Svoje seme povrca - reprodukcija

cika_jova

Član
Učlanjen(a)
9 Maj 2010
Poruka
3.642
Lokacija
mladenovac
interesuje me ako bi mogli malo da mi priblizite ostavljanje semena za dalju reprodukciju, nesto znam a mnogo vise ne

recimo kad se seje beli luk kod mene su ranije ocistili glavicu i one krecelje pobijali u zemlju

papriku koja je izuzetno krupna ostave da dobro sazri i izvade seme i tako ga cuvaju na suvom zavijeno u neku novinu do proleca kao i paradajz...

e sad ostale kulture :sta:
 
cika_jovo sada su sve hibridna semena pa ostavljati seme od njih je prava lutrija.Znamo da hibridna semena mogu ostaviti dobro ili lose potomstvo
 
Ovo sam, naravno, skinuo sa neta, možda ti pomogne. Ne odnosi se na hibride, razumljivo.
SAKUPLJANJE SEMENA - Deset Zlatnih pravila:

1. Seme uzimamo sa što je moguće više (desetak) zdravih, vitalnih i za sortu tipičnih biljaka.
2. Kad god je moguće, plodove ostavimo na biljci dok potpuno ne sazriju.
3. Seme sakupljamo po suvom i sunčanom danu.
4. Ako je seme potrebno dosušiti, rasprostiremo ga u tankom sloju na toplom, promajnom i zasenjenom mestu (najbolje tavanski pod).
5. Pazimo da semena ne budu izložena temperaturi višoj od 35C.
6. Potpuno suvo seme pakujemo u papirne vrećice, ili dobro zatvorene staklene bočice (ako ima miševa).
7. Na svakoj vrećici napišemo naziv biljke i datum berbe.
8. Seme skladištimo u hladnom i mračnom prostoru na ujednačenoj temperaturi (najbolje bi bilo u frižideru).
9. Pri setvi ne posejemo sve seme odjednom, već ostavljamo malo u rezervi, za slučaj da nam prva setva propadne, usled nekakvih nepogoda.
10. Seme redovno razmenjujemo sa prijateljima i na taj način čuvamo i obogaćujemo domaće sorte.

Povrće čine uglavnom jednogodišnje i dvogodišnje biljke. Seme jednogodišnjih biljaka seje se u proleće, a biljke se osemene u jesen. Seme se sakuplja, skladišti i ponovo seje u proleće. Dobijanje semena dvogodišnjih biljaka nije tako jednostavan postupak. Postoje dve metode: a) čuvanje semanjačica i b) direktna setva bez čuvanja semenjačica. U oba slučaja biljke se seju jedne, a seme donose druge godine.

Tabela vrsta povrća, životni vek i način razmnožavanja:

J - jednogodišnja vrsta
D - dvogodišnja vrsta
V - višegodišnja vrsta
GR - Generativno Razmnožavanje (semenom)
VR - Vegetativno Razmnožavanje (delovima biljke - krtolama, češnjevima...)

LJILJANI - Liliaceae

Beli luk - Allium sativum - J - VR
Crni luk - Allium cepa - D - GR
Praziluk - Allium porum - D - GR
Vlašac - Allium schoenoprasum - V - GR , VR

ŠTITARKE - Apiaceae

Kopar - Anethum graveolens - J - GR
Komorač - Foeniculum vulgare - J -GR
Šargarepa - Daucus carota - D - GR
Paštrnjak - Pastinaca sativa - D - GR
Peršun - Petroselinum crispum - D - GR
Celer - Apium graveolens - D - GR

PEPELJUGE - Chenopodiaceae

Cvekla - Beta vulgaris sub. rubra - D - GR
Blitva - Beta vulgaris var. vulgaris - D -GR
Repa - Beta vulgaris - D - GR
Spanać - Spinacia oleracea - J - GR

MAHUNARKE - Fabaceae

Boranija - Phaseolus vulgaris - J - GR
Pasulj - Phaseolus vulgaris - J - GR
Bob - Vicia faba - J -GR
Grašak - Pisum sativum - J - GR
Soja - Glycine max - J - GR

GLAVOČIKE - Chicoriaceae

Artičoka - Cynara scolymus - V - GR , VR
Endivija - Cichorium endivia - J,D - GR
Salata - Lactuca sativa - J - GR
Crni koren - Scorzonera hispanica - D -GR
Suncokret - Helianthus annuus - J - GR
Čičoka, topinambur - Helianthus tuberosus - V - VR

KRSTAŠICE - Brassicaeae

Hren - Armoracia lapathifolia - V - VR
Rotkvica - Raphanus sativus - J - GR
Prokelj, Brokoli - Brassica oleracea var. gemifera - J,D - GR
Karfiol - Brassica oleracea var. botrytis - D - GR
Kupus - Brassica oleracea var. capitata - D - GR
Kelj - Brassica oleracea var. sabauda - D - GR
Keleraba - Brassica oleracea var. gonylodes - D - GR

BUNDEVE - Cucurbitaceae

Krastavac - Cucumis sativus - J - GR
Bundeva, Tikvica - J - GR
Lubenica - Citrullus lanatus - J - GR
 
Pita moj stari kako skinut neki film s paradajzovog sjemena? Koliko sam shvatio, kad se izvadi sjeme, oko njega još ima neka zaštita. Kako se toga rješit?
Kod nas se to seme zajedno sa tečnošću koja ga prati, jednostavno položi na čistu hartiju, ona vremenom upije višak vlage, i kasnije kao suvo polako ručno razdvojimo, i to je to, ako sam te dobro razumeo.

p.s. Ove godine sam ostavio samoniklo seme hibrida Amati, koje je na leju došlo preko stajnjaka, i uz prosečnu agrotehniku ne vidim nikakvu razliku u odnosu na seme iz prodaje. Ili se sve to dogodilo slučajno. Iduće godine povećavam eksperiment na stotinak strukova, pa da vidimo.
 
Poslednja izmena:
Seme paradajza treba ostaviti u svom soku da provri to mu je zaštita od gljivica.
Seme za sadnju se uzima od prvih plodova i najvažnija je stvar selekcija, ne samo dobri plodovi nego cela biljka koja treba da bude zdrava pravilna i jaka. Uzima se seme od najmanje desetak biljaka.
U komercijalnoj proizvodnji se nikad ne može uraditi selekcija kao što možete to da uradite sami za sebe, naravno da je takvo seme bolje od komercijalnog pod uslovom da sve pravilno uradite.
 
Postupak vadjenja semena kod paradajza je isti kao i kod krastavca.Posle mlevenja se ostavi u sopstvenom soku nekoliko dana da prevri kako bi se od semena odvojila sluz,zatim se ispere sa vodom i suši.Normalno da se deo soka odmah posle mlevenja odvoji za spremanje zimnice.
 
Kiraj da li radite neku selekciju kod krastavaca? Mislim na biljke ne na samo seme.
 
U zavisnosti kakvo seme za setvu dobijem od organizatora proizvodnje.Ako dobijemo dobro osnovno seme sa po kojom atipičnom biljkom izbacimo je ako ne u plodonošenju ,tada pri skupljanju i lupanju.Ako dobijemo izmešano seme e onda je to Sizifov posao.
U lukovima radim selekciju .
 
Godinama pokušvam da dobijem neki upotrebljiv krastavac od domaćeg kupovnog semena, ali ga plamenjača i koješta drugo smlati pre nego što rodi. Ove godine sam nabavio seme američkog dugog, japanskog dugog i neke indijske, namerno sam ih posadio na isto mesto sa domaćim (sunčani potok i još neki) i najzad imam krastavaca i za deljenje. Na slici se vidi da nijedan nije baš zdrav ali za razliku od domaćeg koji je propao ovi lepo radjaju. Tu je na jednom naslonu pet ili šest vrsta krastavaca.


DSC07630.jpg
 
A šta ćemo ako vodeće fito-kompanije već ozračuju seme i još rade po nešto što neće da kažu, shodno famoznom Codex-u ? Ja verujem da to i rade, a kako će biti onima što jedu, baš ih briga. Odavno se proreklo da će pravo zlato biti seme domaćih, autohtonih sorata voća i povrća. Možda je i off, ne znam.
 
Pozdrav svima!

Ne mogu da pronadjem pogodniju temu, a vi ne zamerite ako je neko vec postavio ovo pitanje: ja sam u organskoj poljoprivredi, do sada se povrtarstvom nisam bavio i potrebno mi je deklarisano, netretirano seme sociva-znate li gde ga mogu nabaviti?

Hvala vam unapred
 
Dobrodošao Arizan
Koliko ja znam ovde još niko nije pomenuo semensko sočivo a kamo li sertifikovano organsko seme. Možda u Makedoniji ili Grčkoj?
 
Hvala na dobrodoslici Dzioniku! Hvala takodje na preporuci Deda Lali!

Pokusacu nesto. Do slicnih informacija sam u medjuvremenu i sam dosao preko nekih prijatelja. Povrtarstvom se nisam nikad bavio, ali mi je prosto neverovatno da tog semena kod nas nema. Niti je to drzavna tajna, niti je to povrce toliko retko u upotrebi pa da nema razloga da seme postoji. Bar mi se tako cini. Cudno! Svejedno, hvala vam jos jednom!
 
Nazad
Vrh