Izvoz kozjeg i ovčijeg mleka

agropartner

Novajlija
Učlanjen(a)
18 Mar 2008
Poruka
28
Lokacija
Novi Sad
Postavljam na forum ovaj mail sto sam dobio juče, mislim da bi pre svega trebali da ga pregledaju ljudi iz udruzenja stočara

Poštovani,

dopustite da Vam se obratim sa sljedećom zamolbom. Naime, mi smo tvrtka Euris Capital Partners sa sjedištem u Zagrebu, koja se bavi investicijskim savjetovanjem i promocijom kapitalnih ulaganja u Hrvatskoj i ostalim tržištima u regiji.

Naš klijent iz Italije otvara tvornicu za proizvodnju kozjih i ovčjih sireva u Sloveniji, s time da će se proizvedeni sirevi izvoziti natrag u Italiju, te zapadno europska tržišta. Planska proizvodnja predviđa potrebu za 3 milijuna litara ovčjeg mlijeka, te 2 milijuna litara kozjeg mlijeka svake godine, počevši od rujna 2011. Postojeća proizvodnja u Sloveniji ne može zadovoljiti navedene zahtjeve, stoga naš klijent traži potencijalne proizvođače/dobavljače kozjeg i ovčjeg mlijeka na području Srbije, s time da mu je sasvim jasno da navedenu količinu mlijeka ne može dobiti od istog dobavljača, te je spreman angažirati više njih.

U skladu s time, molim Vas za sljedeće informacije:
- informacije o proizvođačima koji bi mogli doprinijeti traženoj količini mlijeka
- količinu mlijeka koju bi dotični proizvođači mogli pružiti
- broj proizvođača koji bi bili uključeni
- cijena kozjeg/ovčjeg mlijeka po litri/kg (naš klijent je spreman organizirati prijevoz, stoga bi cijena trebala pokrivati samo proizvodnju).

Mišljenja smo da bi ovaj projekt imao brojne pozitivne učinke za Vaše gospodarstvo, stoga očekujemo Vaš pozitivan stav i molimo za Vašu suradnju.

Unaprijed najljepše zahvaljujem i nadam se Vašem brzom povratnom odgovoru.

S poštovanjem,

Silva Zadro
silva@euriscapitalpartners.com
 
sto se tice mog kraja ima nas trojca koji se bavimo kozarstvom jedan proizvodjac 120 grla jedan 80 i ja 50 imalo bi i nekolko manjih.svi imamo laktofrize tako da ne bi moralo da se dolazi svaki dan.Za ovce ovde ih ne muzu mislim da je najbliza farma u Krivom viru ako postoji interosovanje mogu se angazovati da kontaktiram proizvodjace na ovoj teritoriji
 
Veoma zanimljiva ponuda i ohrabrujuca za nas pocetnike. Racunao sam da je kolicina potrebnog kozijeg mleka dnevno 5479 litara. Posto se ne muze tokom cele godine, onda je to oko 7000 litara mleka dnevno. Po istom principu racunanja, ispravite me ako gresim, potrebno je dnevno pomusti 23300 koza. Imamo li mi toliko uopste?
Post je spojen: [time]1298554575[/time]
_________________________________________________
Malopre niisam bas bio jasan ni sebi, pa da objasnim racunicu.
Racunao sam prosecnu mlecnost koza od 3 litre dnevno i period muze oko 10 meseci.
A mozda je bolje prodavati gotov proizvod, umesto sirovine. Kakvo je vase misljenje, iskusni proizvodjaci?
 
U kozarstvo nisam bas upucen ali na teritoriji Makedonije ovceg mleka ima dosta kad bi se nasao dobar otkupljivac po recimo po ceni od oko 0,65 eur/litar kolicine nisu problem, samo sto pola odgajivalista se nalaze na losim terenima gde pristup sa vozilom je jako los.
 
Po meni bi bilo najbolje da organizujete zajedničke pregovore preko asocijacije ili udruženja i zbog količine koja je njima potrebna ali i zbog sigurnosti celog posla.
 
........ onda je to oko 7000 litara mleka dnevno. Po istom principu racunanja, ispravite me ako gresim, potrebno je dnevno pomusti 23300 koza. Imamo li mi toliko uopste?
Post je spojen: [time]1298554575[/time]
_________________________________________________
Malopre niisam bas bio jasan ni sebi, pa da objasnim racunicu.
Racunao sam prosecnu mlecnost koza od 3 litre dnevno i period muze oko 10 meseci.
A mozda je bolje prodavati gotov proizvod, umesto sirovine. Kakvo je vase misljenje, iskusni proizvodjaci?

Niko ne komentariše ove brojke. Hajde da ja pokušam.
Normalna laktacija traje 300 dana. Sa prosečnim dnevnim prinosom od 3 litra to je 900 litara godišnje. Takav prosek nemaju nigde, pa ni tamo gde se aktivno bave kozarstvom 50 ili 100 godina. Prosečna mlečnost na primer u Francuskoj je oko 750 litara u stadima koja su u programu unaređenja kozarstva. Pojedinačno, dobri odgajivači , elitna stada mogu da imaju značajno veći štalski prosek preko 1000 litara po kozi. Štalski prosek je ukupna godišnja proizvodnja na jednom imanju podeljenja brojem koza na muži. Tu ne ulaze jarčevi ni mlade koze koje se ostavljaju za remont. To je cca + 20% grla a nešto manje hrane koja dodatno opterečuje trošak proizvodnje.
Što se tiče izvoza kozijeg mleka treba znati da je u Grčkoj ( članica EU) otkupna cena oko 40 euro centi za litar. Za očekivanje je da se Italijani nadaju nižoj ceni ovde. Međutim pravi problem predstavlja kvalitet mleka. Ne mislim na higijenski kvalitet što je takođe problem. Mislim na procente masnoće i proteina. Osim retkih izuzetaka za koje sam više čuo nego video, prinos sira kod naših proizvođača je nizak. To govori o dve stvari: prvo lošoj genetici i nedostatku bilo kakve selekcije na kvalitet mleka i drugo o lošoj ishrani. Znači prvo niža cena nego u EU što je potpuno razumljivo i onda umanjenje 20-40% zbog kvaliteta.
Postoji nekoliko vrsta sireva koji od 10 litara mleka standardnog kvaliteta daju 1 kg tvrdog sira. To su referentni sirevi za procenu prinosa sira. U praksi se 1 kg takvog sira dobija od 8-13 litara mleka. Računica kaže da bi proizvođač sira trebalo za 8 litara odličnog mleka da plati kao 10 litara standardnog ali isto tako 13 litara slabijeg dobije istu tu cenu. Razlika je ogromna .
 
Poslednja izmena:
3 mil. ovcjeg i 2 mil. kozjeg mljeka godisnje. Dali ovaj zna o kojoj kolicini zivotinjkog fonda prica. U potpunosti se slazem s Tarom, jer je iznio u biti realne mjere, mada kako je i on to naveo, velike laktacije koje idu od 700 - 900 litara su moguce samo kod vrhunskih odabranih i genetski selecioniranih zivotinja. Uz to sve potrebno je pratiti s vrhunskom prehranom, a da ne spominjem kolicine koncentrata i zitarica, cija cjena ne vjerujem da je povoljna kako na podrucjima hrvatske tako i srbije. Zatim vrhunskim smjestajem, prevencijom itd itd itd itd. Veliki su to troskovi, a otkupna cjena je vjerovatno manja nego u Italiji, jer nema razloga da idu s proizvodnjim vani, ako placaju kao i u Italiji 0.60 - 0.80 centi po litri.
Osim toga veliki broj talijanskih proizvodjaca sireva, vec godinama odlaze u Rumunjsku, odakle dovoze velike kolicine ovcjeg mljeka po niskoj cjeni.
Pozdrav.
 
Otkupljivali bi kozije mleko po 0.3e a ovcije po 0.5 e
Za te pare ne vredi ni musti, manje nego sto nase mlekare placaju kravlje mleko
 
Moje misljenje je da mi nemamo sta da trazimo na evropskom trzistu sto se tice savremenog kozarstva.Nasa jedina sansa je u hrani organskog porekla,za kojom je sve veca pomama ne samo u Evropi vec i u svetu.Kod nas je normalno da se stoka drzi na slobodnoj ispasi,sa vrlo malim dodatkom najcesce zrnaste hrane,redje i koncentratom.Takav nacin drzanja stoke skoro da i ne postoji vise nigde u
EU.E sad,kada bi nase ministarstvo poljoprivrede stalo ispred stocara(kao sto se to radi u normalnim drzavama),organizovalo i zastitilo proizvodnju hrane organskog porekla(kako mleka i mesa,tako i voca i povrca),onda 1l mleka ne bi bio 0,3 eurocenta vec znatno vise. Ali dok se to ne desi nas mogu da muzu i Italijani i mnogi drugi koji su do pre samo deceniju i po' prodavali na nasim buvljacima 10 gaca i 15 pari carapa za "jednu crvenu".
 
ja mislim da bi nas evropa samo iskoristavala a mi neznamo sta imamo da uporedimo nase koze i ovce i njihove na primjer koze njihove koze sto drze u stali i boljoj hrani na sjenu i koncentratu i daje 5 l i nasu koja ide po sumi i zivici i daje 3 l mlijeka e onda da vidimo i usporedimo kvalitet naravno da ce nasa imati veci kvalitet samo sto bi i mi trebali da povecamo koncentrat da bi se povecala kolicina a da idalje idu da brste a mi to sve imamo samo ne ikoristavamo ali netrebamo da nam drugi to iskoristavaju vec da vidimo sta imamo
 
Mislim da se malo precjenjuje domace ovcarstvo i kozarstvo. Nije istina da u eu ne mozes naci slobodnog uzgoja. Ima ih i to koliko hoces. Narocito zadnjih godina kad je krenila proizvodnja zdrave hrane, tzv. bioloska hrana. Ali bioloska hrana je jako skupa, tako da cisto sumnjam da bi se moglo konkurirati eu.
U zemljama eu mozes naci daleko zdravije i sigurnije prehrambene proizvode. Osim toga treba se zapitati gdje zavrsava genetski modificirana hrana (narocito zito), kad je u eu zakonom zabranjena upotreba iste.
Pozdrav.
 
..... Osim toga treba se zapitati gdje zavrsava genetski modificirana hrana (narocito zito), kad je u eu zakonom zabranjena upotreba iste...Pozdrav.

Do skora kod nas. A od skora isto, mada se svi kunu da nije.
Doduše ne verujem za žito ali soja........
Što se tiče organske hrane tu bi moglo da se konkuriše iz prostog razloga što je puno praznih sela, zaparloženih njiva koje nisu tretirane nekom hemijom godinama. U stvari, manje više sav pašnjačku uzgoj je skoro organik. Ostaje da se izbace kupovni koncentrati i da se prave u domaćoj režiji iz sopstvene proizvodnje. Naravno morao bi da se poštuje zakon o dobrobiti životinja, da se promene neke navike. Inače ono što se radi u intenzivnom stočarstvu a zabranjeno je u "organic" varijanti kod nas se i ne radi ; ne skidaju se rogovi, ne daju se antibiotici i razni stimulatori, ne radi se veštačko osemenjavanje....

Nešto u vezi koncentrata. Smesa prekrupljenih žita (kukuruz, ječam, tritikale, ovas/zob, pšenica, raž, mekinje je koncentrat i ako ne sadrži i ako sadrži premikse i druge aditive. Za preživare je to koncentrat jer je u manjoj masi zastupljena veća energija. Dobra mlečna koza jednostavno ne može da pojede i obradi potrebnu količinu paše, sena ili senaže u skladu sa onim što može da proizvede(količina mleka)
Pravilnim izborom visokokvalitetnih biljaka za ishranu količina koncentrata može da se smanji ali ne može sasvim da se izbaci.
 
Poslednja izmena:
Ma lepota, ......
ali ovako spremljen sir ne sme da se prodaje.
Treba zaboraviti ovako pravljenje sira ali ne treba zaboraviti stare dobre recepture. Apsolutno je moguće napraviti "vlašićki sir" da se sačuva šmek stare recepture a da sir bude higijenski ispravan.
 
@ Petrovo.Sto se tice sanitarnih uslova,Tar je u pravu.Ali sto se tice kvaliteta...meni je voda posla na usta,zaista bi voleo da probam djedove specijalitete. A tek ona cicvara,pa na raznju... zivece onaj djedo 150 godina, a i treba:ppozdrav::ppozdrav:
 
higijena se mora popraviti a recept sacuvati
stvarno pomalo muzu prave sir cicvara i na raznju pa polako sisaju i jedu zdravu hranu
 
Do skora kod nas. A od skora isto, mada se svi kunu da nije.
Doduše ne verujem za žito ali soja........
Što se tiče organske hrane tu bi moglo da se konkuriše iz prostog razloga što je puno praznih sela, zaparloženih njiva koje nisu tretirane nekom hemijom godinama. U stvari, manje više sav pašnjačku uzgoj je skoro organik. Ostaje da se izbace kupovni koncentrati i da se prave u domaćoj režiji iz sopstvene proizvodnje. Naravno morao bi da se poštuje zakon o dobrobiti životinja, da se promene neke navike. Inače ono što se radi u intenzivnom stočarstvu a zabranjeno je u "organic" varijanti kod nas se i ne radi ; ne skidaju se rogovi, ne daju se antibiotici i razni stimulatori, ne radi se veštačko osemenjavanje....

Nešto u vezi koncentrata. Smesa prekrupljenih žita (kukuruz, ječam, tritikale, ovas/zob, pšenica, raž, mekinje je koncentrat i ako ne sadrži i ako sadrži premikse i druge aditive. Za preživare je to koncentrat jer je u manjoj masi zastupljena veća energija. Dobra mlečna koza jednostavno ne može da pojede i obradi potrebnu količinu paše, sena ili senaže u skladu sa onim što može da proizvede(količina mleka)
Pravilnim izborom visokokvalitetnih biljaka za ishranu količina koncentrata može da se smanji ali ne može sasvim da se izbaci.
Da bi usao u biolosku proizvodnju, treba imati licenzu. Licenzu je jako lako izgubiti. Jednom kad je izgubis tesko je ponovo stjeces. A npr. dosta ti je da upotrijebljavas antiparazitike, i gotovo. Sve sta je u biti bolesno je destinirano eliminiranju. Ne vjerujem da se nekome ko se bavi tek tako bioloskom prehranom isplati drzati 1000 ovaca, znajuci da ce sigurno stotinjak (min) zavrsiti pod zemljom. Mora imati osiguranu prodaju i to po ne maloj cjeni. Svi troskovi koji su poprilicni moraju biti ukalkulirani u cjeni gotovog proizvoda. A troskovi su i uklanjanja uginulih, jer moraju biti registrirani, a kod svakog uginuca mora se prijaviti. Zato govorim tesko je zamisliti jednu takvu proizvodnju bez dobro organiziranih zakonskih mjera, prvenstveno higijensko-zdravstvenih. A s tim moras mjenjat cjeli sistem stocarstva u svrhu bioloske proizvodnje.
Uglavnom tom zdravom hranom se bave oni koji imaju cjeli ciklus proizvodnje organiziran i uhodan. Od prve materije do finalnih proizvoda, s tim sta imaju sigurno i bogato trziste. Problem je prvenstveno ekonomske prirode.
Pozdrav.
 
Spensi druže, tačno tako!
Zato nisam rekao da smo konkurenti već da bi moglo.....znaš ono može biti al' ne mora...
Ti koristiš termin biološka proizvodnja sa kojim nisam dobro upoznat. Ono što lakše razumem to je izraz organic, odnosno organska proizvodnja.Možda je to isto?
To je tačno definisano, dobija se licenca, proizvodnja se prati, licenca se lako gubi....itd.
Cilj jeda se što više stočne hrane proizvede na domačinstvu istim takvim organskim postupkom, a samo deo može da se kupuje pri čemu i taj deo mora da bude organski. Izuzetno je moguće u prelaznom periodu stoci dati mali deo nesertifikovane hrane ako se ustanovi da organske nema na tržištu. Što se lečenja tiče ide se na što prirodnije. Takođe postoji spisak lekova koji mogu da se koriste pod tačo utvrđenim uslovima.
Sve ovo pričam načelno. Pročitao sam dobar deo regulative ali nisam sve precizno zapamtio.
 
Na nemačkom govornom području za organsku hranu koristi se izraz bio, ostala tržišta uglavnom etiketu organic. U svim oblastima organskog stočarstva cene proizvoda su oko 30% više u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, što je, po meni, destimulativno. Ako tome dodamo da jedina šansa leži u izvozu a za to nam treba kvalitet, kvantitet i kontinuitet u proizvodnji akcija postaje osetno teža i pored ogromnog potencijala.
 
Nazad
Vrh