litra urina i 200-300 grama fecesa. Pre samo 20 godina na Pešteru je bilo preko 200.000 grla sitne stoke, a na Homoljskim pašnjacima preko 100.000. Danas na Pešteru jedva da ima 15.000-20.000 a u Homolju 6.000-10.000. Posledica smanjene produkcije stajanjaka je kiselo zemljište što vodi nestanku mnogih medonosnih biljaka ili smanjenju produkcije nektara i polena - kaže prof. Stanimirović.
[h=3]
Žitarice pogubne
[/h]- Negativan uticaj na pčele ima i gajenje monokultura na velikim površinama. Primera radi, štetan efekat po pčelarstvo ima uzgoj kukuruza i žitarica, jer njihov polen (a polen je izvor proteina, minerala i vitamina za pčele) je nesvarljiv za pčele i vodi padu imuniteta, pojavi bolesti i uginuću pčelinjih zajednica - objašnjava Stanimirović.

 
Rtv.rs:

[h=1]Без пчела не можемо, а прети им опасност од изумирања[/h]НОВИ САД - Алберт Ајнштајн је још пре 80 година рекао "ако нестане пчела на Земљи, човечанству би највише преостало четири године живота". Наиме, сваки трећи наш залогај, веровали или не, везан је за пчеле. Када би оне изумрле опстанак човечанства се доводи у питање.

Документи УН-а наводе да је у опасности од нестанка више од 20.000 биљних врста, које опрашују пчеле, јер је пчела све мање на планети. Отуда и забринутост кад се догоди изненадни помор, попут недавног угинућа око 400 пчелињих друштава у банатској општини Ковин.
pcela-cvet-prolece-cvece-insekti-med_660x330.jpg
РТВ (Васо Пудар)

"Пчеле имају велики значај у ланцу исхране као опрашивачи многих биљних врста. Пре ће човек изумрети него пчеле, а када би се и то неким чудом десило, последице би биле катастрофалне за пољопривреду и живот људи широм планете," изјавио је проф. др Зоран Станимировић, шеф катедре за биологију Факултета ветеринарске медицине у Београду.
Најновији случај помора пчела догодио се у селу Скореновац, узрок је пчелињи крпељ, а не тровање како се у први мах помислило.
"Ова болест не може да се искорени, али се може свести на минимум. Прошла година је за пчеларство била катастрофална, мало је меда, цена му је висока и ко је продао сав мед због добре зараде, а пчеле ове зиме прихрањивао само шећерним погачама и тиме им ослабио имунитет, довео је у опасност опстанак кошница," појашњава Драган Ђорђевић, хомољски пчелар из Каменова код Петровца на Млави.
Стручњаци сматрају да је Ајнштајн мало претерао, јер пчеле не опрашују све биљке, нарочито не житарице, попут пиринча, кукуруза и пшенице. Ни продукција кромпира не зависи од пчела. Али, свет би остао без многобројних врста воћа и поврћа, тиме би људски род био изложен авитаминози и раном умирању.
Отуда међу пчеларима и фармерима у свету већ десетак година влада паника због нестанка великог броја пчела. Појава је забележена прво у Азији, али се врло брзо проширила на Европу и на Северну Америку. У САД је број пчела смањен у просеку за 30 одсто, док их је у Калифорнији до 60 одсто мање, а у Тексасу 70 одсто.
Повртари у Америци месецима унапред настоје да резервишу довољан број кошница за период опрашивања, а америчка влада је под притиском индустријских лобија укинула забрану увоза пчела, која је била на снази још од 1922. године. Укидање ембарга захтевали су произвођачи бадема, тражећи већи број опрашивача на својим плантажама. С новим пчелама, довезеним из Аустралије, стигле су и нове болести. Један од најопаснијих је и вирсус ИАПВ,који су открили 2004. израелски научници у Јерусалиму.
Такође, од 2008. године Европа је изгубила 30 одсто од 13.6 милиона кошница, највише југозападна Немачка са 80 одсто мањим бројем пчела. Високи проценти опадања броја пчела забележени су у Белгији, Португалу, Француској, Грчкој, Шпанији, Италији...


 
Rtv.rs:

[h=1]Инсектициди убијају пчеле[/h]НОВИ САД - Због неодговорности појединих ратара, који користе инсектициде, а не обавештавају на време пчеларе о својим активностима доводи до тога да пчела буду отроване.

Постоје егзактни подаци о улози пчела у пољопривреди, и према истраживањима, једна кошница само кроз опрашивање ствара вредност од 1.200 евра годишње.
Иако је значај пчела велик, дешавало се у пракси да су поједини произвођачи због непоштовања правилне примене пестицида уништавали и читава пчелиња друштва.
pcela-pcele_660x330.jpg
РТВ (Слободан Ничић)

Из савеза пчеларских организација Војводине апелују на ратаре да их на време обавесте када ће радити третирање својих култура како би могли изместити кошнице на време.
"Дешава се некад да нас ратари обавесте да ће третирати на пример уљану репицу једним средством а третирају га другим па се дешава да пчеле буду уништене. То не би смело да се дешава. Ми не можемо забранити никоме да користи било које инсектициде како би заштито своју културу", каже Стојан Анђелковић из Савеза пчеларских организације Војводине.
Тешко је проценити овогодишњи принос меда, каже Анђелковић, додајући да још увек може доћи до захлађења када крену пчела на багрем.
"Може се дестити да дође до измрзавања багрема због хладног времена и тада пчеле остају без пчелиње паше. Треба још сачекати да се време стабилизује и тада ћемо знати какв род меда можемо да очекујемо", каже Анђелковић
Пчелари се надају на се неће поновити прошла година када је због обилних падавина и захлађења у време пуног цветања багрема, принос меда био десеткован.


 
Апеловање на свест и савест људи је исто што и плашење мечке решетом.
Само доношење системских закона и њихово радикално примењивање би могло на дужи период донети корист.Све остало је само празна прича и замајавање.
 
Nazad
Vrh