Proizvodnja ribe u recirkulacionom sistemu

toni58

Član
Učlanjen(a)
1 Jan 2011
Poruka
34
Lokacija
Čoka
Tehnologija proizvodnje ribe u recirkulacionom sistemu je relativno nova tehnologija koja u svetu egzistira nešto više od 40godina. Koncept proizvodnje ribe u recirkulacionom sistemu zasniva se na uzgoju ribe u zatvorenom prostoru i potpuno kontrolisanim uslovima. Osnovna prednost u odnosu na uzgoj ribe na tradicionalan način je proizvodnja mnogo veće količine ribe po jedinici zapremine vode, što ovaj sistem svrstava u intenzivne načine proizvodnje. Druga prednost je dobijanja potpuno zdrave ribe, za razliku od riba iz ekoloski kontaminiranih prirodnih vodotokova. Ovako proizvedena riba ima i bolji misicni tonus od ribe iz prirode ili ribnjaka sa stajacom vodom, zato sto je prinudjena da se krece u bazenu sa promenljivom brzinom strujanja vode.
Voda iz bazena se konstantno reciklira i ponovo uliva u bazene.
U ovom slucaju proizveli bi 25 do 30 tona ribe na povrsini od 300 m2, sto bi zavisilo samo od sredstava ulozenih u opremu za preciscavanje vode.
Ukoliko se pri proizvodnji na tradicionalni nacin (klasicni ribnjak) proizvede 1,5 t/ha namece se zakljucak da nije neophodno 20 ha livada, ledina ili neke druge neobradive povrsine zauzeti za proizvodnju ribe.
Jedna od prednosti je i uzgoj predatora u monokulturi. Druga prednost je proizvodnja u mnogo kraćem vremenu od tradicionalnog načina uzgoja.
U slucaju potrebe moze se lako izvrsiti zamena vrste ribe koja se proizvodi. Sto znaci da se u istom ovom sistemu mogu proizvoditi: keciga (Acinpenser ruthenus), razne vrste jesetre (Acipenser), smudj (Sander Lucioperca), evropska jegulja (Angula Angula) stuka (Esox lucius) i druge vrste riba. Nije iskljucena i proizvodnja dve od gore navedenih vrsta istovremeno u odvojenim bazenima.
Izvršena ispitivanja tržišta kod nas pokazuju povećanu tražnju grabljivica posebno u zimskim mesecima.
Evo i primer jednog uzgajalista.
Razmenio bih iskustva sa nekim ko proizvodi ribu na slican nacin.
2vba0kw.jpg
 
toni da li se bavis vec sa ovim uzgojom ribe?ako se bavis da li mogao da mi das broj telefona koristile bi mi neke informacije oko ulaganja i visine troskova zato sto smo ja i drug u nekoj takvoj prici al nas zeza prostor....
 
Probnu proizvodnju sam zavrsio. Potrebno je jos da zavrsim sistem za preciscavanje vode, ali ponestalo je para, verovatno cu uzeti nekog za partnera. Na kraju probne probne proizvodnje ribe su bile ovakve. Broj telefona sam ti poslao
23krvk0.jpg
 
cucemo se druze....ali ja mislim da su trebali jos malo da rastu...mi za ovakvog soma nemamo trziste ili ako se nadje onda je mala cena tako da ne verujem da se isplati ulaganje..pricam iz licnog iskustva
 
Kolika je okvirna cena prečistača vode?
Koju bi vodu koristio,sa vodovodne mreže ili imaš bunare?
Som kao i svaka grabljivica napada i svoju vrstu,jesi li imao problema?
:cao:
 
Daxoni
Prosecna tezina ribe na slici je 2 kg. Pitanje velicine konzumne ribe zavisi od potrosaca, pa se tome prilagodis. Cena ovog soma je sasvim zadovoljavajuca ukoliko se iznese na trziste od novembra do marta. Kada kazes da govoris iz sopstvenog iskustva nije mi jasno dali mislis na prodaju ili proizvodnju.
Ljusha
Cena opreme za preciscavanje je jako visoka, ali ja cu je sam izraditi kao sto sam i sve do sada sam uradio. Na pr. mehacicki filter za sistem koji ja radim kosta oko 15000 EU, mene ce materijal i usluge kostati nesto iznad 3000 EU.
Unutar objekta imam bunar fi 125 na 105 m.
Kanibalizam je uobicajena pojava kod uzgoja grabljivica u monokulturi. Najveci su problemi kod sitne ribe t.j. tezine do oko 3 gr.
Objekat fotografisan sa severne strane prikazan je na slici, a to je i strana na kojoj je predvidjena izgradnja II faze.
2naqxcx.jpg
 
mislim na prodaju druze,vrlo tesko smo imali plasman za somice do 3kg,mada preko zime moze da se proda sve,tu si u pravu :bravo:
 
:D :D :D
Koliko sam razumeo, velike kace, pumpe za cirkulaciju vode, filteri za preciscavanje?! Kolika je kolicina vode potrebna? I kolika se kolicina ribe moze odgajiti na m3 vode i za koji period? Izvini za puno pitanja ali je jako interesantno! ::svaka cast::
 
Velicina i oblik bazena zavise od vise faktora.
Pogodni materijali za izradu su:
razni vestacki materijali (kao sto su epoksidne smole, PP, PE, PU), beton, inox celik, table crnog lima posebno zasticene, obloga bazena moze biti drvena sa metalnim obrucima iznutra oblozena za folijom debljine oko 1 mm i dr. Oblici mogu biti razliciti i svi oni imaju prednosti i nedostatke.
Kolicina vode zavisi od toga koliku proizvodnju hocemo i na kojoj gustini nasada.
Gustina nasada iskljucivo zavisi od kvaliteta preciscavanja vode. Evropski som (Silurus Glanis) po mojim saznanjima gajen je na gustinama do 300 kg/m3. Ja sam ga uzgajao u probnoj proizvodni na gustini od nesto preko 200 kg/m3, dok sam komercijalni sistem projektovao za gustinu do 110 kg/m3. Vreme uzgoja zavisi od kvaliteta vode i hrane. Uz dobre uslove od 10 do 2000 gr stize za 10 meseci.
Da budem konkretan izrada ovakvih sistema uvek kosta negde izmedju 8 i 12$ po kilogramu proizvedene ribe, ukoliko sam radis oko 30-40% jeftinije.
Startna tezina u uzgojnim bazenima za soma je 5-10 gr u zavisnosti od tipa bazena.

Post je spojen: [time]1299239536[/time]
_________________________________________________
Ukoliko neko planira investiranje u ovakvu vrstu proizvodnju dobrodosao je u Akvafarma Coka doo.
 
aj da te pitam jos nesto ali nemoj da se smejes :haha: :haha: a sta mislis da li bi mogli da posluze ovi bazeni za kupanje sto se sada prodaju?imam jedan izdrzao je strasnu torturu vec 3 godine...ispalo bi jeftinije od svih mogucih materijala...
 
::svaka cast:: ::svaka cast:: Ne postoji glupo pitanje , vec samo glup odgovor ?
Odlicna ideja jos samo Tony da potvrdi , ali mislim da je to najbolje i najjeftinije resenje a bez i jedne elektrode se montira za par sati i eto farme
::svaka cast:: jos jednom
Tony :sta:
 
Postoje uzgojni bazeni koji su izradjeni od PVC folije (debljine >0,6 mm), a uramljeni su u metalni kostur. Mislim da je ovo isuvise veliko ulaganje za tako nepouzdan bazen, iako se i u tim bazenima moze resiti izdvajanje neutrosene hrane i fekalija sa centralnog dela dna bazena. Bazeni izradjeni od cvrstog materijala imaju i niz sitnih prednosti poput mogucnosti kacenja hranilica, montaze pokretnih pregradnih zidova potrebnih kod vrsenja selekcije po velicini, montaze zastitne mreze na vrhu bazena, mnogo komotnija manipulacija pored bazena i dr.
Da skratim, moze ali ne preporucujem.
U svakom slucaju ima jeftinijih varijanti od ovoga sto sam ja radio (betonsko dno, a omotac lim Č.4580).
 
e Toni samo da znas zbog tebe deca ove godine ostaju bez bazena :haha: a probacu kako se sarani ponasaju u njemu..bas me interesuje da li ce da moze :sta:....
 
Toni rekao si da je prirast od 10-2000gr. za 10 meseci. Reci mi molim te na kojoj temperaturi se vrsi uzgoj soma, zapravo imas li kontrolisanu temperaturu vode ako je vadis iz bunara i dali je dogrevas. Na kraju koja je optimalna temperatura za najbolji prirast
 
Prirast koji sam dao ne bi trebalo uzeti kao pravilo on dosta varira i zavisi od kvaliteta hrane, kvaliteta vode, sadrzaja kiseonika u vodi.....Sve ovo nista ne vredi ukoliko ti dodje drustvo i napravi dobru galamu unutar objekta, onda osim uginuca usled stresa ribe ne uzimaju hranu i do 7 dana.
Uzgojna temperatura kod mene kretala se do 26 ^C kada sam i imao najbolji prirast. Nije toliko vazno dali je temperatura vode 22 ili 27^C koliko je vazan sadrzaj: amonijaka, nitrita, nitrata, pH, alkalnost, minerali, gasovi kao ugljen dioksid, azot i kiseonik.
Negde sam nasao da je optimalna gustina u kaveznom sistemu oko 20 kg/m3.

Vodu iz bunara (105 m, 17-18^C, sa malo kiseonika, a puno azota i ugljen dioksida) treba pripremiti pre nego sto je dodamo u bazen.
 
Ovo izgleda vrlo zanimljivo.Kako napraviti sam filtere?
Ima li negde nekakva literatura ili neki crtezi za filtere a i za ostale
podatke koji se ticu sastava vazduha, vode i nekih drugih vaznih momenata
koji su bitni za ovakvu proizvodnju?Toni 58, pomozi sirokim narodnim masama
u nasem neznanju :cao:
 
Odgovor na mnoga pitanja nasao sam na internetu, ali ne kako vecina misli sa nekoliko klika. Ovo znanje me je kostalo 6 ( i slovima sest) godina. Za izradu tehnoloskog projekta u Austriji traze 20000 EU, a covek iz Latvije mi je trazio 15000 EU, kada sam video ove cene nemce nisam ni zvao. Instalirao sam nekoliko recnika i prionuo na posao.
Podataka o uzgoju soma u rec.sist. skoro da nema, ali koristio sam podatke o proizvodnji drugih vrsta riba pa sam ih prilagodjavao proizvodnji soma.
Sada ja radim projekat za proizvodnju soma u recirkulacionom sistemu ljudima iz Hrvatske po mnogo prihvatljivijoj ceni.
Prica oko preciscavanja vode ide odprilike ovako:
* koliko ribe i na kojoj gustini hocemo da proizvedemo. Odredimo gabaritne mere objekta.
* koliki ce biti maksimalni dnevni unos hrane. Na osnovu toga znamo kolika je tezina izlucevina, a u zavisnosti od
izabrane finoce sita odredjujemo povrsinu filtriranja.
* u zavisnosti od sadrzaja proteina u hrani nalazimo dnevnu produkciju amonijaka, zatim se vrsi odabir i proracun
bioloskog filtera za uzgoj nitrifikacionih bakterija.
* odabir i proracun uredjaja za izdvajanje gasova.
* izbor pumpi i proracun brzine strujanja u cevovodu kako potisnom tako i povratnom.
* aeracija, oksigeniranje, UV filtriranje,odredjivanje kvaliteta vode za odredjenu vrstu ribe i dr.
Kao sto vidis ima dosta toga. Posto su meni i kolegi sa kojim sam ovo zapoceo mnogi koji vaze za poznavaoce rekli da nece moci da se gaji som u monokulturi mi smo napravili jedan mali sistem gde smo probali. Uz malo znanja i mnogo gluposti danas smatram da je probna proizvodnja bila uspesna.
Zanimljivo je da se som i jesetra mogu gajiti u istom bazenu.
Za ribolovce: soma ne interesuje mnogo vid i vibracija plena, verujte najvazniji mu je miris, zato bez cigara ili drugih mirisa na rukama kada dirate varalicu, a ako imate vestacke mirise za varalice (kao za basa) koristite ih.
 
Bravo Toni ::svaka cast:: ::svaka cast:: samoobrazovanje :D

E da je bilo interneta kada sam se bavio akvaristickom gde bi mi bio kraj :)

Kako rešavaš pitanje otpadne vode i materije iz filtera??
 
Nazad
Vrh