Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Rezultati 21 do 40 od 44

Tema: zdrava hrana

  1. #21
    Novajlija
    Datum pristupanja
    Nov 2008
    Poruka
    115
    Zahvalio se
    0
    Zahvaljeno 4 puta na 4 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    "Уосталом 100000 пута понових - чиста земља, вода и ваздух су неповратан ресурс."
    Kada bi se covek pitao to bi i bio nepovratni resurs. Medjutim on se ovoga puta ne pita , pita se PRIRODA ali po coveka ovoga puta bolno / vulkani , zemljotrsi , poplave/.
    Na taj nacin Zemlj obnavlja svoje resurse kad covek ili nezna ili je u pitanju nesto drugo .

  2. #22
    Član zis avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    gornji tavankut
    Poruka
    1,022
    Zahvalio se
    128
    Zahvaljeno 133 puta na 97 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    чиста земља, вода и ваздух су неповратан ресурс.
    Citiraj Citiram: ivanm
    Наравно да смо сви ми експерименту "ин виво" и то нико не спори, него само лепше кажу да је "стални мониторинг". Они прате нивое зрачења концентрација неких материја и наше здравља, па онда реагују и неке дозе смањују или пак укидају неке материје (нпр ДДТ), али је стварно ко преживи причаће. Увек иду у корист људског здравља, али тек када се нешто докаже као штетно !! И до референтних доза се није дошло тако што је неком пало на памет него тако што је изводио експерименте, прво на животињама, па на људима (они који су знали и они који то нису знали-по болницама, у војскама и у ратовима).

    Слажем се да је тајна у земљишту. Уосталом 100000 пута понових - чиста земља, вода и ваздух су неповратан ресурс.
    Tu si potpuno u pravu a šta ćemo ako je samo delić od ovog istina .citiramГЕНЕРАЛШТАБ
    Н/Р НАЧЕЛНИКА ЛИЧНО З А Х Т Е В Којим ја, Никола Алексић, директор Еколошког покрета Новог Сада, у име грађана Србије захтевам од начелника Генералштаба Војске Србије лично, тренутно издавање наредбе о обарању необележених авиона са неба Србије који илегално запрашују становништво непознатом хемијском материјом.
    Наведено запрашивање становништва Србије непознатом хемијском материјом из ових необележених авиона представља најмонструознији атак на животе и здравље становника Србије, најбестидније кршење Устава Републике Србије и Закона о Војсци Србије, најнеморалније свођење становника Србије на ниво инсеката и опасно угрожавање природе Србије.

    Зато од начелника Генералштаба Војске Србије захтевам да почне да поштује Устав Републике Србије и Закон о војсци и изда команду о обарању необележених авиона са неба Србије, који запрашивањем трују становнике Србије, без чекања наредбе Врховног команданта која може и да изостане.
    Ако је Војска Србије ̓91-ве имала изговор за издају народа и државе да је била партијска војска, данас не може да има никакав изговор за кршење Устава и Закона о Војсци Србије и свако одбијање поступања по Уставу и наведом Закону сматраће се велеиздајом.Mogu ti reći neznam dali to ima veze sa ovim zahtevom ali sam primetio da na nebu u kraju gde živim nie više tako živ avio saobraćaj kao pre objavljivanja ovog zahtevai ne primećujemda tragovi aviona ostaju dugo na nebu doduše vide se ali tu nekih 15 20 sekundi a pre toga su tragovi bili i po sat vremena i.da ne pišem sad puno pogledajte ovo http://www.youtube.com/ ili ovohttp://bit.ly/6kKIBm
    ČOVEK SE UČI DOK JE ŽIV I NA KRAJU GLUP UMRE

  3. #23
    Član Srdjan Žorž avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2011
    Lokacija
    Petka,Pozarevac
    Poruka
    2,409
    Zahvalio se
    11
    Zahvaljeno 122 puta na 95 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Kod mene nema zdrave hrane ni u plastenik jer nam je voda zagadjena teskim metalima od 10 do 20 puta vise od dozvoljenog minimuma.Tako da mislim i da hocu zdravo da proizvodim nemogu i ne uticem na to. Neznam da li neko uopste u ravnicarskim krajevima moze da proizvodi zdravu hranu. Zato uzivajte dok mozete.
    Kad god mozes ti ribu uhvati.Ako je mala a ti je pusti.

  4. #24
    Član ivanm avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2009
    Lokacija
    Gaj
    Poruka
    583
    Zahvalio se
    20
    Zahvaljeno 94 puta na 49 poruka
    Downloads
    2
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Не желим да коментаришем г-дина Алексића.
    Одабрао је најосетљивију тему у животима свих нас (здравље) да би просипао бисер за бисером........

    Волим људе са којима полемишем да питам чиме се баве. Ако имају виртуелно занимање,или једноставно избегавају одговор, довољно ми је да сазнам ко их плаћа. Тада постај све јасно...
    Пуче пушка, оде мени глава! Војводино, Војводино, што си тако равна ? ? ?
    http://www.youtube.com/watch?v=9rKWahoIt28
    http://www.youtube.com/watch?v=sIG80tLvv2g
    http://www.youtube.com/watch?v=DeopgFlbHFo

  5. #25
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Citiraj Citiram: srdjan žorž
    Kod mene nema zdrave hrane ni u plastenik jer nam je voda zagadjena teskim metalima od 10 do 20 puta vise od dozvoljenog minimuma.Tako da mislim i da hocu zdravo da proizvodim nemogu i ne uticem na to. Neznam da li neko uopste u ravnicarskim krajevima moze da proizvodi zdravu hranu. Zato uzivajte dok mozete.
    Kolega, pa bar u Vašem kraju ima očuvane prirode, sve uzvodno od Požarevca...


  6. #26
    Član Srdjan Žorž avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2011
    Lokacija
    Petka,Pozarevac
    Poruka
    2,409
    Zahvalio se
    11
    Zahvaljeno 122 puta na 95 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Pa ja sam okolina kostolca pored dunava i nazalist elektrana i kopova, a juznije od PO je homolje koje ne vidim ovde da je ucrtano.
    Kad god mozes ti ribu uhvati.Ako je mala a ti je pusti.

  7. #27
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Lokacije na ovoj mapi su, uglavnom, baš ekstra ekološki očuvana staništa a ima mnogo mesta širom Srbije koja su pogodna za proizvodnju istinski zdrave hrane, Homolje je u samom vrhu i sve oko Žagubice koja još spada i u nedovoljno razvijena (marginalna) područja = dobar izbor.

  8. #28
    Član ivanm avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2009
    Lokacija
    Gaj
    Poruka
    583
    Zahvalio se
    20
    Zahvaljeno 94 puta na 49 poruka
    Downloads
    2
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Пожаревац = 60низводно Дунавом од Панчева и "свих његових благодети",20км низводни низ исти тај Дунав од огромних Југопетролових складишта у Смедереву, две термоелектране, два велика површинска копа угља, са два велика јаловишта и ОГРОМНИМ пепелиштем на самој обали Дунава на ушћу река Млаве у Дунав, а на само пар км од Пожаревца.
    Идеално место? Не бих рекао. Али ништа није боље ни на другим местима...
    Пуче пушка, оде мени глава! Војводино, Војводино, што си тако равна ? ? ?
    http://www.youtube.com/watch?v=9rKWahoIt28
    http://www.youtube.com/watch?v=sIG80tLvv2g
    http://www.youtube.com/watch?v=DeopgFlbHFo

  9. #29
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Napisao sam sve uzvodno od... ili, detaljno, južno od Petrovca na Mlavi je slobodna zona, iako, treba paziti, svašta bacaju u izvore, bilo je pisanja na netu o tome...

  10. #30
    Prijatelj Foruma panonac avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2010
    Lokacija
    Lezimir/Fruska Gora
    Poruka
    1,267
    Zahvalio se
    47
    Zahvaljeno 68 puta na 57 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Uh,a ja na 1 mestu,e koliko bi samo mogli proizvesti zdrave hrane.

  11. #31
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Organska hrana – šansa Srbije

    Poljoprivrednici moraju da ispune mnoštvo uslova kako bi njihovi proizvodi bili potpuno prirodni. – Srpski brendovi, poput kajmaka, sira ili čvaraka moći će da postanu organski, tek kada i stočari prihvate norme.


    Šta je to organska hrana i u čemu se takva poljoprivreda razlikuje od konvencionalne? Da li sjenički sir, srpski ajvar ili leskovačke paprike mogu da se okite tim prestižnim znakom?

    Od kada organska hrana domaćih poljoprivrednika sve lakše pronalazi put do potrošača, uveravanja stručnjaka da su takvi proizvodi kvalitetniji od onih koje inače kupujemo postala su sve glasnija. I dok evropsko tržište vapi za organskom hranom, postavlja se pitanje koliko je prosečan srpski potrošač uopšte informisan o njenim osnovnim karakteristikama. Znanje naših sugrađana o organskoj hrani završava se, pokazuje istraživanje „Politike”, uglavnom na definiciji da su to zdrave namirnice proizvedene bez upotrebe pesticida i drugih hemikalija. Stručnjaci, međutim, ističu da proizvođači moraju da ispune i niz drugih uslova u uzgajanju kako bi neka hrana mogla da ponese epitet zdrave, organske.

    – Uslovi za otpočinjanje ovakve proizvodnje izuzetno su strogi. Da bi zemljište dobilo sertifikat za proizvodnju organske hrane, potrebno je da najmanje tri godine ne bude tretirano hemikalijama, a dozvoljena je jedino upotreba stajskog đubriva. Zemljišta i farme moraju da budu izolovane i daleko od otpadnih voda ili polena genetski modifikovanih useva. Važno je i da voda za navodnjavanje i vazduh budu kvalitetni – objašnjavaju na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

    Najveća dilema proizvođača je kakvo zemljište odabrati. Stručnjaci objašnjavaju da ne postoje tačno određene lokacije u Srbiji za organsku proizvodnju i da je čak 80 odsto zemljišta plodno tle za ovakve useve. Na svakoj parceli koja ispunjava opšte uslove mogu se proizvoditi organski proizvodi. Potrebno je, ipak, udaljiti se od fabrika, autoputeva i parcela na kojim se poljoprivredne kulture uzgajaju na konvencionalan način. Povrtari moraju dobro da pripreme i očiste zemljište za ovakvu proizvodnju. Najbitnije je ispoštovati period konverzije, odnosno vreme potrebno da se sa standardne proizvodnje pređe na organsku.

    Da li proizvođač ispunjava sve uslove procenjuje ovlašćena sertifikaciona organizacija, na osnovu čijeg izveštaja se izdaje odobrenje.

    – Proizvođačima organskih proizvoda nije potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede da bi se bavili organskom proizvodnjom. Ali, moraju da zaključe ugovor sa jednom od ovlašćenih sertifikacionih kuća koje kontrolišu i sertifikuju organske proizvode – kaže Jelena Milić, savetnik za organsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede.

    Površine pod organskom proizvodnjom povećane su četiri puta u odnosu na jun prošle godine. Prema nezvaničnim podacima, zasadi organskih kultura prostiru se na oko 350.000 hektara, ali nije poznato koliko je onih koji se bave ovim poslom.

    Preciznih podataka nema jer pored sertifikacionih organizacija koje imaju ovlašćenje od Ministarstva poljoprivrede (i koje mesečno dostavljaju podatke o zasejanim površinama) postoje i one koje u Srbiji rade „na crno”.

    To ukazuje da je i ovo tržište već podleglo malverzacijama i da je sve više neovlašćenih, stranih sertifikacionih kuća koje nude svoje usluge potencijalnim proizvođačima. Pojedine su, istina, renomirane, ali izbegavaju da se registruju pravdajući se komplikovanom procedurom. Neke su u postupku za dobijanje dozvole, ali većina, u suštini, izbegava dodatne troškove i zapošljavanje domaćeg kadra, a u neobrađenim srpskim oranicama i neukim proizvođačima vide veliku šansu za zaradu.

    Proizvodi koji su dobili sertifikat označavaju se oznakom „Organski proizvod”. Uslovi su strogi, ali u Srbiji se širi mreža ekoloških zadruga za proizvodnju. Samo u Vojvodini postoji nekoliko udruženja organskih poljoprivrednika i proizvođača.

    Dok nutricionisti tvrde da organska hrana ima istu nutritivnu vrednost kao i ona koju svakodnevno kupujemo, stručnjaci objašnjavaju da je zdravija. Oni kažu da organska hrana ne sadrži aditive, dok se u neorgansku dodaju veštački zaslađivači, boje i arome.

    – Istraživanja su pokazala da organska hrana sadrži oko 63 odsto kalijuma, 73 odsto gvožđa i čak 125 odsto kalcijuma više nego proizvodi dobijeni konvencionalnom poljoprivredom – objašnjava Branko Čičić, predsednik fonda „Organska Srbija” i dodaje da zbog toga organska hrana ima znatno više vitamina i minerala.

    I dok se pogrešno veruje da su organski plodovi 100 posto prirodni, ne tako krupni i primamljivog izgleda kao oni koji se tretiraju hemikalijama, to zapravo uopšte nije tačno. Postoji poduža lista preparata koji mogu da se upotrebljavaju, a koji, tvrde upućeni, ipak ne narušavaju prirodne karakteristike. Dozvoljeno je, objašnjavaju hemičari, korišćenje niza fungicida (sredstva za zaštitu bilja) koji su na bazi organskih materija, kao i preparata koji se dobijaju od biljaka, kakve su neven i kadifica. Među organskim proizvođačima je naročito popularan „blauvit” fungicid, koji sadrži bakar, ali koji se brzo i lako razgrađuje i uopšte ne prodire u plod, naravno ukoliko se ne prska u vreme cvetanja. Organsko povrće i voće se, stoga, po izgledu malo razlikuje od standardno uzgajanog.

    U Srbiji su se devedesetih godina zvanično pojavili prvi proizvođači organske hrane, a trend rasta se u poslednje vreme intenzivira. Najviše se gaje povrće, voće i žitarice, većina organskih proizvoda se izvozi. A kako je proces proizvodnje skuplji i komplikovaniji, to se održava i na cenu. Organski proizvodi su kod nas i do 40 odsto skuplji u odnosu na produkte konvencionalne poljoprivrede.

    Malo je poznato da se priča o organskoj hrani ne završava na zelenišu i hlebu. Postoji organsko meso, sir i mleko, ali u Srbiji gotovo da nema onih koji bi se upustili u tako zahtevnu i skupu proizvodnju. Za stoku je potrebno obezbediti organsku hranu, voditi računa o kvalitetu vode, o materijalima od kojih se prave objekti za te životinje. Na organske čvarke ili kobasice srpski potrošači, ipak neće čekati još dugo, budući da su pojedini stočari već počeli da gaje svinje mangulice na potpuno prirodan način.

    Možda će i srpski brendovi, poput kajmaka i sira moći da postanu organski, ali tek kada se uzgajivači krava, ovaca, koza opredele da od početka do kraja procesa proizvodnje ispune ove uslove.

    Kupac treba da zna i da prepozna organski proizvod. Danas se termini poput eko, bio, organik koriste i za proizvode koji nisu proizvedeni metodama organske proizvodnje.

    – Domaći sertifikovani organski proizvodi moraju da budu obeleženi oznakom „Organski proizvod”, kodom ovlašćene organizacije i prepoznatljivim nacionalnim znakom – objašnjava Jelena Milić.

    Osim toga, potrošači bi valjalo da obrate pažnju kako im neko ne bi poluproizvod prodao kao organski. Jer, kako nalažu propisi, kulture koje se uzgajaju na zemljištu koje još nije očišćeno od hemikalija moraju da imaju oznaku koju verovatno još niko nije video – „Proizvod iz perioda konverzije”.

    Ivana Albunović – Jelica Antelj – Stefan Despotović

    -----------------------------------------------------------

    Hleb za dubok džep


    Proizvodnja organskog hleba u mnogome se razlikuje od proizvodnje uobičajenih vrsta. Ceo proizvodni proces se odvija u ekološki strogo kontrolisanim uslovima. Organsko žito nema ostatke teških metala niti hemijskih supstanci, što znači da pšenica, ječam, ovas ili raž koji se koriste za pravljenje ovih proizvoda nisu prskani pesticidima i herbicidima, već su štićeni i đubreni prirodnimsredstvima.

    Žitarice se melju na kamenu. Zbog toga su troškoviproizvodnjeorganskog hleba viši. Nemoguće ga je, poput belog, pazariti za 38 dinara. Organski hleb od 300 grama košta 109 dinara, a vekna sa posipom od lana, suncokreta i semenki bundeve teška takođe 300 grama staje 139 dinara.

    -----------------------------------------------------------

    Velika mogućnost za izvoz

    Ukupna tražnja za organskim voćem na beogradskom tržištu prošle godine bila je veća od ponude. U zapadnim državama jagma za organskom hranom je još veća, pa tako u Evropi i SAD proizvodnja nikako ne podmiruje potrebe kupaca. Da li je to signal našim mladim poljoprivrednicima da intenziviraju proizvodnju organske hrane?

    U Privrednoj komori Srbije saglasni su da organska hrana može da bude izvozna šansa Srbije, ali podsećaju da je za to možda još rano.

    – Kod nas, pa i u inostranstvu, još preovlađuje konvencionalna poljoprivreda. Tako će biti još dugo, a i zakonodavstvo za ovu oblast je tek formirano. Nedostaju nam i kvantitet i kontinuitet u proizvodnji organske hrane. Ali to ne znači da od proizvodnje organske hrane treba odustati. Tražnja za takvim proizvodima postoji u zemljama Evropske unije, pa svakako treba ulagati u ovu oblast poljoprivrede To će svakako biti izvozna šansa Srbije, ali tek za otprilike pet godina – kaže Milan Prostran, iz Privredne komore Srbije.

    -----------------------------------------------------------

    Rast proizvodnje u svetu

    Proizvodnja i prodaja organskih proizvoda i bilja beleži stalan porast, a organska poljoprivreda se praktikuje u oko 120 zemalja sveta. Prema podacima iz 2007. godine, pod obradom je 31 milion hektara na 633.891 registrovanoj farmi, što je manje od jednog procenta poljoprivrednog zemljišta u svetu. Države sa najvećim organskim površinama su Australija (11,8 miliona hektara), Argentina (3,1 miliona hektara), Kina (2,3 miliona hektara) i SAD (1,6 miliona hektara). Rast površina pod organskom proizvodnjom najveći je u Severnoj Americi i Evropi. U odnosu na 2004. godinu porast ovih površina na oba kontinenta je za po pola miliona hektara, što je rast od gotovo 30 procenata.

    Najveći proizvođač organskih citrusnih plodova je Italija, najveći proizvođač organske kafe je Meksiko, a najveći proizvođač kakaoa Dominikanska Republika. Lideri u proizvodnji organskog grožđa su Italija, Španija i Francuska. Španija i Tunis su najveći proizvođači organskih maslina. Vrednost svetske proizvodnje ove hrane dostigla je 23 milijarde američkih dolara.

    http://www.politika.rs/rubrike/Tema-...Srbije.lt.html

  12. #32
    Član dzionik avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2009
    Lokacija
    Beograd
    Poruka
    1,225
    Zahvalio se
    71
    Zahvaljeno 118 puta na 93 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Tražnja za takvim proizvodima postoji u zemljama Evropske unije, pa svakako treba ulagati u ovu oblast poljoprivrede To će svakako biti izvozna šansa Srbije, ali tek za otprilike pet godina – kaže Milan Prostran, iz Privredne komore Srbije.
    Sačekajte dok gospoda pokupuju zemlju i organizuju proizvodnju pa posle možete i vi da probate. Pre neki dan čujem moj poznanik advokat napravio grdne plastenike i proizvodi organsko povrće. Nije čuo izgleda šta Prosran savetuje ;-)

    Statistika im je skroz pogrešna, kakvi su to novinari sve mora da bude populistički bombastično pa makar se činjenice gledale sa pogrešne strane.

  13. #33
    Član ivanm avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2009
    Lokacija
    Gaj
    Poruka
    583
    Zahvalio se
    20
    Zahvaljeno 94 puta na 49 poruka
    Downloads
    2
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Једна реклама каже "снага без контроле не значи ништа". Изјава г-дина Пространа је у категорији "савет изречен без искуства не значи ништа". Цењени г-дин је после завршетка студија почео да ради у тадашњем министрарству (Извршно веће) пољопривреде, после је постао члан Привредне коморе Србије и никад ништа ниеј конкретно учинио за Српску пољопривреду, а коментаре које је и до сада давао никад нису имали тежину овако високог места.
    Пуче пушка, оде мени глава! Војводино, Војводино, што си тако равна ? ? ?
    http://www.youtube.com/watch?v=9rKWahoIt28
    http://www.youtube.com/watch?v=sIG80tLvv2g
    http://www.youtube.com/watch?v=DeopgFlbHFo

  14. #34
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Citiraj Citiram: dzionik
    Sačekajte dok gospoda pokupuju zemlju...
    To je ta kombinacija ali neće nas i ovaj put zaj.bati, a čekanja nema, mi kasnimo bar pet godina.

  15. #35
    Član dzionik avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2009
    Lokacija
    Beograd
    Poruka
    1,225
    Zahvalio se
    71
    Zahvaljeno 118 puta na 93 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    To je ono Djenkino vežbamo kume, pa i ti ćeš kume al kasnije
    Post je spojen: [time]1299997184[/time]
    _________________________________________________
    A pazi sad šta je izjavio gosn Prosran:

    http://www.farmsoft.rs/agro-novosti/...ku-proizvodnju

    "želimo da PKS bude centar koji će rukovoditi organskom proizvodnjom, okupljati i edukovati proizvodjače", istakao je Prostran.
    Jes da je rano ali ćemo svakako da se organizujemo da budemo glavni. Kakve veze imaju privredna komora i organska proizvodnja osim da naprave još jedan monopol za sebe u otkupu i izvozu.

  16. #36
    Član zis avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    gornji tavankut
    Poruka
    1,022
    Zahvalio se
    128
    Zahvaljeno 133 puta na 97 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    svrljajuci malo po netu obilazio sam semenske kuce u evropi slucajno naisao na ove monsantove lokacije
    Monsanto Global Locations

    NORTH/CENTRAL
    AMERICA
    Canada
    Guatemala
    Honduras
    Mexico
    Nicaragua
    Puerto Rico
    United States
    SOUTH AMERICA
    Argentina
    Brazil
    Chile
    Colombia
    Ecuador
    Paraguay
    Peru
    Uruguay
    Venezuela
    EUROPE
    Albania
    Belarus
    Belgium
    Bulgaria
    Croatia
    Czech Republic
    Cyprus
    Denmark
    Finland
    France
    Germany
    Greece
    Hungary
    Ireland
    Italy
    Netherlands
    Norway
    Poland
    Portugal
    Romania
    Russia

    Slovakia
    Spain
    Switzerland
    Sweden
    Turkey
    Ukraine
    United Kingdom
    AFRICA
    Algeria
    Egypt
    Kenya
    Libya
    Malawi
    Morocco
    Senegal
    South Africa
    Tunisia
    Uganda
    Zimbabwe
    ASIA PACIFIC
    Australia
    Bangladesh
    China
    India
    Indonesia
    Japan
    Kazakstan
    Malaysia
    New Zealand
    Pakistan
    Phillippines
    Singapore
    South Korea
    Sri Lanka
    Taiwan
    Thailand
    Uzbekistan
    Vietnam
    MIDDLE EAST
    Israel
    Jordan
    Kuwait
    Lebanon
    Oman
    Saudi Arabia
    Syria
    United Arab Emirates
    Yemen
    Don't see the country you're looking for? Then visit the Monsanto Corporate Website. http://www.monsanto.com/Pages/default.aspx
    ČOVEK SE UČI DOK JE ŽIV I NA KRAJU GLUP UMRE

  17. #37
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0

    Odg: zdrava hrana

    Vi koji živite na Solomonskim ostrvima ništa ne brinite, doći ćemo i do vas...


  18. #38
    Član futurefarming avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2010
    Lokacija
    Zemun / Novo Selo
    Poruka
    4,108
    Zahvalio se
    69
    Zahvaljeno 241 puta na 191 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0
    Jedemo li otrovno voće i povrće?
    http://www.b92.net/zdravlje/vesti.ph...&nav_id=607651

  19. #39
    Novajlija markonitogen avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2012
    Lokacija
    Negotin
    Poruka
    2
    Zahvalio se
    0
    Zahvaljeno 0 puta na 0 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0
    Poštovanje, vidim da je tema skrajnuta još od prvog ili drugog posta u ovom topiku - a tema je biljka KINOA (Quinoa).
    Pretragom na internetu naišao sam na ovu prepisku i video da osim člana "toshiba"i "biodinamika" niko dalje nije pisao o ovoj biljci.
    Mene lično interesuje da li je moguće ovu biljku uzgajati na našem podneblju, konkretno u istočnoj srbiji?
    Takođe, gde mogu da kupim seme biljke i po kojim cenama (kod nas ili u inostranstvu)?

    Veoma sam zainteresovan za proizvodnju i upotrebu ove visokokvalitetne namirnice. Značilo bi mi da mi dobijem informacije
    o ovoj biljci tako da sam unapred zahvalan.

    p.s.
    U prodavnicama zdrave hrane je moguće kupiti ovu žitaricu kao finalni proizvod ali po cenama koje dostižu i do 1.300,00 RSD po kilogramu.

  20. #40
    Član Kornelius avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2011
    Lokacija
    Bečej
    Poruka
    124
    Zahvalio se
    63
    Zahvaljeno 15 puta na 11 poruka
    Downloads
    0
    Uploads
    0
    Kućni mlin za mlevenje žitarica,kukuruza i paprike. Idealno rešenje za integralno brašno.
    http://kucnimlin.blogspot.com/
    Moj sajt o hidroponiji: http://hidroperlit.vacau.com
    NOVO, blog: http://hidroperlitsrb.blogspot.com
    Seme paprike Bobita,Bagolj,Bibic od Duna-r : http://frisch.net76.net/

  21. Sledeći korisnici su se zahvalili korisniku Kornelius na ovoj poruci:

    Mikele (04-02-13)

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Similar Threads

  1. Genetski modifikovana hrana
    By Arsa in forum Organska poljoprivreda
    Odgovora: 348
    Poslednja Poruka: Juče, 14:33
  2. Gliste, crvi, insekti i dr. kao prirodna riblja hrana
    By futurefarming in forum Ribarstvo
    Odgovora: 21
    Poslednja Poruka: 17-05-13, 20:53
  3. Koke nosilje - hrana, nosivost, oprema, bolesti i ostalo
    By somborac025 in forum Koke nosilje
    Odgovora: 902
    Poslednja Poruka: 15-05-13, 12:17
  4. Odgovora: 59
    Poslednja Poruka: 19-12-11, 20:35
  5. Odgovora: 2
    Poslednja Poruka: 18-02-10, 11:21

Dozvole pisanja

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete odgovoriti u temi
  • Ne možete postavljati atačmente
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •  
Svi postovi su vlasništvo njihovih autora. Poljoinfo.com ne garantuje tacnost, kompletnost ili upotrebnu vrednost informacija, stavova, saveta ili datih izjava. Ne postoje uslovi pod kojima bi mi bili odgovorni za štetu ili gubitak koji je posledica bilo cijeg oslanjanja na nepouzdane informacije, ili bilo kakve informacije nastale kroz komunikaciju izmedu registrovanih clanova.