Vesti i obaveštenja

Kad kazem Afrika.mislim i na Srbija :osmeh:
[h=1]Evropljanima čisto meso a ostatak na afričkim tanjirima[/h]Datum: 09/04/2015
Kategorija: Opste

Neke Afričke zemlje su uništile domaću živinarsku proizvodnju uvozeći jeftino pileće meso sa Evropskog tržišta. Pošto Evropljani najviše vole da jedu belo meso, ostatak pileta izvoze u Afriku.Gana, na primer uvozi 165.000 tona jeftinog pilećeg mesa iz Brazila, SAD i Evrope – i to ostatke, koje u tim državama niko ne želi da jede. Tokom 80-ih i 90-ih godina, Gana je sama pokrivala 80% domaćih potreba kada je o pilećem mesu reč, kaže Quame Kokroh, sekretar nacionalne zadruge uzgajivača živine i dodaje: “Otkad postoji jeftini uvoz, sve se promenilo i naši seljaci pokrivaju samo 10% tržišta i boje se da će i to izgubiti.”Belo meso za Evropljane a leđa za Afriku
Potrošnja živinskog mesa u Nemačkoj iznosi 19 kilograma godišnje i Nemcima je posebno omiljeno belo meso. Nemački proizvođači živine proizvode 25% mesa više nego što je njima potrebno. Ovaj višak se ne može prodati u Nemačkoj, pa se izvozi znatno jeftinije u Afriku. Uglavnom se radi o iznutricama, krilcima i vratovima, koje Evropljani ne žele da jedu. Odlično se izvoze i leđa od kojih se prethodno u Evropi odvoji belo meso. Od 2011. do 2012. godine, nemački izvoz se povećao za 120 odsto. U Afriku je izvezeno 42 miliona kilograma živinskog mesa – što je 10% od celokupnog afričkog uvoza. Ostalih 90% se u Afriku uvozi iz Brazila, SAD i Holandije.Uvoz pilećeg mesa u Afriku nije sam po sebi sporan, navodi Francisco Marí iz humanitarne organizacije – Hleb za svet. Problem su cene po kojima se meso prodaje afričkim potrošačima. One su toliko niske da domaći proizvođači nemaju nikakve šanse na tržištu i propadaju. Primera radi, uvozna piletina se prodaje za dva evra po kilogramu, dok se domaća prodaje za četiri evra, jer inače ne može da pokrije osnovne troškove proizvodnje. Evropljani mogu jeftino da izvoze u Afriku jer imaju intenzivnu industrijsku proizvodnju, a deo troškova jeftinog izvoza pokrivaju većim cenama belog mesa na domaćem tržištu.Neke afričke zemlje se uspešno brane
Parlament je u Gani 2003. godine pokušao da zaštiti domaće tržište uvođenjem većih carina na uvoz, ali je vlada vrlo brzo ukinula taj zakon. “Mislim da je razlog bio međunarodni pritisak”, kaže Quame Kokroh ispred udruženja živinara Gane.Francisko Mari potvrđuje tu tezu. “Gana je u to vreme pregovarala sa Svetskom bankom o kreditima. Da vlada nije povukla zakon, država bi ostala bez puno novca.” Osim toga, vlada propagira liberalizaciju tržišta, što znači da mora da se drži međunarodnih pravila. Sada vlada pokušava da podstakne domaće proizvođače raznim subvencijama i kreditima.Ali neke afričke zemlje uspele su da odole međunarodnim pritiscima, kao na primer Nigerija, Kamerun, Obala Slonovače i Senegal. Budući da su trgovinski partneri zavisni od nigerijske nafte, oni nemaju drugog izbora nego da tolerišu bojkot evropske piletine i tako Nigerija već godinama uspeva da se odbrani od jeftinog pilećeg mesa iz Evrope.U Senegalu od 2005. godine u mesari nije moguće kupiti evropsku piletinu, a senegalska vlada je zabranu uvoza živinskog mesa produžila do 2020. godine.Izvor: Deutsche Welle, 2014
 
Uništene kruške sa falsifikovanim dokumentima - izvor agropartner.rs

Pošiljka krušaka koja je uništena u Rusiji nije imala originalnu dokumentaciju iz Srbije i najverovatnije je reč o falsifikovanim dokumentima o njihovom poreklu, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede Srbije.

Više od mesec dana na snazi je dogovorena mera najave svake pošiljke za Rusiju, tako što se tamošnjim nadležnim službama uz poslatu pošiljku šalje skenirani fitosertifikat, navodi Ministarstvo poljoprivrede i ističe da su upravo najnovije aktivnosti ruskih službi rezultat uspešne koordinacije Srbije i Rusije.

Kako je juče preneo sajt Sputnjik, eksperti Nadzorne poljoprivredne službe u gradu Kursku, na jugu Rusije, oduzeli su pošiljku krušaka koje su, prema deklaraciji, bile iz Srbije, ali se ispostavilo da im je zemlja porekla Poljska, i spalili je u krematorijumu.
...
 
[h=1]"Arapi nisu kupili nijedan traktor"[/h]IZVOR: DANASBeograd -- Poslanica Skupštine Srbije Olena Papuga izjavila je da zakupci zemlje u Vojvodini iz Emirata nisu zaorali polovinu njiva, piše Danas.







160708046055324778be6e6975446167_640x496.jpg

Foto: Thinkstock
"Stvorio se problem u Vojvodini sa tom zemljom koju su kupili Arapi na 25 godina. Od 4.000 hektara državnog zemljišta koje je u atarima Karađorđeva, Bačke Palanke i Bača dobila arapsko-srpska kompanija, 2.000 hektara još nije uzorano", izjavila je poslanica iz redova Lige socijademokrata Vojvodine ove nedelje u srpskom parlamentu.
"Emirati nisu dovezli, kupili nijedan traktor, a naši ljudi su tamo najamna radna snaga, pošto se dobro zna da Arapi unajmljuju radnike iz okolnih sela da traktorima oru zemlju", kazala je ona.

Kako je navela, to znači da od najavljenih rekordnih prinosa neće biti ništa i da će se i dalje iz Poljske uvoziti jabuke, krompir iz Evrope, tehnologija iz Bugarske, dok će naši paori ići u Rumuniju da rade.

Ona je pitala i da li je tačno da je ugovorom koji je potpisan sa UAE, Srbija u zajedničkoj kompaniji ima 20 odsto udela i neće morati da investira, dok će Emirati preuzeti obavezu da ulože 140 miliona evra u naredne četiri godine i da otvore 300 radnih mesta.

"Planirane investicije do sada još nisu došle, a nisu napravljena ni postrojenja za sortiranje, pakovanje i skladištenje proizvoda", ocenila je Papuga, upitavši nadležne organe koliko je zemlje tačno dato pod zakup na 25 godina, koliko je ljudi zaposleno i koliko je zemlje ukupno posejano.
 
Kad nestanu sadnice malina - izvor rts.rs

Na dedovini u Vrutcima braća Zoran i Željko Kujundžić zasadili su jesenas maline poštujući sve savete stručnjaka, od obrade do izbora sertfikovanih sadnica.

Novac za malinjak delom su zaradili u inostranstvu, delom pozajmili računajući da će ozbiljnim radom sve nadoknaditi i još zaraditi. "Površina koju smo zasadili je hektar i 20 ari. Posađeno je oko 18.000 sadnica, a samo za sadnice uloženo je oko milion dinara", priča Željko Kujundžić.


Pre Uskrsa su došli da urade đubrenje i videli da su na preko 80 odsto površine sadnice nestale, da su ukradene. "Mi smo sadnice doterali kamionom umotane u foliju. Zamislite kakvo je prevozno sredstvo bilo potrebno da se izvađene sadnice odnesu u rinfuzi", dodaje Željko.

U užičkoj policiji, kojoj su krađu prijavili, kažu da su takozvani imovinski delikti najbrojniji od svih krivičnih dela.
 
Чак и кад би полиција хтела да пронађе лопове ту је заменик тужилаштва који ће да нађе да ту нема кривичног дела опасног по живот и здравље и оштећени могу да поднесу приватну тужбу против НН лица,па ако суд прихвати тужбу....
Моје лично мишљење је :Да се овакве инвестиције не остављају -на изволте лопови-већ се озбиљно чувају и бране.
 
"Arapi nisu kupili nijedan traktor"

IZVOR: DANASBeograd -- Poslanica Skupštine Srbije Olena Papuga izjavila je da zakupci zemlje u Vojvodini iz Emirata nisu zaorali polovinu njiva, piše Danas.
Foto: Thinkstock
"Stvorio se problem u Vojvodini sa tom zemljom koju su kupili Arapi na 25 godina. Od 4.000 hektara državnog zemljišta koje je u atarima Karađorđeva, Bačke Palanke i Bača dobila arapsko-srpska kompanija, 2.000 hektara još nije uzorano", izjavila je poslanica iz redova Lige socijademokrata Vojvodine ove nedelje u srpskom parlamentu.
"Emirati nisu dovezli, kupili nijedan traktor, a naši ljudi su tamo najamna radna snaga, pošto se dobro zna da Arapi unajmljuju radnike iz okolnih sela da traktorima oru zemlju", kazala je ona.

Kako je navela, to znači da od najavljenih rekordnih prinosa neće biti ništa i da će se i dalje iz Poljske uvoziti jabuke, krompir iz Evrope, tehnologija iz Bugarske, dok će naši paori ići u Rumuniju da rade.

Ona je pitala i da li je tačno da je ugovorom koji je potpisan sa UAE, Srbija u zajedničkoj kompaniji ima 20 odsto udela i neće morati da investira, dok će Emirati preuzeti obavezu da ulože 140 miliona evra u naredne četiri godine i da otvore 300 radnih mesta.

"Planirane investicije do sada još nisu došle, a nisu napravljena ni postrojenja za sortiranje, pakovanje i skladištenje proizvoda", ocenila je Papuga, upitavši nadležne organe koliko je zemlje tačno dato pod zakup na 25 godina, koliko je ljudi zaposleno i koliko je zemlje ukupno posejano.

Ma koje ivesticije i kakvi traktori na Zobnatici su posejali smesu trava A Said (tako se valjda zove) jedan od direktora (kobojagi)
jer se ne zna ko je glavni i za sve se ceka odobrenje iz arabije elem hteo sam kazati za te investicije kad arapin saziva odbor da se ispita koliko kosta da se zasadi basta za hotel (povrce i krtola) na ne vecoj porsini od 1 ha,i da se zna kad koga zaposle ili pocnu da vicu kako su zaposlili toliko i toliko to su sve radnici koji su tu i radili samo na ugovor lupam na 3 ili 6 mes. nema tu ni novog zaposljavanja ni investicija kad im pocrkaju tradze ne znam sta ce biti
 
http://www.kurir.rs/vesti/biznis/kreditiranje-ratarima-zajam-bez-hipoteke-clanak-1758953

KREDITIRANJE: Ratarima zajam bez hipoteke



A


Zakon o predžetvenom finansiranju omogućiće seljacima da do novca dođu zalaganjem buduće letine
BEOGRAD - Poljoprivrednici će od 1. juna lakše moći da dođu do gotovog novca, i to na račun budućeg roda, jer će tada početi da se primenjuje Zakon o predžetvenom finansiranju.

- Taj sistem finansiranja podrazumeva da će poljoprivredni proizvođači imati olakšan pristup finansijskim sredstvima jer će kao zalog za obezbeđenje pozajmice koristiti buduću poljoprivrednu proizvodnju i neće morati da polažu hipoteku kao obavezan način osiguranja, kako je dosad bio slučaj - izjavila je Milica Jevtić iz Ministarstva poljoprivrede.

Na predžetveno finansiranje moći će da se oslone fizička i pravna lica i preduzetnici, koji će moći ne samo da se zaduže već i da budu poverioci. Očekuje se da će najčešće fizička lica uzimati pozajmice od banaka i prerađivača, ali će i drugi poljoprivredni proizvođači moći da ih finansiraju.

Miroslav Kiš, predsednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika, skeptičan je prema ovoj ideji.
- Lepo to zvuči na papiru, ali plašim se da će se taj sistem okrenuti naopako i na štetu nas malih proizvođača, a na korist onih od kojih uzimamo đubrivo, seme i ostalo - kaže Kiš.

Agroekonomista Miladin Ševarlić misli da je ovo dobra ideja.
- Važno je pitanje procene vrednosti prinosa, po količini, kvalitetu i cenu. Može da se desi podbačaj prinosa i da cene skoče više nego što je priznato, pa da poljoprivrednici budu na gubitku - kaže on.

Prvi u evropi
SAMO ZA RATARE

Predžetveno finansiranje namenjeno je samo za biljnu proizvodnju

Ugovore će potpisivati poverilac i dužnik

Svi ugovori će se registrovati u APR

Srbija je prva zemlja u Evropi koja će primenjivati ovaj način finansiranja




 
JABUKE NA CRNOJ LISTI Rusija ograničavaju uvoz iz Srbije zbog falsifikatora - izvor:blic.rs

Ruska služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor (Roseljhoznadzor) će ograničiti uvoz jabuka iz Srbije zbog falsifikovanja srpskih fitosanitarnih sertifikata u Evropi.

"Moramo da uvedemo postupak prethodne najave za jabuke koje dolaze iz Srbije. Proizvodi neće moći da predju granicu bez inspekcije", izjavio je šef te službe, Sergej Dankvert.
[TABLE="class: antre_r back_c_1, width: 200, align: right"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
On je dodao da je pooštravanje mera potrebno zbog vrlo rasprostranjenog falsifikovanja srpskih fitosanitarnih sertifikata, prenosi ruska agencija Tas.

"Za veliki broj proizvoda koji se izvoze u Rusiju, Evropljani su napravili falsifikovana dokumenta. Proverili smo 33 sertifikata za jabuke iz Srbije, i samo jedan od njih je autentičan", izjavio je Dankvert.

Prema njegovim rečima, odvojena istraga Roseljhoznadzora ukazala je na relativno sličnu situaciju sa fitosanitarnim sertifikatima iz Bugarske, kojoj je ta služba već zabranila izvoz jabuka u Rusiju.
 
Srbija će podržati odluku EU: Zabrana korišćenja glifosata - izvor blic.rs

Srbija će podržati odluku Evropske unije u pogledu prometa sredstava za zaštitu bilja koja sadrže sastojak glifosat, uključujući i zabranu ili ograničenje njihovog prometa i primene, saopšteno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Mediji u svetu, kao i u regionu nedavno su preneli da je Svetska zdravstvena organizacija objavila da je glifosat, aktivni sastojak u herbicidu "Raundap" (Roundup) Monsanto korporacije, verovatno kancerogen za ljude.
Glifosat je aktivna supstanca koja se nalazi na Listi odobrenih supstanci u EU i u Srbiji, tako da su sredstva na bazi ove aktivne supstance u prometu u svim zemljama clanicama EU, kao i u Srbiji, navode u Ministarstvu poljoprivrede.

...
 
Mozda kancerogen,a da nisu kojim slucajem lekoviti svi ti herbicidi,pesticidi,insekticidi i ostala hemija koju nemilice trosimo?
 
ponudu firme Monsanto

Švajcarska agrohemijska kompanija Syngenta odbila je ponudu kojom bi bila preuzeta od strane američkog giganta Monsanto. Ponuda je iznosila 449 švajcarskih franaka po dionici ili nešto manje od 40 milijardi evra. Ponuda je od strane odbora jednoglasno odbačena kao “fundamentalna podcijena”, te da nije u interesu švajcarske kompanije.

Prema objavljeni podacima za 2014.godinu, Monsanto je svijetski lider u agrobiznisu sa godišnjim prihodom od 15,8 milijardi evra od čega 4,5 milijardi zauzima promet pesticida.*Kompanija Syngenta ostvarila je prihod od 13,5 milijardi evra (2,8 milijardi sjemenski materijal), Bayer CropScience sa prihodom od 9,5 milijardi i BASF sa 5,4 milijarde evra u 2014.godini.*Eventualnim sjedinjavanjem dva giganta kao što su Monsanto i Syngenta, buduća kompanija imala bi godišnji prihod od 27,4 milijarde evra, te udio od 1/3 sjemenskog materijala u cijelom Svijetu.

izvor: msn.com
 
Iz dobro obavestenih izvora: Monsanto je hteo SAMO da kupi semensku genetiku, hemija ga neinteresuje !
GMO je paravan za sasvim nesto drugo.
 
"Farmia.rs" - jedinstvena prodavnica stoke na internetu - izvor tanjug.rs

NOVI SAD - Na Novosadskom sajmu je predstavljen sajt "Farmia.rs" koji predstavlja jedinstvenu prodavnicu stoke na internetu, a radi se internet platformi koja omogućava poljoprivrednicima da na internetu prezentuju svoje farme i životinje.
"Farmia.rs" po rečima njenog vlasnika Miloša Milića, pruža mogućnost farmerima da konstantno proširuju krug potencijalnih kupaca, ili da lakše pronađu žiotinje koje bi kupili po najpovoljnijim uslovima u datom trenutku.

"Sajt omogućava poljoprivrednicima da se registruju, da naprave svoju stranicu i tako obezbede promociju svoje farme. To je praktično njihova prodavnica gde mogu konstantno da postavljaju svoju ponudu životinja", kaže Milić.

Trenutno se u sistemu tog jedinstvenog sajta u Srbiji i jednog od retkih te vrste u svetu, po rečima Milića nalazi oko 3.100 farmera sa oko 40.000 životinja, a taj broj se, kako je naglasio, svakodnevno uvećava za 50 do 100 novih farmi, pa je, kako je naglasio, "izvesno da će do kraja godine dostići cifru između 15.000 i 20.000 farmera.


"Do sada je preko našeg sajta obavljeno više od 700 transakcija u kojima je prodato više od 27.000 grla stoke", kazao je Milić i dodao da se radi o direktnoj trgovini bez posrednika u kojoj je omogćena i direktna komunikacija između kupaca i prodavaca.

Trenutno je sistem potpuno besplatan, a kako je Milić pojasnio, organizatori sajta rade na izgradnji baze podataka farmi, a ujedno i edukuju poljprivrednike o stanju na tržištu.


...

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

KATASTROFA U IVANJICI Uplakani ljudi u neverici gledali kako im grad uništava sve - izvor blic.rs

Grad koji je juče zahvatio Ivanjicu, Arilje i Kragujevac opustošio je malinjake i voćnjake i naneo ogromnu štetu poljoprivrednicima.

Ivanjička opština nabavila ih je 192 ali su one kao i u drugim gradovima, bile u skladištima jer protivgradna zaštita nije aktivirana pošto nije stigla naredba nadležnih republički organa.

- Od strane Sektora za vanredne situacije nije izdato odobrenje za funkcionisanje protivgradne zaštite pa su lokalne samouprave bile nemoćne. Nisu rešili ni pitanje protivgradnih strelaca. Apelovao sam i molio da to učine - kaže Jolović.

...
 
Malinari traže početnu cenu maline 2,3 evra po kilogramu - agropartner.rs

...
On je rekao da su se predstavnici ove organizacije, koja broji 20 udruženja, na sinoćjnoj sednici Upravnog odbora, održanoj u Požegi složili da cena maline ne sme biti manja od izvozne cene griza po kilogramu.

'Doneli smo odluku da početna, odnosno akontna cena maline bude ista kao izvozna cena griza tj. 2,3 evra za kilogram', rekao je on. Radović je izrazio očekivanje da će premijer Vučić što pre sazvati sastanak proizvođača maline, hladnjačara i izvoznika kako bi se zauzeo jedninstven stav o ceni 'crvenog zlata' za 2015. godinu, kako se ne bi ponovio scenario iz prošle godine.
...
 
Nazad
Vrh