Zaboravljena stara autohtona rasa "fajferi"

Crna slavonska pasmina svinja kao i sve ostale europske pasmine svinja vuku podrijetlo od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus. Svrstavamo je u prijelazne ili kombinirane pasmine svinja.

Nastala je na području Slavonije, u okolici Osijeka. Zbog dobrih proizvodnih svojstava brzo se počela širiti najprije u okolicu Osijeka, a zatim na područje Slavonije i Srijema, te u manjem broju i u Vojvodinu. Nakon drugog svjetskog rata bila je najbrojnija pasmina svinja u Slavoniji. Danas se ova pasmina uzgaja na području Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Najveći broj svinja ove pasmine uzgaja se na području općine Otok nedaleko od Vinkovaca.

Crna slavonska pasmina svinja nastala je u 19. stoljeću na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku u okolici Osijeka. Njezin nastanak vezan je uz potrebu imanja Pfei? er da se stvori svinja koja će biti ranozrelija, plodnija i s većim prinosom mesa. Isto tako morala je zadržati svojstva otpornosti i prilagođenosti držanju na ispaši. Da bi dobio takvu pasminu svinja, Pfei? er je prema navodima upravitelja imanja Karla Svobode kupio deset krmača lasaste mangulice i križao ih s nerastima berkšir pasmine. Od 1870. godine svakih 10 godina uvozilo se po 10 mladih nerasta pasmine Poland Chine, od kojih se najbolji nerast upotrebljavao za oplodnju samo s 10 odabranih krmača. Od proizvedenog potomstva, sva ženska grla izlučena su iz rasploda, dok je 10 najboljih muških grla ostavljeno do godine dana i tada je odabran najbolji nerast koji je upotrebljavan za oplodnju najboljih 10 krmača. Od ovih potomaka ostavljeni su nerasti za daljnji rasplod. To se ponavljalo svakih deset godina do 1910. godine kada su uvezena posljednja grla Poland Chine pasmine. Ovi postupci provodili su se u cilju ustaljivanja proizvodnih svojstava crne slavonske svinje. Zbog dobrih proizvodnih svojstava ova je pasmina svinja dobila brojne nagrade u zemlji i u inozemstvu (Beč 1873. i 1905. godine). Poslije drugog svjetskog rata pokušalo se popraviti crnu slavonsku pasminu svinja križanjem s cornwall pasminom. Crna slavonska svinja uzgajala se u slobodnom držanju što podrazumijeva da životinja veći dio vremena provodi na otvorenom krećući se po pašnjacima, livadama ili šumama gdje nalazi dio potrebne hrane. Samo u nepovoljnim uvjetima, u vrijeme prašenja i u vrijeme tova zatvarane su u za to pripremljene objekte.

Crna slavonska svinja pripada u srednje velike pasmine svinja (60 - 75 cm visina do grebena). Glava je srednje duga, suha s ugnutim pro? lom, uši su srednje veličine i poluklopave. Vrat je srednje dug, dosta širok i dobre muskulature. Trup je dosta kratak s dubokim i širokim grudnim košem. Sapi su srednje široke i neznatno oborene. Šunke su srednje obrasle mišićjem. Noge su relativno kratke i tanke. Koža je pepeljaste boje, obrasla crnom srednje dugom i rijetkom ravnom čekinjom. Rilo i papci su crne boje. Krmače imaju najčešće 10, rjeđe 12 crno pigmetiranih sisa.

Krmače ove pasmine prase prosječno po leglu 7 - 8 žive prasadi, teške pri rođenju od 0,760 do 1,920 kg. Prasad je kod rođenja jednobojno sivkasta, gotovo bez dlake. Krmače odbiju 6 - 7 prasadi prosječne mase od 8,0 - 12,3 kg. Tijekom dojenja plotkinja proizvede tri kg mlijeka dnevno, odnosno mliječnost krmača u dojnom razdoblju varira između 116 i 211 kg. Gubici od prašenja do odbića kreću se od 10,00 do 19,95 %. U intenzivnom tovu postižu dnevni prirast od 500 - 550 grama, a za kilogram prirasta troše 4,5 do 5 kg kukuruza. Na liniji klanja polovice su imale od 32,59 do 42,59% mišićnog tkiva. Kakvoća mesa crne slavonske svinje procijenjena bojom mesa, Ph mesa i sposobnošću vezanja vode je dobra. Postotak intramuskularne masti je visok (6 do 8 %). U Hrvatskoj je 31. 12. 2001. bilo pod kontrolom 237 krmača i 26 nerasta. Prema broju svinja ova pasmina pripada skupini "ugroženo za opstanak", te će biti potrebno dosta truda, ali i novčanih sredstava da se ona očuva odnosno da se u nadolazećem razdoblju poveća njezin broj.

Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine. Tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Veličina efektivne populacije bila je manja od 20. Tada se pasmina nalazila u fazi kritično za opstanak.

Tablica 57. Broj svinja crne slavonske pasmine na dan 31.12.2010. godine / The number of animals of black slavonian breed on december 31. 2010.
Organizacija Nerastovi / Boars Krmače /Sows
HPA - Darda 11
HPA - Donji Miholjac 23 163
HPA - Požega 15 71
HPA - Vinkovci 39 395
HPA - Slavonski Brod 17 76
HPA - Sisak 17 69
HPA - Karlovac 2 46
HPA - Virovitica 20
HPA - Varaždin 2 4
HPA - Križevci 1
UKUPNO / Total 115 856
 
Nisam do sada vidio ovu temu,a držim čistokrvne crne slavonske svinje ili drugim riječima Fajferice. U Hrvatskoj je to autohtona rasa svinja,vodi se selekcija i moje su sve pod selekcijskim nadzorom i umatičene,broj se lagano povećava...
Vidio sam neke slike ovdje na forumu,lijepe su svinje,samo neke imaju i malo bijele boje,koja nije dozvoljena,znači ima krvi još nečega,nisu skroz čistokrvne ako imaju bijele cvijetove,čarape,njuške,onda uva moraju da budu skroz klapava...
Ja sam jučer stavio slike svojih "slavonki" u galeriju slika,ali evo stavljam i ovdje:



Gazda,star dvije godine:
img3478gj.jpg

img3476m.jpg
 
Jesi li video kod nekog i jel se javljaju kod tebe rese ispod grla kod ove rase. Moravka je na slican nacin u isto vreme nastala u srbiji, mada pod slabijom selekcijom a kod nje se javljaju te rese ispod grla.
 
Jesi li video kod nekog i jel se javljaju kod tebe rese ispod grla kod ove rase. Moravka je na slican nacin u isto vreme nastala u srbiji, mada pod slabijom selekcijom a kod nje se javljaju te rese ispod grla.


Ne nemaju minđuše ili rese pod vratom. Ne javljaju se minđuše niti kod drugih koji drže,to nije rasna odlika crne slavonske svinje ili fajferice.
Vidio sam moravke na sajmu u Novom Sadu 2010. godine,jako su slične sa crnim slavonskim svinjama,možda su Moravke malo sitnije,
ali ne znam ostale karakteristike rase: plodnost,mliječnost,kvaliteta mesa,procenat masti,onda da li i kod njih ima više pozitivnog holesterola kao kod mangulice i crne slavonke...
Tako da ne mogu upoređivati te dvije rase,osim vizualno.

Ali mislim da nisu previše po genima srodne,jer ako se ne varam moravka ima između ostalih rasa i šumadinku među precima,a slavonka nema,nego ima lasastu mangulicu(Buđanovačku lasu),poland chinu i bekšir...
Po meni su to dvije različite rase,nastale u različitim okolnostima,razvijale se dalje svaka na svoj način i svaka je za sebe specifična i treba da se očuva za generacije koje dolaze,jer događaju se raznorazne promjene,klimatske,a te rase su opstale već godinama u nekakvim prirodnim uvjetima,uz minimalnu pomoć ljudi,bez liječenja,antibiotika,soje,smjese,premiksa i svega što je kod modernih rasa postalo neizbježno. Tako da bi geni tih starih autohtonih rasa mogli itekako koristiti,ako se promjene nastave,zato ih se i nastoji očuvati.


Ovo je davno netko pitao:

Uvek sam se pitao,
jel takve svinje nece da nacnu obor ako je od drveta?

E ovako,kad sam nabavio prve crne svinje pred nekih 3 godine,ja sam se pripremio kao da su to recimo landras svinje,znači prasila se pred Novu godinu i ja sam stavio grijalicu,utoplio objekat i tako,sjekao zube malim prasićima,davao vitamine i gvožđe,znači sve kako sam navikao godinama sa landrasom,ali... Za većinu toga nema potrebe.... Kasnije jedan kolega od koga sam kupio nerasta,rekao mi je sljedeće: Nikola zaboravi sve što znaš o svinjama ako si držao Landrase,Jorkšire,Pietrene... jer način držanja i potrebe crnih svinja u odnosu na ove "moderne" rase su totalna suprotnost. Kasnije sam uvidio da je to istina i da za nekim stvarima nema potrebe.
E sad vezano uz pitanje kolege "Kishroberta" rekao bi sljedeće,te stare rase su nekako prirodnije,nemaju poremećen nervni sistem kao recimo Pietren i Landras,a to se očituje u sljedećem; teško će da se desi da Fajferica pojede svoje mlade,da je nemirna kod prašenja,da to prašenje-porođaj traje cijeli dan itd ...- a sve to se dešava kod,opet moram da kažem, "modernih svinja" jer selekcijom se vodilo samo brigu da se dobije što mesnatija svinja,sa što većim prirastom i konverzijom hrane,da ima što više mladih u leglu,a negdje mora da pukne,postale su nervozne,netrpeljive,podložne stresovima,meso je izgubilo na kvalitetu,ali ko pita danas za kvalitet,jer kvantitet je profit... Dalje: crnim slavonskim svinjama,mangulicama,moravkama,turopoljkama itd, ne treba prasilište-ukliještenje za krmaču kad se prasi.
One gotovo nikad ne cvile,ne napadaju jedna drugu,mogu da se drže zajedno u čoporu(za razliku od današnjih rasa),mali prasići nikad ne grizu repove jedan drugom,ima toga da se nabraja još mnogo,jednostavno opet kažem njihov nervni sistem je prirodan nije isforsiran,nije umjetan-vještački,one nisu neki hibridi nego su rasa u punom smislu te riječi,eto prijatelju one nemaju razloga da kidaju i jedu drvenu ogradu jer su normalne,nisu nervozne,kad se najede mirno legne a ne da hoda uokolo kao da je bijesna,jednostavno one su skroz smirene životinje,bile su godinama zapostavljene jer nisu mogle da se po ekonomskoj isplativosti nose sa novim rasama,ljudska ruka ih nije izopačila,ostale su iste kao pred 100 godina,to je sada njihova prednost...
 
Poslednja izmena:
Hajde ljudi pomagajte da kupim jednu krmaču "Fajferice", najbolje suprasnu ili čak sa prasićima. Doći ću po nju gde treba. Držao bih je za prasad za sebe i najbliže prijatelje. U obzir dolazi i Hrvatska, oko Dunava.

Hvala unapred!
 
Uši su previsoko postavljene, i nisu poluklepmave.
Nije ovo fajferica. Tu ima krvi od nju hempsira
 
^^^ Cenim tvoje misljenje, pogotovo sto zivis u krajevima odakle ova pasmina potice, ali "Nije ovo fajferica" je prilicno izricito. Da nisi mislio: "Nije ovo cista fajferica"? Sto se usiju tice, meni je to takodje prvo palo u oci. Medjutim, na slikama koje sam gledao, sve mladje drze usi uspravno, tek starijim krmacama usi padnu. Ovo je nazimica koju ocekuje prvo teranje. Uostalom, svidela mi se generalno, a nasao sam i Berkshire vepra da je naskoci, tako da se nadam da ce biti lepi prasici. Voleo bih ipak da cujem jos neko misljenje. Veliki pozdrav!
 
Nemoj da je Berksir naskoci!!!!!!!!!!
Neka je naskoci fajfer ako imas gdje koji bicko!

Uporno se radi na tome da se fajferica ne mijesa pa je zato nemojte mijesati. Parite fajfericu sa fajferom , ako imate mogucnosti naravno.
 
Prijatelju, u jednoj poruci kazes da nije Fajferica, a u drugoj me grdis sto cu Fajfericu pariti sa Berksirom.

Ocuvanje rase cu ostaviti ozbiljnijim odgajivacima i vasim udrugama. Ovo je meni prva i za sada jedina svinja i cilj mi je zdravi i kvalitetni prasici za konzumiranje, koje ce kupovati samo odabrana klijentela. Meni se Berkshire svidja kao ideja, jer sam o njemu i kvalitetu mesa slusao sve najbolje, ali nikada ga nisam video uzivo. Ovog sam jedva nasao i mislim da je mozda jedini u Srbiji. Vidis, vidis, postavicu pitanje o misljenjima o ovoj kombinaciji drugim clanovima u odgovarajucoj temi. A i znamo da je Fajferica nastala od tate Berksira, mame Mangulice i tetke C.P, tako da ne bezim mnogo od rase.

Jedini vepar Fajferice na kojeg mogu da racunam je kod coveka od kojeg sam je kupio i prevelik je za ovu moju "malecku". A i 100 km je daleko. Mozda tek za neko 3-4 parenje. Do tada Berkshire i mozda Landras sledeci.
 
Prijatelju, u jednoj poruci kazes da nije Fajferica, a u drugoj me grdis sto cu Fajfericu pariti sa Berksirom.

Ocuvanje rase cu ostaviti ozbiljnijim odgajivacima i vasim udrugama. Ovo je meni prva i za sada jedina svinja i cilj mi je zdravi i kvalitetni prasici za konzumiranje, koje ce kupovati samo odabrana klijentela. Meni se Berkshire svidja kao ideja, jer sam o njemu i kvalitetu mesa slusao sve najbolje, ali nikada ga nisam video uzivo. Ovog sam jedva nasao i mislim da je mozda jedini u Srbiji. Vidis, vidis, postavicu pitanje o misljenjima o ovoj kombinaciji drugim clanovima u odgovarajucoj temi. A i znamo da je Fajferica nastala od tate Berksira, mame Mangulice i tetke C.P, tako da ne bezim mnogo od rase.

Kažem u prvoj da nije, a u drugoj da je fajferica posto je to tvoja zivotinja i ti si napisao da je fajferica, pa eto iz postovanja nekog sam napisao to.

Ova zadnja recenica tu nikako nisi u pravu. To se ne smije tako gledati.

Onda bi mogli reći, ajmo njemackog ovcara zenku pariti sa vukom ionako ne bjezi mnogo od rase.
Shvacas?

Ne ide to tako. Zato jesmo tu gdje jesmo.
Podolac nam je skoro presusio zbog pretapanja sa drugim pasminama i mjesanja, mangulica takoder.

Ali pohvalno je sto imas zelje i volje. I ovo je dobar pocetak.
Zelim ti svu srecu u uzgoju!
 
Prijatelju,ova tvoja krmača je generalno lijepa,dugačka,dobro izgleda,ali nije čistokrvna fajferica,ti ćeš ju držati za svoje potrebe i biće ti dobra.
Sigurno nemaš nerasta fajfera u svojoj blizini i nije problem da pustiš berkšira na nju,jer ništa nećeš pokvariti,jer ionako nije čistokrvna. Uši joj stoje gore,a inače čistokrvnim fajfericama obavezno dolje,čak i nazimicama,samo prasad nema oborene,ali kako rastu one se obaraju. Ali i druge stvari ukazuju kod ove tvoje da ima krvi nekih drugih rasa,noge,glava ,trup,dosta toga,ali kažem to veze nikakve nema sa tim da li će da bude dobra krmača,neka ti je sa srećom....
 
rze rze brzotrze.nju vilidz je upravu za post gore jednostavno nisi uzeo to što si ti hteo .a zašto nisi uzeo resavku ili moravku time bi elita jela domaće dobro domaće,a tako bi učinio najmanje dve dobre stvari.e sad ljui nemojte pogrešno da me shvatite svako se bori za svoje rase ja uvek dajem prednost srpskim
 
Verovatno čoveku bila masna moravka, što i jeste u zavisnosti od ishrane, ali nije mi jasno otkud fajferica u srbiji. Aj makar u privatnoj poruci napisi koliko si je platio i od koga si je uzeo.
Svaki uspeh u daljem odgoju :ppozdrav: i da bude :svinja: i ::novac::
 
Kažem u prvoj da nije, a u drugoj da je fajferica posto je to tvoja zivotinja i ti si napisao da je fajferica, pa eto iz postovanja nekog sam napisao to.

Eh, eh, nemoj tako, nisam ja nigde napisao da je Fajferica, nego sam pitao za mišljenje vas koji se bolje razumete. Nisam uopšte sujetan zbog krmačice (uzgred, ime joj je Adele), zato slobodno opalite po kritikama i pohvalama, zato smo tu. Znam da je jako teško doći do pravog grla, čak i u "lijepoj vašoj", a kamoli u Srbiji. Ovo je prosto najbliže što sam mogao doći fajferici. Naravno, tebi puno hvala na dobroj volji da nešto napišeš i posavetuješ, a pogotovo lepim rečima.

a zašto nisi uzeo resavku ili moravku time bi elita jela domaće dobro domaće,a tako bi učinio najmanje dve dobre stvari

Pre svega, ja sam te odlično shvatio i podržavam sve što si napisao. Ali... Ja sam hteo neku svinju, koja će biti napolju, na ispaši, jer mi je farmska vrsta odgoja potpuno strana. Moja prvobitna zamisao je bila da uzmem baš Moravku, jer mi je tako savetovao prijatelj, koji se mnooogo više razume od mene. I to smo hteli da nađemo čekinjastu. U stvari lažem, hteo sam Mangulice, zbog sveopšte halabuke, koja postoji oko nje trenutno. Ali obzirom da mi je cilj prodaja prasića, ljudima oko sebe, koji ipak malo znaju o svinjama, nego traže da bude što mesnatija, Fajferica je ispala kompromis. Uzgred, svi oni me pitaju da li je ovo Mangulica i ja im kažem da jeste. Šta ja sad njima da objašnjavam, kad se samo o Mangulici priča.

Druga stvar je što naši Šumadinci ipak nemaju sluha za tržište, nego su malo "našli pa zašli" sa cenama. Bar je tako sa ovim ljudima (3-4 čoveka) koji su mi u prečniku od 100 km i koje sam zvao. Da idem do Soko banje ili Kuršumlije za jednu krmačicu mi baš nije bilo blisko. Ovo sve ne isključuje mogućnost da kupim još jednu svinju (ovaj put svakako domaću rasu), ako me "krene". A i ona će kod tata-Berkšira verovatno.

Uostalom, Nemanja je donekle u toku sa mojim nastojanjima i problemima u izboru koje sam imao. Njemu sam se prvom obratio za pomoć. Sve savete koje mi je dao sam uzeo u obzir i kao što napisah, sledeća stvar je nešto "domaće". Puno mu hvala na svemu, a pre svega na trudu koji ulaže u ovu oblast i bićemo u kontaktu ubuduće. Ovaj put su bile finansije problem, sledeći put će na red doći i patriotizam. Pa neka shvati ko kako hoće :)

nicolai, živ bio i hvala puno na proceni i dobim željama. Ti si sve shvatio kako treba :)
 
Nazad
Vrh